Trumpova moguća pobjeda donosi kompliciraniju stvarnost za Ukrajinu

Nijedan američki predsjednik nije bolje poznavao Ukrajinu od Josepha Bidena.

Dok je bio potpredsjednik u vrijeme mandata Baracka Obame posjetio je Kijev šest puta i našalio se da je s tadašnjim ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom proveo više vremena razgovarajući telefonom, nego sa suprugom Jill.

Kao predsjednik, Biden je iznenada posjetio Kijev u februaru 2023, godinu nakon što je Moskva počela potpunu invaziju na Ukrajinu, kako bi se sastao sa Porošenkovim nasljednikom Volodimirom Zelenskim i obećao dodatnu vojnu i finansijsku pomoć.

Niti jedan američki predsjednik nije bio toliko od pomoći u osiguravanju samog opstanka Ukrajine, rekao je Zelenski nekoliko sati nakon što je Biden odustao od predsjedničke utrke u nedjelju.

“Poštujemo njegovu tešku, ali snažnu odluku,” napisao je Zelenski na platformi X. “Podržao je našu naciju u najdramatičnijem trenutku u njenoj historiji.”

Ukraine is grateful to President Biden for his unwavering support for Ukraine's fight for freedom, which, along with strong bipartisan support in the United States, has been and continues to be critical.

Many strong decisions have been made in recent years and they will be…

— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) July 21, 2024

Sada su, s Bidenom izvan utrke, a bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom favoritom za reizbor u novembru, mnogi u Ukrajini zabrinuti za budućnost vojne pomoći i političke podrške Washingtona usred sporih, ali postojanih uspjeha Rusije na bojnom polju.

„Ključna riječ je – nesigurnost”, rekao je kijevski analitičar Volodimir Fesenko. “Ono što je očito je da će Trump pokrenuti razgovore [s Rusijom] o završetku rata, ali uslovi tih razgovora nisu jasni”.

Vanceov stav ili odgovor poput Reagana

Fesenko ne misli da bi Trump prisilio Kijev da prizna okupirana područja u istočnoj i južnoj Ukrajini kao dio Rusije jer bi “to značilo poraz SAD-a, što za Trumpa nije prihvatljivo”.

Većina neizvjesnosti povezana je s ukrajinskom politikom među republikancima – i Trumpovim kameleonskim donošenjem odluka.

Trumpov kandidat za potpredsjednika J. D. Vance rekao je da ga “nije briga za Ukrajinu na ovaj ili onaj način” i želi da joj Washington u potpunosti prestane pomagati.

No, krilo Republikanske stranke, koje sebe naziva “reganovcima”, prema bivšem američkom predsjedniku Ronaldu Reaganu i koje se često distancira od Trumpove politike, poziva Washington da poveća pomoć Ukrajini.

“Trump će najvjerovatnije tražiti srednji put, uravnoteženi pristup”, rekao je Fesenko. “No, njegov pravi stav bit će razumljiv tek nakon izbora.”

Do sada se Trump samo hvalio da će upotrijebiti svoje vještine u postizanjima dogovora kako bi brzo okončao rat.

“Ja ću riješiti taj rat između Putina i Zelenskog prije nego što preuzmem dužnost predsjednika 20. januara”, rekao je tokom televizijske debate s Bidenom 27. juna.

On, međutim, nikada nije predstavio detaljan plan – niti je imenovao svoj budući sigurnosni tim koji bi pomogao u posredovanju u sukobu.

Zelenski je razgovarao s Trumpom telefonom prošle sedmice – dva dana prije nego što je Biden odustao od utrke – ali se o njihovom razgovoru zna vrlo malo, osim superlativa s obje strane.

Pomoćnik Zelenskog rekao je za Politico da je poziv prošao “izuzetno dobro”, dok ga je Trump nazvao “vrlo dobrim”.

Telefonski poziv dobar je početak buduće veze koja je sada samo “prazna stranica”, kaže njemački analitičar Nikolay Mitrokhin s Univerziteta u Bremenu.

