‘Pritisak da ovo uspije’: Hoće li sporazum o jedinstvu Fataha i Hamasa opstati

Palestinske frakcije potpisale su u utorak sporazum o “nacionalnom jedinstvu”, probudivši nadu i sumnju da suparnički pokreti mogu pomiriti svoje ideološke razlike i gorku historiju kako bi lobirali za kraj izraelske okupacije, kažu analitičari.

Ugovor je potpisan u kineskoj prijestolnici Pekingu nakon tri dana intenzivnih razgovora koji su postavili temelje za privremenu vladu “nacionalnog pomirenja”, koja će preuzeti kontrolu nad poslijeratnom Gazom i unaprijediti zajednička nastojanja za samoopredjeljenje. Ipak, napredak je izazvao skepticizam budući da su brojni prethodni pokušaji pomirenja između Fataha i Hamasa propali.

“Doza skepticizma je opravdana, ali se nadam da će ovaj sporazum opstati”, rekao je Omar Rahman, stručnjak za Izrael i Palestinu iz savjetodavnog tijela Bliskoistočnog vijeća za globalna pitanja u Dohi.

“Postoji pritisak da ovo uspije, s obzirom na kontekst […] u Gazi i na Zapadnoj obali. Mislim da sve strane znaju da se to mora dogoditi”, rekao je Rahman, govoreći o hitnosti koju je donio rat u Gazi i porast nasilja doseljenika i konfiskacije zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali.

Od napada pod vodstvom Hamasa na izraelske zajednice i vojne ispostave 7. oktobra, u kojem je ubijeno 1.139 ljudi, a 251 je zarobljeno, Izrael je odgovorio razornim napadom na Gazu koji bi se, prema stručnjacima UN-a, mogao smatrati genocidom.

Tokom posljednjih devet mjeseci Izrael je ubio više od 39.000 Palestinaca, a raseljeno je gotovo svih 2,3 miliona stanovnika Gaze. Rat u Gazi dominirao je međunarodnim naslovnicama, što je omogućilo Izraelu da u tišini zauzme više palestinske zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali 2024. nego bilo koje druge godine u posljednja tri desetljeća.

Dok je Izrael učvršćivao svoju okupaciju, dvije glavne palestinske frakcije Fatah i Hamas ostale su podijeljene. Prvi kontrolira većinu Zapadne obale preko Palestinske uprave (PA), entiteta rođenog iz sporazuma iz Osla 1993. godine, u kojem je Fatahu obećana palestinska državnost u zamjenu za odustajanje od nasilja i priznavanje Izraela. Nasuprot tome, Hamas je ostao predan oružanoj borbi i kontrolira Gazu od protjerivanja Fataha u kratkom građanskom ratu između dvije strane 2007. godine.

Uprkos krvavoj historiji, obje su se strane pridružile 12 manjih frakcija kako bi potpisale sporazum u Pekingu, koji u konačnici ima za cilj stvoriti palestinsku državu sa Istočnim Jerusalemom, koji je okupirao Izrael, širim dijelom Zapadne obale i Gazom – zemljom koju je Izrael osvojio u arapsko-izraelskom ratu 1967. godine, stoji u kopiji sporazuma do koje je došla Al Jazeera.

Hoće li dogovor opstati

Lider Fataha i Palestinske uprave Mahmoud Abbas, poznat i kao Abu Mazen, potkopao je prethodne sporazume o pomirenju s Hamasom, kazala je Tahani Mustafa, palestinska stručnjakinja iz Međunarodne krizne grupe (ICG).

Ona je za Al Jazeeru rekla da Abbas i grupa njemu bliskih saradnika nisu pokazali stvarnu političku volju da ujedine palestinsko vodstvo kako bi osporili izraelsku okupaciju.

Fatah ima isključivu kontrolu nad Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO), entitetom koji, u teoriji, predstavlja Palestince na međunarodnom planu, i boji se da će izgubiti većinu ako Hamas i druge frakcije budu zastupljene u tom tijelu, kazala je Mustafa.

“Ako dodate Hamas i Palestinski islamski džihad (PIJ), onda Fatah više nema monopol”, rekla je za Al Jazeeru.

Izrael i Sjedinjene Američke Države bi, također, mogli pokušati potkopati sporazum o pomirenju.

