Tehnologija podiže Olimpijske igre na novi nivo

Olimpijske igre se u srži nisu promijenile gotovo 3.000 godina, od doba antičke Grčke i novog pokretanja 1896. godine, kada je počela era “modernih ” Igara. Ovo takmičenje je i dalje simbol vrhunskih sportskih dostignuća i međunarodnog jedinstva, iako se, suprotno ideji iza Igara, ratovi i dalje vode u vrijeme takmičenja najboljih svjetskih sportista.

No, ako bi doveli nekog od drevnih Grka, koji su prije više hiljada godina pokušavali pokazati da su najbolji od najboljih, teško da bi se snašli u današnjem takmičenju. Ono što danas omogućuje gotovo nadljudske izvedbe vrhunskih sportista i organizaciju ovih globalnih takmičenja je velikim dijelom posljedica tehnološkog napretka. Od sofisticirane sportske opreme do naprednih analitičkih alata, od kamera koje mogu zabilježiti svaki detalj do AI algoritama koji trenutno vrše analizu događaja na borilištima, tehnologija je transformirala svaku dimenziju Olimpijskih igara.

Ono po čemu su Olimpijske igre posebno prepoznatljive jeste stalna borba za pomjeranjem limita, odnosno za obaranjem svih rekorda. A u vrijeme kada su sportisti toliko utrenirani i pripremljeni da nijanse odlučuju pobjednike i kada se rekordi pomjeraju u stotinkama i milimetrima, precizno mjerenje je značajnije nego ikad prije. Nesumnjivo je, primjera radi, da su prošla vremena kada su ljudsko oko i štoperica odlučivali kome će pripasti zlatna medalja u “kraljici sportova”, atletici.

Precizni rezultati

Tako je Omega, dugogodišnji “mjerač” vremena na Olimpijskim igrama, za Igre u Parizu predstavio Scan'O'Vision ULTIMATE foto-finiš kameru, koja je u stanju da “zabilježi” 40.000 digitalnih snimaka u sekundi na ciljnoj liniji, kako bi se osiguralo da se i utrke s najmanjim razmakom među takmičarima mogu odlučiti sa stopostotnom sigurnošću.

Osim toga, Omega je predstavila i Computer Vision Technology, koji može pratiti sportiste i objekte na različitim takmičenjima, gdje vještačka inteligencija obučavana za specifične sportove pruža podatke o performansama sportista, uključujući brzine kretanja, visine skokova i pređene distance. Isto tako, u slučaju odbojke na plaži, pratit će kretanje igrača i vrstu udaraca, dok će u slučaju skokova u vodu pružati trodimenzionalni prikaz skoka, vrijeme provedeno u zraku i brzinu kretanja. Očito je da ova tehnologija pruža mogućnosti kakve su do sada velikim dijelom djelovale kao naučna fantastika.

Naravno, tehnologija je velikim dijelom i krivac zašto su uopće potrebna ovako precizna mjerenja. Zahvaljujući korištenju materijala kao što su karbonska vlakna ili posebnih tkanina performanse sportista su dovedene na novi nivo. Karbonska vlakna su već odavno sastavni materijal za izradu bicikala, koji su danas još lakši i čvršći, što biciklistima daje dodatnu prednost, dok se slična vlakna koriste za proizvodnju obuće koja atletičarima poput opruga daju dodatnu energiju, čineći ih bržim i izdržljivijim.

Isto tako, posebne tkanine smanjuju otpor zraka kod atletičara, pomažu kod hlađenja u sportovima na otvorenom, ili smanjuju otpor vode u plivanju, čime se otvara mogućnost za nove rekorde.

Naravno, bilo bi nepravedno reći da su ti “super materijali” razlog zašto sportisti postavljaju nove rekorde. Puno znoja i truda je potrošeno da bi sportisti bili na vrhunskom nivou, ali je tehnologija ta koja im omogućava da dostignu svoj puni potencijal.

Maksimiziranje performansi

Priprema sportista za Olimpijske igre značajno se promijenila zahvaljujući napretku tehnologije. Korištenje naprednih analitičkih alata, kao što su praćenje performansi putem senzora i softverska analiza podataka, omogućava sportistima i trenerima da detaljno analiziraju svaki aspekt treninga i izvedbe na borilištima.

Isto tako, nosivi uređaji poput pametnih satova, traka koje registriraju otkucaje srce i varijable u njegovom radu, senzori koji prate temperaturu tijela, omogućavaju kontinuirano praćenje tjelesnih parametara, poput otkucaja srca, zasićenja kisika u organizmu, potrošnje kalorija, zatim prati se količina i kvalitet sna… Svi ti podaci pomažu u optimizaciji treninga, ali i adekvatnog oporavka, kako bi se smanjio rizik od povreda dok se istovremeno pruža šansa za postizanje vrhunskih performansi.

Primjera radi, plivači koriste podvodne kamere i softver za analizu pokreta kako bi usavršili tehniku plivanja, dok trkači koriste GPS uređaje za praćenje brzine i udaljenosti tokom treninga, što im omogućava da maksimiziraju svaki aspekt pripreme i izvedbi. Slične tehnologije se koriste i u drugim sportovima, čime je trening “po osjećaju” postao gotovo prošlost.