Putin, s vojskom optuženom za redovito činjenje ratnih zločina u Ukrajini, “bolji je lobista” ukrajinskih interesa na Zapadu od samog Zelenskog, rekao je Mitrokhin.

Dakle, pod Trumpovom vlašću Ukrajina može izgubiti američku finansijsku podršku, ali s druge strane, dobiti takvo oružje kao što su američka oklopna vozila – nešto je što je i Biden nerado dao, rekao je Mitrokhin.

Važno pitanje za američke izbore

Više od polovine Amerikanaca još čvrsto odobrava pomoć Kijevu, tako da je pitanje kako se nositi s ratom u Ukrajini kritično za svakog budućeg američkog predsjednika.

“Ukrajinski ugao je od prioritetne važnosti u ovoj [predsjedničkoj] utrci”, rekao je Al Jazeeri general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba Oružanih snaga Ukrajine.

Bidenova potpredsjednica Kamala Harris, koju je on podržao da se kandidira umjesto njega, možda bi željela povećati pomoć Ukrajini kako bi poboljšala svoj rejting.

Na jedinom sastanku između Harris i Zelenskog, na marginama mirovnog samita u Švicarskoj sredinom juna, američka potpredsjednica je “ponovno potvrdila” podršku Washingtona.

Međutim, svaka odluka u Washingtonu da pojača pomoć mora biti “brza, energična i mora uključivati ​​velik udio modernog naoružanja”, rekao je Romanenko.

“Samo to može pomoći na prvoj liniji, posebno na istoku Ukrajine, gdje je Moskva zažmirila na svoje gubitke vojnika posljednjih mjeseci kako bi zauzela nekoliko gradova”, rekao je.

Romanenko je kritizirao Bidenovu administraciju jer je bila prespora i neodlučna u pogledu vremena isporuke oružja i dopuštenja za korištenje oružja kao što su napredni projektili ili borbeni avioni F-16 za nanošenje udara duboko u Rusiji.

Siva historija

Godinama prije ruske invazije punog obima, Ukrajina je bila politički mlin i za Bidena i za Trumpa.

Još 2016, kada se Kijev borio protiv proruskih separatista na istoku, Biden je pogurao smjenu navodno korumpiranog glavnog tužioca Ukrajine Viktora Šokina, zaprijetivši da će zamrznuti milijardu dolara američke pomoći Kijevu ako on ne bude smijenjen.

Šokin je tvrdio da je Biden želio zaustaviti njegovu istragu o Burismi, ukrajinskom proizvođaču prirodnog plina, koji je angažirao Bidenovog sina Huntera kao člana Uprave od 2014. do 2019. godine.

“Biden se nije ponašao kao potpredsjednik SAD-a, već kao osoba zainteresirana da me smijeni, da odem kako se ne bih miješao u istragu o Burismi”, rekao je Šokin ovom novinaru 2019.

Republikanska stranka ponovila je njegove tvrdnje, navodeći da Hunter Biden nema iskustva u upravljanju energijom.

Istraga Burisme umalo je okončala Trumpovo predsjedništvo.

Godine 2019. prvi put je opozvan zbog zamrzavanja 400 miliona dolara pomoći, pokušavajući prisiliti Zelenskog da ponovno otvori istragu.

Trump je u prošlosti je pokazivao naklonost prema Putinu i nije iznenađujuće da su neki Ukrajinci užasnuti činjenicom da bi on, ako ponovno bude izabran, mogao njihovu naciju baciti pod autobus.

“Neće oklijevati ni sekunde da obustavi pomoć i ostaviti nas sve bespomoćne”, rekla je za Al Jazeeru Katerina Kolesnik, prodavačica u trgovini elektronskom opremom u centru Kijeva, čiji se brat Mikola bori na istoku zemlje.

Trump bi mogao primijeniti izolacionističku doktrinu i zadržati SAD aktivnim samo kada je riječ o Kini i Izraelu, kaže analitičar iz Kijeva Aleksej Kušč.

“Ovo će stvoriti novu, kompliciraniju stvarnost za Ukrajinu”, rekao je za Al Jazeeru.