Maldivi, otoci koji nestaju
Maldive čini 1.200 otoka koji su grupirani u 26 atola. Od tog broja, samo je 200 naseljenih, a njih 80 se koristi za turizam koji je ovdje osnovna privredna grana.

Kada se u političkoj geografiji ili u historiji neke oblasti spomene izraz „nestanak države“ uglavnom se misli na prestanak postojanja određene političke tvorevine. Ono ne podrazumijeva fizički nestanak teritorija države nego prestanak datog pravnog subjekta iz određenih razloga – od unutarnje revolucije do okupacije.
Jedna od najpoznatijih priča o mitskim teritorijama je priča o Atlantidi. Drevni Heleni su smatrali da iza Herkulovih vrata (Gibraltar) postoji država po kojoj se i danas ocean zove. I pored svih nastojanja da se Atlantida pronađe, nije bilo uspjeha u tome, a kopno i ako je postojalo moglo je samo potencijalno nestati u nekom velikom „naletu vode“. Historijska priča o „velikom potopu“ se spominje u svim civilizacijama, a iz aspekta geografije radilo se o otapanju leda nakon posljednjeg ledenog doba. Takva pojava je uvjetovala podizanje nivoa mora i nestanak priobalnih naselja. Tada su nastali Bosfor i Dardaneli, a Crno i Sredozemno more se spojili.
Nastavite čitati
list of 4 itemsHrvatska će uložiti 220 miliona eura za poboljšanje kvaliteta zraka u gradovima
Niz solarnih elektrana oko Mostara: Nezadovoljstvo mještana i ljubitelja prirode
Klimatski aktivisti predali slučaj protiv Shella Nizozemskom vrhovnom sudu
Danas živimo u periodu interglacijala, odnosno između dva ledena doba. Pleistocen (ledeno doba) je imalo četiri glacijala (ris, mindel, ginc i virm), a trenutno idemo ka novom. Globalno zagrijavanje će izazvati višak kopnene vode u moru, opadat će nivo saliniteta te će zbog toga nestati neke tople morske struje čiji opstanak zavisi od slanoće vode. Nestankom Golfske struje klima zapadne i sjeverne Europe će doživjeti enormna zahlađenja.
Maldivi prva ‘žrtva’
Najveći problem u otapanju leda imaju niski i priobalni prostori. Otočna skupina Maldivi, koja se nalazi u Indijskom oceanu, nalazi se u velikoj opasnosti i realno će biti prva „žrtva“ otapanja leda i povećanja nivoa vode u oceanu. Republika Maldivi, država od 300 km2 i 380.000 stanovnika, poznata je kao turistička destinacija jugozapadno od Šri Lanke. Maldive čini 1.200 otoka koji su grupirani u 26 atola. Od tog broja, samo je 200 naseljenih, a njih 80 se koristi za turizam koji je ovdje osnovna privredna grana.
Geografski položaj i tropska klima je omogućila da ovi otoci imaju potencijal turizma u toku čitave godine. Krasni pejzaži, vegetacija, prirodna izolacija, zanimljiva fauna te pješčane plaže su potencijal turizma, ali Maldivi imaju i jedan reljefni nedostatak. Ovi otoci su veoma niski, a najviši vrh je na samo 2,5 metara. To čini Maldive izrazito ugroženim na svaku destabilizaciju nivoa vode u oceanu. Zbog toga su pretrpjeli ogromnu štetu prije dva desetljeća kada ih je potopio tsunami nastao zbog zemljotresa u Indoneziji. Taj 26. decembar 2004. će ostati upamćen kao najveća tragedija u modernoj historiji ovog dijela svijeta.
Ovakve reljefne odlike i nizina prostora su razlog da se o Maldivima razmišlja kao potencijalno prvoj globalno ugroženoj državi koja bi bukvalno mogla nestati sa „svjetske mape“. Kada bi se sav led na Zemlji otopio, a to je hipotetički scenarij, procjena je da bi nivo vode narastao za 67 metara. Trenutno znanstvenici smatraju da je taj scenarij „Zemlje bez leda“ moguć samo ako prosječna temperatura planete naraste na 26,7 umjesto sadašnjih 14,4 stupnja. Pretpostavka je da se to može desiti za nekih 5.000 godina te današnji živi svijet nije u opasnosti. (S obzirom na nadmorsku visinu, Mostar bi bio po vodom, a neki gradovi na Savi – priobalna mjesta.)