Isto tako, virtuelna realnost (VR) je postala važan alat u pripremi sportista, omogućujući im da simuliraju takmičenja i pripreme se za razne situacije koje bi mogli susresti tokom Igara.

No, virtuelna i unaprijeđena realnost (VR i AR) nisu rezervirani samo za sportiste, već i za gledatelje. Zahvaljujući ovim tehnologijama, gledatelji mogu da dožive Igre iz perspektive sportista ili da imaju osjeća da se nalaze uz samo borilište, koje se nalazi na drugoj strani svijeta, te da dobijaju informacije i statistike tokom prenosa, što prije nije bilo moguće. Takve tehnologije obogaćuju iskustvo gledanja i čine ga interaktivnijim, te samim tim popularnijim. Kada se uzme u obzir da borilišta često budu “načičkana” hiljadama mikrofona, koji hvataju svaki zvuk, gledatelj može imati osjećaj da više nije u svojoj dnevnoj sobi već odmah pored takmičara.

Televizijski prijenosi

A upravo je prijenos ovih takmičenja možda i najviše populizirao Olimpijske igre. Od sad već davne 1964. godine, kada su Olimpijske igre iz Tokija prvi put direktno emitirane na televizijskim ekranima širom svijeta (gdje su prethodna takmičenja bila ili snimana na videotrake i transportirane na udaljene lokacije i naknadno emitirana, ili bila dostupna samo na lokanim TV stanicama), zahvaljujući satelitima koji su se pojavili samo koju godinu prije, mnogo toga se promijenilo.

Tradicionalni prijenosi na televiziji sada su obogaćeni interaktivnim sadržajem i višekanalnim pristupom, a gledatelji mogu pratiti više događaja istovremeno putem interneta, birajući koje sportove žele gledati uživo ili naknadno. Korištenje dronova koji snimaju svaki detalj borilišta također omogućava da se vide detalji koji prije nikada nisu bili dostupni široj javnosti, a pojava tehnologija poput 4K i 8K rezolucije je kvalitet praćenja Igara također digao na novi nivo.

Osim toga, mobilne aplikacije razvijene posebno za Olimpijske igre pružaju gledateljima sveobuhvatan uvid u raspored takmičenja, rezultate i vijesti. Aplikacije često uključuju i interaktivne mape, vodiče za posjetitelje te opcije za dijeljenje sadržaja na društvenim mrežama.

Iako nije široj javnosti u prvom planu, organizacija i logistika Olimpijskih igara su kompleksni zadaci koji zahtijevaju precizno planiranje i koordinaciju gdje tehnologija igra ključnu ulogu u ovom domenu, olakšavajući komunikaciju, upravljanje resursima i sigurnost.

Jedan od najvažnijih aspekata organizacije je upravljanje velikim brojem učesnika i posjetitelja, a sistemi za upravljanje događajima koriste napredne softvere za praćenje akreditacija, smještaja i transporta, dok automatizirani sistemi osiguravaju da sportisti, službenici i posjetitelji budu na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Sigurnost na Igrama

Kako je sigurnost jedan od najviših prioriteta na Olimpijskim igrama, tehnologija igra ključnu ulogu u njenom osiguranju, gdje se sistemi nadzora, uključujući kamere visoke rezolucije i biometrijske sisteme, koriste za praćenje lokacija i identifikaciju potencijalnih prijetnji. Istovremeno, dronovi se sve više koriste za nadzor velikih područja, pružajući organizatorima pregled iz zraka i mogućnost brze reakcije u slučaju incidenata.

Što se tiče samih sportista i takmičenja, Olimpijske igre bi trebale vrhunac sportskog nadmetanja, gdje ne bi smjelo biti nikakvih sumnji u rezultate. Tako se, osim foto-finiš kamera, elektronskih sistema za mjerenje i raznih senzora, koriste i video asistencije (VAR) i drugi sistem za pregledavanje snimaka, kako bi se donijele pravedne odluke u slučajevima spornih trenutaka ili kršenja pravila.

Isto tako, “čistoća” takmičenja je imperativ, zbog čega se tehnologija proširila i na antidoping borbu. Napredne metode testiranja i analize omogućavaju brže i tačnije otkrivanje nedozvoljenih supstanci, a sistemi za biološko praćenje profila sportista, takozvani biološki pasoši, omogućavaju dugoročno praćenje fizioloških parametara i prepoznavanje abnormalnosti koje bi mogle ukazivati na doping kod pojedinaca.

Sve ovo ukazuje da je utjecaj tehnologije na Olimpijske igre sveobuhvatan i višeslojan, a ona je isprepletena gotovo sa svakim aspektom ovog takmičenja.

Tehnologija unapređuje pripremu sportista, poboljšava organizaciju i logistiku, pruža bogatija iskustva gledateljima, te osigurava pravednost u takmičenju.

S obzirom da se tehnologija neprestano razvija, nema sumnje da u budućnosti možemo očekivati još inovativnija rješenja koja će nastaviti transformirati Olimpijske igre, čineći ih još spektakularnijim, ali i pristupačnijim globalnim događajem.