Hoće li Velika Britanija odustati od prigovora na nalog ICC-a za hapšenje Netanyahua

Nova laburistička vlada Velike Britanije suočava se s ključnim testom svoje vanjske politike prema Gazi uoči isticanja roka za potencijalne pravne žalbe na naloge za hapšenje izraelskih čelnika koje traži Međunarodni krivični sud (ICC).

Glavni tužitelj ICC-a Karim Khan u maju je podnio zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Naetanyahua i ministra odbrane Yoava Gallanta zbog sumnje da su počinili ratne zločine u izraelskom ratu u Pojasu Gaze. Zatražio je i naloge za hapšenje trojice čelnika palestinske grupe Hamas zbog sumnje da su počinili ratne zločine tokom napada na jug Izraela 7. oktobra.

Velika Britanija još nije službeno osporila naloge za hapšenje. Bivša konzervativna vlada uspjela je samo dobiti odobrenje suda za podnošenje argumenata prije izbora u Velikoj Britaniji 4. jula, na kojima su konzervativci izgubili, ostavivši žalbu ‘da visi u zraku’. ICC je prvo dao Britanskoj vladi rok do 12. jula da podnese pravno mišljenje. Taj je rok potom produžen do 26. jula.

Otkako je ostvarila uvjerljivu pobjedu prije tri sedmice, Laburistička stranka i njena nova vlada najavili su niz izmjena u odnosu na politiku ranije administracije.

Između ostalog, odbacila je plan o deportaciji tražitelja azila u Ruandu i najavila agendu sačinjenu od 40 prijedloga zakona koje će donijeti u narednih pet godina na vlasti.

Međutim, ostaje pitanje kakva će biti politika premijera Keira Starmera prema ratu u Gazi.

Koji je stav Britanske vlade kada je riječ o nalozima za hapšenje visokih izraelskih zvaničnika? Je li Starmerova vlada signalizirala ikakvu promjenu u svom pristupu Izraelu i Gazi?

Kakav je bio stav konzervativne vlade

Prema sudskim dokumentima, advokati konzervativne vlade tvrdili su kako postoje pitanja na koje treba odgovoriti, a koja se odnose na nadležnost ICC-a nad izraelskim državljanima prije nego što se može izdati nalog za hapšenje.

Advokati su iznijeli ovaj argument samo u vezi sa izraelskim čelnicima, a ne i sa čelnicima Hamasa.

U svom podnesku advokati su tražili dozvolu da dostave pisane opservacije o tome može li „sud imati nadležnost nad izraelskim državljanima u okolnostima u kojima Palestina ne može provoditi kaznenu nadležnost“.

Sudije ICC-a su u junu presudile da će dozvoliti Velikoj Britaniji, kao članici ICC-a, da podnese argumente o legalnosti potencijalnih naloga za hapšenje Netanyahua i Gallanta.

Iz ICC-a su kazali da će prihvatiti podneske strana zainteresovanih za pravna pitanja koja se odnose na naloge za hapšenje izraelskih zvaničnika do 12. jula, ali taj rok je produžen do 26. jula za Veliku Britaniju zbog općih izbora koji su se u toj državi održali ovaj mjesec.

Šta kažu kritičari prigovora Britanske vlade

Advokati za ljudska prava i drugi stručnjaci kritikovali su prigovor Britanske vlade u vezi s nadležnošću ICC-a.

U članku za list Guardian, advokat za ljudska prava Geoffrey Robertson kazao je da je „očigledan razlog zbog kojeg bi ministar vanjskih poslova Velike Britanije trebao odustati od ove nezapažene inicijative taj što je to pravno gledano besmislica“.

Joseph Willits, voditelj parlamentarnih poslova pri Vijeću za arapsko-britansko razumijevanje, rekao je za Al Jazeeru da „treba postojati beskompromisna podrška ICC-u (…) i kada je riječ o nalozima za hapšenje“.

Nivoi uplitanja bili su nečuveni, pa vlada mora odbaciti predvidljiv i značajan pritisak Izraela i SAD-a da zadrži ovaj stav u ICC-u.“

Šta je Laburistička stranka inicijalno rekla o argumentima Konzervativne

Nakon tužiteljeve objave u maju, David Lammy, koji će kasnije postati ministar vanjskih poslova u laburističkoj vladi, izjavio je da njegova stranka podržava sud kao „okosnicu međunarodnog pravnog sistema (…) bilo da je riječ o Ukrajini, Sudanu, Siriji ili Gazi“.

„Nalozi za hapšenje nisu osude ili odredbe krivnje, ali odražavaju dokaze i prosudbu tužitelja o osnovama za pojedinačnu krivičnu odgovornost“, kazao je Lammy u Donjem domu Parlamenta na sjedinici o Izraelu i Gazi.

