‘Složena’ Netanyahuova misija u Washingtonu

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu je postao strani lider koji se najviše puta obratio pred oba doma Kongresa (Zastupničkim domom i Senatom) jer je svojim govorom u srijedu nadmašio Winstona Churchilla, pokojnog britanskog premijera, koji je pred Kongresom govorio tri puta tokom Drugog svjetskog rata. Netanyahu se ranije tri puta obratio pred Kongresom: 1996, 2011. i 2015. godine.

Njegova posjeta i govor predstavljaju veliku priliku koju će iskoristiti da ojača svoju poziciju unutar Izraela u suočavanju sa eskalacijom protesta koji traže njegovu ostavku, ojačati američku podršku i napraviti uvod za čvrste odnose s predsjedničkim kandidatima: republikancem Donaldom Trumpom i demokratkinjom Kamalom Harris.

Stručnjaci s kojima je Al Jazeera razgovarala ne očekuju nikakve velike diplomatske pomake u vezi sa sporazumom o prekidu vatre u Pojasu Gaze i oslobađanjem zarobljenika koje drži Hamas.

Iskorištavanje američke politike

Ne očekuje se da će se promijeniti američka politika prema krizama na Bliskom Istoku uprkos velikim unutarpolitičkim transformacijama kojima su Sjedinjene Američke Države svjedočile posljednjih dana i sedmica.

U intervjuu za Al Jazeeru ambasador David Mack, bivši pomoćnik državnog sekretara za bliskoistočne poslove, rekao je da je Netanyahu „veoma vješt u iskorištavanju američke politike kako bi ojačao svoju moć u izraelskoj politici“.

Dodao je da je njegov govor na zajedničkoj sjednici Kongresa „dobrodošao“, iako će među demokratama, pa čak i među nekolicinom republikanaca, biti mnogo kritičara koji će izostati sa sjednice zbog protivljenja politici sadašnje Izraelske vlade.

Kamala Harris, potpredsjednica Josepha Bidena i najistaknutija kandidatkinja na listi Demokratske stranke za izbore 2024, namjerava se sastati s Netanyahuom dok je u Washingtonu. Ona nije prisustvovala sjednici u svojstvu predsjednice Senata zbog ranije dogovorenih angažmana, kako navode iz Bijele kuće, a zamijenio ju je senator Ben Cardin.

Pažnja će biti usmjerena na Netanyahuov planirani sastanak s Harris zbog nedavnih promjena unutar Demokratske stranke i potencijalnog kandidiranja umjesto predsjednika Bidena nakon što se on povukao. Njihov sastanak će se fokusirati na uspostavljanje ličnih odnosa između njih, dok će se sastanak između Netanyahua i Bidena fokusirati na pitanja i dileme o izraelskom ratu u Gazi.

„Ovo je odlučujući trenutak za izraelske i američke lidere, važniji nego što mnogi misle“, rekao je Jonathan Schanzer, potpredsjednik Fondacije za odbranu demokratija (FDD), istraživačkog centra u Washingtonu koji je blizak Izraelu.

Nesuglasice Bidena i Netanyahua

Bivši izraelski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Michael Oren tvrdi da sastanak Netanyahua i Harris ima više političkih posljedica od bilo kojeg razgovora koji će Netanyahu voditi s Bidenom. Prema njegovom mišljenju, Harris će, kao potencijalna predsjednička kandidatkinja, imati prvu priliku da pokaže svoje akreditive kao glavnokomandujuće, iznoseći stavove svoje kampanje o Izraelu.

S druge strane, bivši predsjednik Donald Trump rekao je da će se ove sedmice sastati s Netanyahuom, što će biti njihov prvi susret otkako je Trump napustio Bijelu kuću.

U Trumpovom saopćenju se navodi: „Radujem se što ću poželjeti dobrodošlicu Bibiju Netanyahuu u Mar-a-Lagu u Palm Beachu na Floridi. Tokom mog prvog mandata imali smo mir i stabilnost u regiji, čak smo potpisali i historijski Abrahamov sporazum i radit ćemo na tome da ga ponovo primijenimo.“

Ambasador Mack vjeruje da će Netanyahuov sastanak s Trumpom povećati osjećaj da se Izrael miješa u američki politički proces, a podrška Washingtona njemu se vjerovatno neće povećati ako Netanyahuova vlada ne odustane od svoje tvrdolinijaške politike i ne prihvati prekid vatre u Gazi.

Dodao je da je postoji velika neizvjesnost o tome hoće li se sastanak s Bidenom održati ili ne „jer je historija njihovih ličnih odnosa puna nesuglasica“.

Mack je objasnio da je Biden bio veoma nezadovoljan Netanyahuovim miješanjem u američku politiku kada je iskoristio prethodnu posjetu Washingtonu da ga pozove da se usprotivi iranskom nuklearnom sporazumu sa Sjedinjenim Američkim Državama i drugim vladama koje su postavile ograničenja na nuklearni napredak Teherana, sporazum koji je kasnije okončan kada je Trump došao na vlast 2017.

Demonstracije protiv dolaska Netanyahua

Dan prije nego što je Netanyahu stigao u Washington, sedam velikih sindikata izdalo je saopćenje u kojem su pozvali predsjednika Bidena da zaustavi vojnu pomoć Izraelu.

Ovi sindikati predstavljaju milione američkih radnika, među kojima su Sindikat radnika u uslužnim djelatnostima i Sindikat radnika u proizvodnji automobila, a u saopćenju se kritizira izraelsko „odbijanje da smanji štetu za civile“ i njegov žestoki odgovor na napade 7. oktobra 2023. godine.

Demonstracije protiv Netanyahuove posjete organizirale su razne grupe, uključujući crkve koje pozivaju na mir na Bliskom Istoku i progresivne jevrejske grupe poput grupe Amerikanci za mir sada (Americans for Peace Now).

U analizi na portalu Instituta za bliskoistočne politike (WINEP) u Washingtonu David Makovsky, bivši američki zvaničnik i stručnjak na tom institutu, ukazao je na to da će Netanyahu pokušati dobiti podršku Bidenove administracije za održavanje izraelskog vojnog prisustva bez određenog vremenskog okvira u dvije glavne oblasti:

– koridoru Salah al-Din (Philadelphia) duž granice između Egipta i Gaze, kako bi se spriječilo da se pokret Hamas ponovno naoruža kroz svoju mrežu tunela u Rafahu koji je Netanyahu posjetio prije sedam dana

– koridoru Netzarim, koji dijeli Pojas Gaze na dva dijela, kako bi se spriječio povratak Hamasovih boraca u sjevernu Gazu.

Posjeta vjerovatno neće riješiti razilaženja u stavovima dvije strane jer neće dovesti do strogog američkog stava prema Izraelu. Još postoje nesuglasice o četiri glavna pitanja, doduše u različitom stepenu, a to su:

• pregovori o oslobađanju zarobljenika
• pružanje i uvoz humanitarne pomoći u Pojas Gaze
• brzina isporuke nekog američkog oružja
• nedostatak izraelskog plana za upravljanje Pojasom Gaze „dan poslije“, uprkos zajedničkom cilju „eliminacije Hamasa i sprečavanje njegove ponovne vladavine Pojasom“.