Ugroženi gradovi na obali
Ipak, otapanje leda se dešava i ima određenu dinamiku. Danas su veoma ugroženi gradovi u priobalju te će neki lučki centri morati podići svoja pristaništa i dokove. U posljednjih stotinu godina nivo vode raste za 1,8 milimetara godišnje, a u posljednjih sedam godina taj rast se intenzivirao na 3,1 milimetar godišnje. Razne procjene govore da bi na kraju XXI stoljeća nivo vode mogao narasti 48 centimetara, a po nekim ekstremnim predviđanjima do čak i 88 centimetara.
Kada se pogleda nadmorska visina Maldiva takav scenarij bi doveo do kataklizme. Više od 80 posto otoka bi nestalo jer su danas ispod jednog metra nadmorske visine, a potencijalni ostaci bi bili nemogući za život. Klimatske promjene će dovesti do nestanka ovog arhipelaga, a od stanovnika će napraviti „klimatske izbjeglice“.
Ljudska prošlost je puna migracija koje su se dešavale zbog promjena klime. Zanimljiv je primjer Sahare, najveće pustinje veličine Europe, koja je nekada imala normalnu klimu, rijeke i naseljenost. Danas je to pustinja sa uadijima (suha riječna korita) i veoma slabo naseljen prostor.
Kada se radi o Maldivima migracija je neophodna jer je život tamošnjih stanovnika ugrožen. Čovjek može živjeti u pustinji, ali pod vodom sigurno ne.
Osigurana sredstva za preseljenje
Republika Maldivi, iz već spomenutih razloga, je napravila poseban fond koji služi prikupljanju sredstava za preseljenje stanovništva u druge države ako im „domovina potone“. Ovo nije prvi slučaj da neki otoci traže mogućnost za migraciju svog stanovništva. Država Tuvalu je 2002. godine tražila pomoć od Australije da useli 12.000 ljudi sa otoka koji će nestajati zbog rasta nivoa vode. I Maldivi su imali želju da svoje stanovnike presele upravo u Australiju, a potencijalne destinacije su bile Indija i Šri Lanka. Zbog slabe naseljenosti i potrebe za stanovništvom Australija, iako dalja, čini se kao mnogo bolja opcija.
Bivši predsjednik Maldiva, Mohamed Nasheed je prije više od desetljeća upozorio svoje sunarodnike na potencijalnu opasnost i činjenicu da su prvi na udaru aktualne „klimatske krize“. Njegov plan je bio štednja kojom bi se kupovala zemlja u prostoru Indije, Šri Lanke i daleke Australije. Još 1985. godine je Nasheedov prethodnik, Abdul Gayoom upozoravao UN na potencijalne probleme koje ima njegova država. Osim straha od nestanka otoka, Gayoom je upozoravao na nestanak pitke vode. Naime, ulazak slane vode u niže slojeve otoka ugrožava pitku kopnenu vodu i brojne otoke ostavlja bez životno značajnog prirodnog resursa. Ministrica okoliša Maldiva, Shauna Aminath je prije nekoliko godina izjavila da su svi otoci ostali bez pitke vode. Maldivi danas zavise od skupih strojeva za desalinizaciju vode.
Današnji predsjednik Maldiva, Mohamed Muizzu ima drugačije ideje. Ovaj inženjer građevine ima želju da se prave zidovi koji bi služili kao odbrana od potencijalnih valova oblika tsunamija, ali i od sekundarnog rasta nivoa vode. Glavni grad Maldiva Male, koji ima gustoću naseljenosti od čak 65.000 stanovnika po km2, već je ograđen zidom. Muizzu smatra da taj zid treba širiti i graditi nove na drugim mjestima. U moderno doba se javljaju i projekti nasipa koji su povećali otočnu masu za 10 posto u proteklom periodu. Današnja politika je pokušaj obrane, ali je pitanje do koje mjere će ista biti uspješna kada dodatno naraste nivo vode.
Ekološki problemi
Poseban problem ovakvih aktivnosti je ekologija. Tako je na otoku Kulhudhuffushi nasipima zakopano preko 70 posto stabala mangrova, a na Addu atolu, gdje se nalazi i Addu City, drugo po veličini naselje Maldiva, veoma su oštećena koraljna područja.
Građevinski radovi uvijek izazivaju problem prirodi, a ovdašnji biodiverzitet je veoma specifičan. Ekolozi uglavnom optužuju vladu da želi plitke obale iskoristiti za brzi profit o turizma. Najgore bi bilo da „operacija uspije, a pacijent umre“.
Maldivi su pravi „otočni raj“ i predstavljaju ljepotu prirode te su zbog toga turistički atraktivni. Danas su ovi otoci veoma ugroženi klimatskim promjenama koji se ogledaju u nedostatku pitke vode i strahu od sudbine mitske Atlantide. Brojni turisti trenutno uživaju u posjeti ovom arhipelagu, a činjenice govore da će početkom narednog stoljeća Maldive samo ronioci moći posjetiti.