Prvi je odbio dopustiti Palestinskoj upravi ili Hamasu da preuzmu kontrolu nad Gazom u poslijeratnom scenariju, a drugi je dugo pozivao Hamas da prizna Izrael i odustane od nasilja prije nego postane dio Palestinske vlade.

Hamas je 2017. predstavio novu povelju kojom je prihvatio formiranje palestinske države u granicama iz 1967. godine. Taj potez, u skladu s prethodnim izjavama i potezima koje je povukao, predstavljao je de facto priznanje Izraela.

“Hamas nikada (eksplicitno) nije priznao pravo Izraela na postojanje, jer nikada nije bilo pritiska na Izrael da učini isto za Palestince”, rekla je Mustafa za Al Jazeeru.

Hugh Lovatt, stručnjak za Izrael i Palestinu pri Evropskom vijeću za vanjske poslove, dodao je da postoji jasna vjerovatnoća da će Izrael nastojati poništiti ovaj sporazum, vršeći pritisak na svoje zapadne saveznike da uskrate sredstva Palestinskoj upravi.

“Palestinska uprava, u svojoj trenutnoj konfiguraciji, može preživjeti samo kroz blisku saradnju i finansijsku podršku iz SAD-a i Evrope”, rekao je za Al Jazeeru.

“Ali ovo nije samo pitanje opstanka Palestinske uprave, već i ličnog opstanka njenih ključnih osoba koje […] imaju vrlo malo interesa za bilo kakav dogovor koji bi mogao ugroziti njihov lični položaj.”

Al Jazeera je za komentar kontaktirala Nabila Abu Rudeineha, glasnogovornika predsjedništva Palestinske uprave, kao i Husama Zomlota, koji je na čelu misije Palestinske uprave u Ujedinjenom Kraljevstvu. Niti jedan nije odgovorio na zahtjeve za komentar prije objave.

Ipak, Palestinska uprava je okrivila Hamas za propast prijašnjih sporazuma o jedinstvu zbog njegovog odbijanja da se pridržava uvjeta sporazuma iz Osla, kao što je formalno priznavanje Izraela i odricanje od nasilja, rekao je Lovatt.

“Ono što vidimo da Abbas govori […] jeste da želimo sporazum, ali onaj koji se temelji na međunarodnom legitimitetu”, dodao je.

Zašto je ovaj dogovor važan?

Dok su prethodni sporazumi o pomirenju propali, Rahman je rekao da je bitno da ovaj uspije.

Vjeruje da se vjetrovi mijenjaju u pogledu međunarodnog mišljenja o Izraelu i Palestini, otvarajući priliku za ujedinjeno palestinsko vodstvo da se založi za okončanje “genocida” u Gazi i izraelskog “aneksionističkog pritiska” na Zapadnoj obali.

“Savjetodavno mišljenje” Međunarodnog suda pravde (ICJ), također poznatog kao Svjetski sud, nedavno je klasificiralo izraelsku 57-godišnju okupaciju Istočnog Jerusalema, Zapadne obale i Gaze kao “ilegalnu”. Sud je rekao da je nastavak izraelske prisutnosti na okupiranoj palestinskoj teritoriij, uključujući izgradnju i širenje naselja, “kršenje međunarodnog prava”.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao je odluku Suda “apsurdnom” i rekao da ne može biti nezakonito da Izraelci žive “u svojim zajednicama u domovini naših predaka”.

“Situacija je očito teška i Palestinci trebaju neku vrstu jedinstvenog vodstva kako bi okupili međunarodnu zajednicu u odbrani Palestinaca”, rekao je Rahman.

Ipak, to jedinstvo nema podršku, barem ne još, od SAD-a, kao globalnog aktera koji je najutjecajniji u oblikovanju smjera rata.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller komentirao je dogovor na brifingu za novinare, rekavši: “Teroristička organizacija ne može imati nikakvu ulogu.”

Hamas su SAD, Izrael i Evropska unija označili kao “terorističku” grupu, ali mnogi Palestinci na nju gledaju kao na legitimni pokret otpora.

Lovatt je rekao da čak i ako Palestinska uprava bude predana provedbi sporazuma, konsultirajući se s Hamasom i drugim frakcijama pri donošenju odluka, američki pritisak može sabotirati palestinsko jedinstvo.

“To bi zaista mogao biti odlučujući faktor”, rekao je. “Pitanje je hoće li (Abbas) ostati predan ili se povući pod međunarodnim pritiskom?”