Kako Kamala Harris gleda na svijet: Od Gaze i Rusije do Kine i Indije

Potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Harris u ponedjeljak je učvrstila svoj status lidera u utrci za nasljednika predsjednika Josepha Bidena kao kandidatkinja Demokratske stranke na predsjedničkim izborima u novembru, osvojivši val podrške guvernera, izabranih zvaničnika i lidera na državnom nivou.

Najvažnija među tim potvrdama bila je Bidenova snažna podrška njenoj kandidaturi, koju je jasno obznanio kada je u nedjelju najavio da više neće tražiti nominaciju stranke, nakon sedmica pritiska da se povuče.

Harris će ipak morati formalno osvojiti nominaciju, vjerovatno na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji u augustu, a nisu svi potencijalni izazivači za kandidaturu ostali iza nje – barem do sada.

Ipak, 59-godišnja Harris mogla bi biti na putu da postane prva Afroamerikanka koja će voditi predsjedničku listu velike stranke, stavljajući pod lupu svoja stajališta o ključnim globalnim pitanjima.

No, kakav je stav Harris o glavnim pitanjima vanjske politike?

Stav Harris o izraelskom ratu protiv Gaze

Analitičari očekuju da će Harris, ako bude izabrana, uveliko nastaviti Bidenov pristup ratu u Gazi. Ona je više puta obećala podršku sigurnosti i samoodbrani Izraela, istovremeno izražavajući saosjećanje s palestinskim civilima u Gazi.

Harris je branila pravo Izraela na samoobranu. U decembru 2023. rekla je tokom brifinga: “Izrael se ima pravo braniti. A mi (Biden i Harris) ćemo ostati postojani u tom uvjerenju” i “podržavamo legitimne vojne ciljeve Izraela da eliminira prijetnju Hamasa”.

Očekuje se da će se Harris ove sedmice sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom tokom njegove posjete SAD-u.

U isto vrijeme, na brifingu u decembru, rekla je: “Dok Izrael ide za svojim vojnim ciljevima u Gazi, vjerujemo da Izrael mora učiniti više kako bi zaštitio nedužne civile.”

Harris je 4. marta pozvala na hitno primirje u Gazi, dodajući da Izrael mora poboljšati protok humanitarne pomoći u enklavi.

The death of seven humanitarian workers from World Central Kitchen in Gaza, including one American, is a devastating tragedy. The investigation must be swift, and steps must be taken to ensure this does not happen again.

Israel must do more to protect aid workers who are…

— Vice President Kamala Harris (@VP) April 3, 2024

Harris je 14. aprila, dan nakon iranskih napada na Izrael, objavila na platformi X: “Naša podrška sigurnosti Izraela je čelična.”

President Biden and I met with our national security team following Iran’s attacks against Israel. Our support for Israel’s security is ironclad, and we stand with the people of Israel in defense against these attacks. pic.twitter.com/jG8La2mHnk

— Vice President Kamala Harris (@VP) April 14, 2024

Što je s ratom između Rusije i Ukrajine?

U skladu s Bidenovim stavom, Harris snažno podržava ukrajinske napore u samoodbrani od Rusije. Harris je također, baš kao i Biden, predana podržavateljica NATO-a.

U junu se sastala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na samitu o miru u Ukrajini u Švicarskoj.

“Ruska agresija nije samo napad na živote i slobodu naroda Ukrajine, to nije samo napad na globalnu sigurnost hrane i opskrbu energijom”, rekla je na otvaranju plenarnog sastanka.

Na samitu je Harris također najavila da će SAD isplatiti 1,5 milijardi dolara, preko Američke agencije za međunarodni razvoj i američkog Ministarstva vanjskih poslova, za jačanje ukrajinskog energetskog sektora.

Na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u februaru, ukorila je ruski rat protiv Ukrajine i obećala američko poštivanje člana 5 NATO-a, prema kojem napad na bilo koju članicu saveza zahtijeva da se sve druge članice uključe u sukob.

Gdje je Haris po pitanju Kine?

Očekuje se da će Harris ostati dosljedna Bidenovoj politici prema Kini, fokusirajući se na suzbijanje kineskog utjecaja, posebno u Aziji.

U septembru je prisustvovala samitu Asocijacije nacija jugoistočne Azije (ASEAN) u glavnom gradu Indonezije Jakarti. Tokom samita optužila je Kinu za nametanje svojih teritorijalnih zahtjeva u spornom Južnom kineskom moru manjim susjedima. Biden je također zadužio Harris da posjeti Japan i Južnu Koreju, ključne saveznike u regiji.

Tokom potpredsjedničke debate 2020. kritizirala je carine bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na kineski uvoz, optužujući republikanca za gubitak trgovinskog rata s Kinom i kao rezultat toga gubitak stotina hiljada radnih mjesta, iako neki analitičari kažu da su poslovi izgubljeni zbog COVID-19, a ne Trumpove politike. Te su carine uglavnom ostale na snazi ​​tokom Bidenove administracije. Harris je također podržala Tajvan, a očekuje se da će to i nastaviti ako postane predsjednica. U septembru 2022. obećala je: “Nastavit ćemo podržavati samoobranu Tajvana, u skladu s našom dugogodišnjom politikom”.

Kakav je njen stav o Indiji?

Stav Harris o Indiji promijenio se u posljednjih pet godina.

Uvijek iznova tokom javnih istupa, kći majke rođene u Indiji i oca rođenog na Jamajki spominjala je svoje indijsko porijeklo i koliko joj je ta zemlja važna.

Indijski premijer Narendra Modi 2019. godine opozvao je članak 370. čime je okončan poluautonomni status Kašmira pod indijskom upravom. Harris je zamjerila ovaj potez, rekavši “Moramo podsjetiti Kašmirce da nisu sami na svijetu”. U to je vrijeme bila senatorica iz Kalifornije i potencijalna demokratska kandidatkinja za izbore 2020. godine.

Međutim, kada je Biden došao na dužnost, Harrisin pristup Indiji doživio je promjenu. Na javnom sastanku s Modijem 2021. pohvalila je ulogu Indije u proizvodnji vakcina protiv COVID-19.

SAD i Indija dijele zajedničke brige oko Kine, što Indiju čini strateškim partnerom SAD-a u Aziji. Biden je sklopio niz odbrambenih i tehnoloških sporazuma s Modijem tokom svog mandata.

Harris je ugostila Modija 2023. na državnom ručku, na kojem je zahvalila indijskom premijeru na njegovoj “ulozi lidera da pomogne Indiji da postane globalna sila u 21. stoljeću”, pohvalivši njegovo vodstvo na prošlogodišnjem samitu Grupe 20.