Kragić Jensfelt: Integriranje humanoidnih robota postaje trend

„Stanje robotike danas je jako dobro, sve više i više vidimo robote koji su humanoidni, koji su inspirirani samim ljudskim tijelom. Trenutno su veliki trendovi da se integriraju roboti koji su humanoidni i sa velikim jezičnim modelima i vidimo sve više robota kao što je robot kompanije Figure AI, da može komunicirati sa ljudima, da može pokazati da može, recimo, rezonirati o scenama, objektima i sebi samom na neki način“, kaže prof. dr. sc. Danica Kragić Jensfelt, profesorica računarskih nauka na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu te jedna od vodećih švedskih robotičarki.

Članica je Švedske kraljevske akademije nauka i Švedske kraljevske akademije tehničkih nauka, a kako svojim istraživanjima i radom pridonosi razvoju umjetne inteligencije dodaje da je industrijalizacija već doprinijela da živa radna snaga padne u drugi plan.

„Razvoj robotike će isto tako tome doprinijeti, ali da li će to biti prvo robotika ili cijelo područje umjetne inteligencije još uvijek nije toliko lako za reći. Vidimo da se danas umjetna inteligencija koristi sve više i više za automatizaciju kognitivnog rada ili nekakvog intelektualnog rada dok još nismo vidjeli da roboti na isti način automatiziraju ono što je mehaničko i gdje još uvijek ljudi trebaju koristiti svoje mogućnosti koje imaju u rukama, šakama da bi integrirali sa različitom vrstom objekata. Dakle, doći će do određenog ugrožavanja, ali ne vidim da će robotika u neko kratko vrijeme moći napraviti toliki uticaj da će jako puno radnih mjesta nestati“, rekla je sagovornica.

Osvrnuvši se na izazove integracije robota u domaćinstvima, kaže da je velika razlika između klasične industrije i naših domova to što se može kontrolirati na koji način i kako se roboti koriste u industriji dok se na isti način ne može kontrolirati sam kontekst naših domova.

„Na primjer, to su stvari i objekti koje imamo u našim domovima, na koji način je dom namješten, da li su tu stepenice, da li postoje klizeća vrata ili koja se otvaraju rotaciono. Dakle, ima jako puno problema za dovesti robote u domaćinstva iz razloga što su svi domovi toliko različiti i ljudima generalno nije interesantno da bi trebali mijenjati način kako namještamo naše domove da bi se olakšalo za robote. Sve ono što je nama ljudima lako i što radimo bez razmišljanja kao na primjer kuhanje, guljenje, sve je to i dalje vrlo teško automatizirati.“

Ljudsko oslanjanje na rezultate modela

Govoreći o ubrzanom razvoju umjetne inteligencije kazuje da je vidljiva razlika u odnosu na prije 20-30 godina kada je počela se baviti ovim područjem i sada kada se veliki jezični modeli koriste i gdje se može integracija slike i teksta može koristiti u gotovo svim sektorima.

„Prednosti su da možemo automatizirati veliki dio posla koji za ljude nije toliko kreativan (mada se i neki kreativni poslovi mogu automatizirati). Nedostaci su to što je tehnika postala tolika razvijena da oni koji se koriste tehnikom uvijek ne mogu razlučiti na koji način tehnika radi i da li je ono što tehnika generira ispravno (na primjer, odgovori na pitanja i onda ne možete reći da li je to točan ili netočan odgovor i ne možete rezonirati oko samog rezultata) i to je mislim veliki problem. Dakle, samo ljudsko oslanjanje na rezultate modela koje može dovesti do donošenja odluka koje su loše je veliki problem“, kaže Kragić Jensfelt.

Prema njenim riječima, samo treniranje velikih modela i nije tako dobro za okoliš.

„Tako se generira velika temperatura i u akademskoj zajednici ima sve više ideja na koji način napraviti modele koji se mogu trenirati sa malim bazama podataka i onda kako se ti modeli adaptirati. Mislim da će idućih 10 do 15 godina biti veliki fokus na tome kako se mogu kreirati metode da bi se modeli trenirali sa malim bazama podataka“, rekla je sagovornica.

