Kome je sve do sada bio zabranjen nastup na Olimpijskim igrama
Ukupno 13 država je u prošlosti dobilo zabranu nastupa na olimpijskim igrama zbog razloga kao što su rat, doping, politički stavovi ili kršenje pravila Međunarodnog olimpijskog komiteta.
Kada je nogometna reprezentacija Izraela istrčala na teren kako bi odigrala svoju prvu utakmicu na Olimpijskim igrama u Parizu, njenu državnu himnu ispratili su zvižduci i negodovanja iz određenih dijelova tribina.
Odjekivali su povici: „Sloboda Palestini“.
Nastavite čitati
list of 4 itemsZavršni turnir sezone izborio i Alcaraz
Olimpijske igre pomogle ekonomiji eurozone u augustu
Eiffelov toranj zadržat će olimpijske krugove
Među 10.500 sportistkinja i sportista iz 200-ak država svijeta nalazi se i 88 predstavnika Izraela, koji će se takmičiti na Igrama koje zvanično počinju ceremonijom otvorenja u petak. U Parizu će takmičari iz Izraela imati stalnu zaštitu specijalističke elitne jedinice francuske policije, uz njihove vlastite mjere sigurnosti.
Učešće ove države na Igrama tokom njenog brutalnog rata protiv Gaze, u kojem je više od 39.000 ljudi ubijeno, izazvalo je kritike na račun organizatora Igara, takmičenja koje inače ima dugu historiju zabrane nastupa država za koje procijene da provode djela protivna duhu Igara. Dvije države neće nastupiti u Parizu: Rusija i Bjelorusija zbog aktuelnog rata u Ukrajini.
Oni koji traže zabranu za Izrael navode kako je država optužena za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) i da se mora suočiti s posljedicama svoga djelovanja.
Ko je ranije bio suspendiran
U prošlosti je izrečeno nekoliko zabrana takmičenja na olimpijskim igrama.
Prvi slučaj desio se na Ljetnim igrama u belgijskom Antwerpu gdje je bio zabranjen nastup predstavnika Njemačke, Austrije, Mađarske, Bugarske i Turske zbog njihovog učešća u Prvom svjetskom ratu.
Njemačkoj je nastup bio zabranjen i četiri godine kasnije u Parizu, što je bilo produženje prethodne suspenzije i posljedica Prvog svjetskog rata.
Istoj državi, kao i Japanu bio je zabranjen nastup na Ljetnim olimpijskim igrama 1948. u Londonu, što je bila posljedica njihove uloge u Drugom svjetskom ratu i razaranja koje je taj sukob izazvao.
Južnoafričkoj Republici je bilo zabranjeno učešće na OI od 1964. do 1992. zbog rasne segregacije kao posljedice režima aparthejda.
Zimbabveu je 1972. godine, tada poznatom kao Rodezija, bilo zabranjeno učešće na Igrama u Minhenu zbog međunarodnog pritiska i protesta protiv politike rasne segregacije u državi.
Godine 2000. Afganistanu je zabranjen nastup na Igrama u Sydneyju zbog stava vladajućih talibana prema ženama. Ove godine, kada su talibani ponovno na vlasti u Kabulu, afganistanski sportisti učestvuju na Igrama, ali ne pod talibanskom zastavom. Umjesto toga, nastupat će pod crvenom, zelenom i crnom zastavom Islamske Republike Afganistan, koju su talibani srušili 2021. godine.
Kuvajt je suspendirao Međunarodni olimpijski komitet u oktobru 2015. zbog uplitanja vlade u aktivnosti Olimpijskog komiteta te zemlje. Kao rezultat toga, kuvajtski sportisti nastupali su na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. kao samostalni pojedinci pod olimpijskom zastavom.
Tokom Zimskih igara u Pekingu 2022. Sjeverna Koreja je bila suspendirana zbog svoje odluke da se povuče s Ljetnih igara u Tokiju 2021. godine, navodeći kao razlog zabrinutost zbog COVID-19, čime je prekršena Olimpijska povelja.
Iako im nije u potpunosti zabranjen pristup Olimpijskim igrama 2016, mnogim je ruskim sportašima bilo zabranjeno takmičenje u Riju zbog dopinga koji je sponzorirala država. To se, također, nastavilo na Zimskim olimpijskim igrama 2018. i Ljetnim olimpijskim igrama 2021. u Tokiju.
Ko je suspendiran 2024. godine
Rusiji i Bjelorusiji zabranjeno je takmičenje na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. zbog njihove upletenosti u rat u Ukrajini, koji je u toku.
Na Olimpijskim igrama 2024. samo će se 15 sportista iz Rusije i 18 iz Bjelorusije takmičiti kao “pojedinačni neutralni sportisti” (AIN), prema posljednjim brojkama koje je objavio Međunarodni olimpijski komitet (MOK).
Takmičenje pod AIN-oznakom znači da ruske i bjeloruske zastave, nacionalne himne i uniforme neće biti dopuštene na Igrama u Parizu.
AIN-takmičari su sportisti s bjeloruskim ili ruskim pasošima za koje je potvrđeno da ispunjavaju uvjete i pozvani su da se takmiče na Igrama u Parizu 2024, što se zasniva na kvotama i posebnim zahtjevima prihvatljivosti, koje su odredile međunarodne federacije.
Na 33. izdanju Igara u Parizu, koje će biti održane od 26. jula do 11. augusta, održat će se 329 događaja u 32 sporta.