Šta bi Trumpova pobjeda značila za Netanyahua: ‘Pustio bi ih da završe posao’ u Gazi

Godine 2021. bivši američki predsjednik Donald Trump izraelskom novinaru Baraku Ravidu rekao je da je njegov odnos sa Benjaminom Netanyahuom pokvaren nakon što je izraelski premijer čestitao Joeu Bidenu na pobjedi na američkim predsjedničkim izborima 2020. godine.

“J…. ga”, rekao je Trump u intervjuu.

“Sviđao mi se Bibi”, rekao je tada Trump.

“Još mi se sviđa Bibi… Ali volim i odanost.”

“Trump je ovo shvatio kao izdaju”, rekao je za Al Jazeeru Eyal Lurie-Pardes sa Instituta za Bliski istok.

“Trump jako podržava Izrael, ali je bio kritičan prema Netanyahuu, kriveći ga što se 7. oktobar dešavao dok je on na čelu, te je tvrdio da je slabiji nego ikada.

“Trump ne voli birati partnera koji gubi”, dodao je.

Pokušaj obnove odnosa

Sada, dok se povećavaju šanse republikanskog predsjedničkog kandidata Trumpa, koji je prije odustajanja Joea Bidena od izbora za predsjednika vodio u anketama, da se vrati u Bijelu kuću nakon izbora u novembru, Netanyahu naporno radi na vraćanju Trumpove „milosti“, prema analitičarima.

Njih dvoje uživali su u bliskim odnosima tokom Trumpovog mandata na mjestu američkog predsjednika, a izraelski čelnik to pokušava obnoviti.

“Vraćajući se u 1980-e, Netanyahu gradi savezništvo sa Republikanskom strankom, desnicom i sa kršćanskim evanđelistima”, rekao je za Al Jazeeru Zachary Lockman, profesor bliskoistočnih i islamskih studija na Univerzitetu New York.

“To je ono što on vidi kao svoje najdugotrajnije saveznike jer Demokratska stranka, kako on to shvata, uključuje elemente koji su sve kritičniji prema Izraelu, a Biden je relikt prošlosti.”

Izraelski premijer često je hvalio Trumpa, opisujući ga 2020. godine kao “najboljeg prijatelja kojeg je Izrael ikada imao u Bijeloj kući”.

Trump je često uzvraćao komplimente. Godine 2020. tadašnji američki predsjednik uručio je Netanyahuu Zlatni ključ Bijele kuće.

“To je ključ naše zemlje i naših srca. I nevjerovatan si vođa dugo vremena”, rekao je Trump Netanyahuu.

Nastavak Netanyahuovog programa

Netanyahu ove sedmice dolazi u posjetu Washingtonu kako bi se 24. jula obratio Kongresu SAD-a.

Očekuje se da će se izraelski premijer sastati sa Bidenom, a odvojeno i sa potpredsjednicom Kamalom Harris, koja će gotovo sigurno biti nominovana ispred Demokratske stranke kandidatkinju za predsjedničke izbore u novembru nakon Bidenovog povlačenja.

Kao potpredsjednica, Harris čvrsto podržava izraelski rat protiv Gaze, ali, prema izvještajima, neće predsjedavati sjednicom Kongresa kada Netanyahu bude govorio.

Još nema naznaka hoće li se Netanyahu sastati sa Trumpom, koji je preživio pokušaj atentata 13. jula. No, Netanyahuov tabor već neko vrijeme pokušava otopliti odnose s njim. Axios je izvijestio da je Netanyahuov saveznik čak otputovao u Mar-a-Lago, Trumpovu rezidenciju na Floridi, kako bi pročitao dijelove Netanyahuove knjige u kojima se nižu pohvale za bivšeg američkog predsjednika.

Izraelski premijer također je na društvenim mrežama objavio video u kojem govori o nedavnom pokušaju ubistva Trumpa.

“Kao i svi Izraelci, moja supruga Sara i ja bili smo šokirani užasnim pokušajem atentata na predsjednika Donalda Trumpa”, rekao je Netanyahu u video obraćanju. Trump je zatim objavio video na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Čak i bez Trumpa na vlasti, Izrael je imao čvrstu podršku SAD-a. Bidenova administracija dosljedno podržava Izrael milijardama dolara vojne pomoći od 7. oktobra, iako broj palestinskih žrtava iznosi 39.090.

Novinske kuće izvještavaju da se Biden privatno žalio na Netanyahua, ali SAD nikada nije posustao u svojoj materijalnoj podršci Izraelu.

Ipak, neki u izraelskoj desnici nisu zadovoljni trenutnom količinom podrške SAD-a i nadaju se da će Trumpovo predsjedništvo ukloniti sva ograničenja.

Dok je Trump bio predsjednik, “podržavao je … ispunjavanje Netanyahuovog plana”, rekao je Lockman.

“On se nada nastavku te agende i kraju američkog pritiska na Izrael, čak i ako je on bio minimalan i nije se pretvorio u ništa konkretno. Pobjeda Trumpa za Netanyahua bi značila da se Izraelu vraća sposobnost da radi šta god hoće.“

U svom predsjedničkom mandatu Trump je priznao Jerusalem za glavni grad Izraela i tamo je preselio Američku ambasadu iz Tel Aviva, imenovao ambasadora koji je bio ideološki povezan sa izraelskim doseljeničkim pokretom te je bio domaćin potpisivanja Abrahamovog sporazuma koji je doveo do normalizacije odnosi između Izraela i četiri arapske države – Bahreina, UAE, Maroka i Sudana.