Prema njenim riječima, u današnjem svijetu tehnologije ne vodi računa o zaštiti ličnih podataka i privatnosti te da se ne mogu u potpunosti spriječiti zloupotrebe, međutim kazuje da i strana tehnologije i strana korisnika moraju pronaći odgovoran način korištenja tehnike.

„To nikada nisu ljudi koji se bave samom umjetnom inteligencijom ni tvrdili. Jedan veliki problem je što ni korisnici uvijek ne znaju koju informaciju treba, a koju ne treba napraviti i dozvoliti drugim ljudima da vide na socijalnim medijima. Sa strane same tehnologije, mogu se stvoriti sustavi koji su sigurni, koji se ne koriste privatnim podacima, sustavi koji na dobar način mogu izabrati koji podaci se koriste a koji ne. Međutim, isto tako korisnici moraju naći načina da se tehnikom koriste na odgovoran način. Dakle, ako ne želite da dio vašeg surfanja po internetu je nekome znan i ne želite da neko vidi što se tražili, mora se dobro znati način na koji se kolačići mogu koristiti, dozvoliti ili jednostavno da se neke stvari ne traže. Ne vidim rješenje gdje je samo jedna strana odgovorna i ne može se očekivati da će samo jedna strana riješiti problem ako se korisnici na neodgovoran način koriste tehnikom.“

Svima omogućiti da imaju kvalitetan život

Nadalje, primijetila je da je u zemljama Balkana tokom, ali i prije pandemije COVID-a 19 mogućnost digitalnog rada doprinijela da oni koji imaju znanje, iskustvo i interes rade na daljinu za velike američke i evropske kompanije.

„To vidimo da postoji i to je super za sve. Što se tiče samog istraživačkog rada, treba napraviti više investicija da bismo vidjeli kako se može i akademija uključiti i tu recimo evropski fondovi mogu puno doprinijeti razvoju. Međutim, isto tako treba nam investicija od strane država da bi se stvorila neka jača akademska zajednica koja onda može aplicirati za te evropske fondove. Također, postoji puno fantastičnih istraživača sa Balkana koji rade istraživački rad svuda po svijetu i to je možda način da bi ih privukli doma i kako bi nešto počeli, ali opet trebaju tu investicije od strane države kako bi njima bilo interesantno vratiti se. Da bi se nešto stvorilo mora se nešto i uložiti i zato je važno da sve zemlje Balkana jedan takav razvoj podupru što više“, kaže Kragić Jensfelt.

Ne krije da danas osim umjetne inteligencije, robotike postoje i drugi sektori u kojima je vidljiv napredak poput razvoja nanotehnika, medicina, pametni materijali.

„Kada vidimo da se ta područja nekako integriraju, recimo nanotehnika sa umjetnom inteligencijom ili umjetni materijali sa robotikom, to će biti vrlo interesantno za pratiti i vidjeti možda kako roboti s vremenom neće biti od nekakvog metala i sa električnim motorima nego će to biti neke mekane konstrukcije sa pneumatičkim rješenjima koja će možda biti i lakša težinom nego što su ljudi i imat će veću snagu“, rekla je sagovornica.

Ono što je i dalje drži u području robotike i umjetne inteligencije je to što vidi da je puno napravljeno do sada, ali i da puno toga nedostaje.

„Puno još toga treba otkriti da ta tehnika bude primijenjena svuda i u industriji i u domaćinstvima i da zbilja napravi neku razliku za ljude koji nisu u financijskoj situaciji platiti neka tehnološka rješenja koja mnogo koštaju nego, da recimo svi imaju pristup nekom sustavu, da li je to robot ili umjetna inteligencija sa strane softvera, koji može omogućiti bolji i kvalitetniji život. Tu posebno mislim na starije ljude, djecu i osobe sa invaliditetom, kako bi se svima omogućilo da imaju kvalitetu života a da ne ovise recimo o ljudima, ako to nije moguće jer znamo da je u cijelom svijetu vrlo teško naći profesionalce koji mogu pomoći takvim osobama. Nadam se da ćemo s vremenom imati sustave koji mogu da 24/7 pomognu svima koji ne budu umorni, iritirani, opasni.“