„Stav Laburista je da je odluka glavnog tužitelja ICC-a da podnese zahtjev za naloge za hapšenje nezavisna stvar za sud i tužitelja.“

Nekoliko dana kasnije Starmer je, također, najavio da će, ako pobijedi na izborima, Laburistička stranka priznati Palestinu i ponovio je da je dvodržavno rješenje ključno za osiguranje trajnog mira u regiji.

Šta kažu laburisti o osporavanju naloga ICC-a nakon pobjede na izborima

U prvih nekoliko dana na dužnosti Starmer je razgovarao s predsjednikom Palestinske samouprave Mahmoudom Abbasom i tvrdio da Palestinci imaju pravo na svoju državu. Ovaj dvojac je razgovarao i o situaciji u Gazi gdje se broj ubijenih, koji je sada veći od 39.000, stalno povećava.

Starmer je razgovarao i s Netanyahuom i naglasio potrebu za „hitnim“ prekidom vatre u Gazi. Izrazio je podršku dvodržavnom rješenju i finansijskoj sigurnosti za Palestinsku samoupravu, čiji su prihodi od poreza zamrznuti od maja. Zamrznuo ih je izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich nakon što je Khan uputio zahtjev za izdavanje naloga za hapšenje.

Lammy je otputovao u Izrael prošle sedmice kako bi se sastao s ministrom vanjskih poslova Israelom Katzom, predsjednikom Isaacom Herzogom i Netanyahuom i izjavio je da je tamo kako bi „se zalagao za prekid vatre“.

Today I met with Israeli PM @netanyahu, and Palestinian Authority PM Mustafa.

Our message is clear: we need an immediate ceasefire, the immediate release of all hostages, the protection of civilians, unfettered access to aid in Gaza, and a pathway towards a two-state solution. pic.twitter.com/kmmIBsHgov

— David Lammy (@DavidLammy) July 14, 2024

Prema Herzogovoj izjavi, predsjednik je rekao Lammyju da je povratak 116 zarobljenika koje još drže u Gazi „u užasnim uvjetima i u stvarnoj opasnosti po život“ i dalje ključno pitanje za Izrael.

Međutim, prije sastanka s Herzogom, Lammy je kazao kako je važno da „dok smo u ratu, ratujemo u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom“.

Međunarodni sud pravde (ICJ) koji trenutno razmatra moguću optužbu protiv Izraela za genocid u Gazi, kazao je u preliminarnoj presudi u januaru da Izrael mora poduzeti mjere kako bi spriječio i kaznio „direktno i javno podsticanje na genocid“.

Sud je, također, naredio Izraelu da osigura podjelu osnovne humanitarne pomoći u Gazi. Humanitarne i organizacije za ljudska prava izjavile su da Izrael nije ispunio hitne mjere koje je ICJ naredio.

Lammyjeva posjeta izazvala je kontroverzu među njegovim propalestinskim biračima. Mnogi su ga kritikovali na društvenim mrežama zbog ove posjete u vrijeme kada se intenzivira rat u Gazi usljed mogućih naloga za hapšenje.

Iako Laburistička stranka nije izdala nikakvo zvanično saopštenje o prigovoru ICC-u, izraelski mediji su izvijestili da je tokom svoje posjete Lammy izjavio kako njegova stranka neće promijeniti kurs kada je riječ o osporavanju naloga ICC-a.

Ministar vanjskih poslova je, pak, kazao da vlada traži pravni savjet prije nego što odredi svoj stav i nije potvrdio hoće li nastaviti s prigovorom ili će odustati od njega.

Koje je promjene napravila laburistička vlada u britanskoj politici prema Gazi

Vlada je ovog mjeseca najavila da će nastaviti finansirati Agenciju UN-a za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA), što je prva veća promjena u pristupu Velike Britanije ratu.

Velika Britanija je bila među nekoliko država koje su prestale finansirati tu organizaciju nakon što je Izrael tvrdio da su neki članovi njenog osoblja bili umiješani u napade koje je 7. oktobra predvodio Hamas.

Međutim, Lammy je prošle sedmice kazao Parlamentu kako je uvjeren da je ova agencija, koja pruža pomoć u Gazi, nametnula „najviše standarde neutralnosti“, uključujući i kroz poboljšanje metode provjere svojih zaposlenika.

Dania Abul Haj, viša pravna službenica u Međunarodnom centru za pravdu za Palestince sa sjedištem u Engleskoj, rekla je za Al Jazeeru da je odluka o nastavku finansiranja dokazala da vanjskopolitičke odluke nikada ne bi trebale biti zasnovane na „neutemeljenim tvrdnjama i optužbama“.

„Iako je ponovno uspostavljanje finansiranja važan korak, on sam po sebi nije dovoljan. Britanska vlada mora u cijelosti okončati saučesništvo u izraelskim ratnim zločinima, što znači da bi trebala prestati prodavati oružje Izraelu i posvetiti se poštivanju Međunarodnog kaznenog suda.“

„Ne smije biti više zaokreta. Vlada mora biti jasna, direktna i nedvojbena da se neće miješati u rad ICC-a.“