Trump će ih pustiti da ‘završe posao’

Bidenova administracija bila je na meti žestokih kritika posljednjih mjeseci zbog svoje politike prema Gazi. Masovni studentski protesti izbili su širom univerzitetskih kampusa u SAD-u i drugim zemljama. Prema istraživanjima, više od 40 posto demokrata kritično je prema Bidenovom stavu oko Gaze, a brojni vladini službenici, uključujući i važnu osobu iz State Departmenta, dali su ostavke zbog Bidenove politike prema opkoljenoj palestinskoj enklavi. Ti kritičari su rekli da je Biden saučesnik u onome za šta Međunarodni sud pravde (ICJ) kaže da bi moglo predstavljati genocid.

Ali unutar izraelske najdesnije orijentirane vlade ikada, Biden se kritizira iz sasvim drugih razloga. A kritike idu dalje od Netanyahua, te uključuju druge desničarske osobe, uključujući ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, koji je navodno rekao da bi trebalo izbjeći dogovor o zarobljenicima jer bi mogao pomoći Bidenu protiv Trumpa.

“Postoji razlika između toga kako oni unutar i van izraelske vlade doživljavaju američku podršku”, kaže Lurie-Pardes.

“U očima izraelske desnice, [Bidenova administracija] uvijek je oklijevala slati svu traženu municiju, posebno ofanzivno oružje, a jedna pošiljka je zadržavana.”

Bidenova administracija pauzirala je jednu isporuku oružja Izraelu početkom maja zbog zabrinutosti da će biti korišteno u ofanzivi na Rafah. Otprilike polovina te pošiljke poslana je u julu, ali se druga polovina još zadržava zbog zabrinutosti da će biti korištena protiv civila. Dalje, tvrdi Lurie-Pardes, Bidenova retorika se pomjerila prema guranju Izraela u pregovore o prekidu vatre.

“Desnica je ovo shvatila kao nedavanje podrške Izraelu koja im je potrebna da završe posao [u Gazi]“, dodaje.

Sarah Leah Whitson, direktorica organizacije Democracy for the Arab World Now (DAWN), rekla je da Biden pokušava uravnotežiti svoju predanost Izraelu “bacajući male kosti” kritičarima američkog saveznika, poput sankcija nasilnim doseljenicima.

“Mislim da bi to nestalo ako Trump bude izabran, a Trumpova administracija bi se otvorenije pozicionirala kao podrška Izraelu”, rekla je Whitson za Al Jazeeru.

Međutim, dodala je da će Trump zauzeti “čvršći stav” u kažnjavanju Izraela ako prkosi američkim zahtjevima – za razliku od Bidena koji nije uspio provesti svoja upozorenja izraelskoj vladi protiv invazije na Rafah i blokiranja pomoći Gazi.

Ukidanje sankcija

Ako Trump dođe na vlast sljedeće godine, postoji nekoliko politika za koje analitičari očekuju da će provesti ili promijeniti. Dok je Bidenova administracija kritizirana jer nije uspjela pozvati Izrael na odgovornost za njihova kršenja međunarodnih zakona i veliki broj civilnih žrtava, primijenili su sankcije na nekoliko doseljenika i doseljeničkih organizacija na okupiranoj Zapadnoj obali.

Nasilje na Zapadnoj obali izmaklo je kontroli od 7. oktobra. Od tada su izraelske snage i doseljenici ubili 513 ljudi na Zapadnoj obali, prema Uredu Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA). Dalje, Izrael je 4. jula odobrio najveće otimanje zemlje na Zapadnoj obali u 30 godina, prema Peace Now, organizaciji koja se bori protiv naseljavanja.

Kritičari su rekli da su Bidenove sankcije doseljenicima i naseljima nedovoljne. Očekuje se da će Bidena, koji je u nedjelju objavio da se neće ponovo kandidirati, na demokratskoj listi zamijeniti njegova potpredsjednica Kamala Harris – za koju stručnjaci vjeruju da bi uveliko nastavila Bidenovu politiku prema Gazi.

Međutim, Trump bi vjerovatno u potpunosti ukinuo sankcije protiv doseljenika.

“Postoji vrlo velika vjerojatnoća da će sankcije biti ukinute ako se Trump vrati na dužnost, čak i ako su ih mnogi opisali kao zakašnjele, jer su doseljenici nasilniji nego ikad”, mišljenja je Lurie-Pardes.

Dok je Bidenova administracija govorila protiv izraelske prisutnosti u Gazi, kaže Lurie-Pardes, Trumpov povratak u Bijelu kuću mogao bi “postaviti temelj za buduće naseljavanje Gaze”.

“Stvari se definitivno mogu pogoršati”, rekao je Lockman.

Netanyahu i njegovi “ideološki saveznici na desnici” mogli bi vidjeti drugo Trumpovo predsjedništvo kao “trenutak da ispune svoju agendu”, napadajući sve svoje ideološke neprijatelje, “što također može uključivati ​​rat s Libanon”, dodao je.

Dodatno izvještavanje: Ali Harb.