Problemi masovnog turizma: Je li moguć ‘suživot’ domaćih i stranaca?

Kada je Thomas Cook, „otac“ organiziranog turističkog putovanja, organizirao godišnji kongres saveza antialkoholičara u julu 1841. godine, vjerovatno nije mogao ni slutiti kakav će obim imati turistička privreda manje od dva stoljeća nakon njegove ideje. On je prvi putovanje kao staru pojavu pretvorio u novi turistički proizvod. Dogovorio je sa željezničkom kompanijom „Midland“ da zakupi voz po sniženoj cijeni karata za učesnike kongresa te im servirao popodnevni čaj kao klasični oblik engleske kulture. Jasno je da on nije „izmislio“ ni turizam ni putovanja, jer ona postoje još od predantičkog perioda, ali je bio začetnik modernog turizma.

Turizam danas ostvaruje 10 posto ukupnog BDP-a na planeti i zapošljava 320 miliona ljudi. Može se konstatirati kako je ovaj oblik uslužne privredne djelatnosti u stalnom rastu i doživljava pravi procvat u masovnosti. Godine 2023. na planeti je bilo 1,3 milijarde turista, a turistička industrija imala zaradu od 1.400 milijardi dolara. Pad turizma se osjetio u periodu pandemije, ali ova godina bi mogla doseći brojke iz 2019. godine kada je turizam doživio svoj maksimum.

Svaka ekonomska grana ima svoje pozitivne i negativne priče. Iako turizam donosi ogromnu zaradu te se čini kao pravi blagoslov za ljude iz regija koje su turistički atraktivne, često se dešava da lokalno stanovništvo nije presretno zbog toga. Masovni turizam, koji se javlja kao pojava moderne ekonomije koja je omogućila zaposlenima slobodno vrijeme u okviru radne aktivnosti (vikend, godišnji odmor), izazvao je i brojne probleme u turističkim zonama.

Osim klasičnih problema koji su očekivani u obliku prometnog kolapsa, pretjeranog korištenja infrastrukture, narušavanja kvaliteta životne sredine itd, kao jedan od osnovnih se može izdvojiti pad kvaliteta života i standarda kod lokalnog stanovništva. „Zakon ponude i potražnje“, koji je osnova ekonomije, pravi smetnje ljudima koji stalno obitavaju u nekoj atraktivnoj turističkoj regiji. Cijene nekretnina stalno rastu kao i cijene usluga i osnovnih životnih namirnica koje se prilagođavaju „džepu“ turista.

‘Turisti, idite kući’

Nedavno su u Malagi održane demonstracije protiv masovnog turizma, kojima su se pridružili stanovnici drugih naseljenih mjesta na jugu Španjolske. Demonstranti su tražili smanjenje broja turista u toj regiji na obali Sredozemnog mora. Protivnici masovnog turizma su se javili i u Barceloni gdje su hiljade „lokalaca“ vodom prskali turiste po gradu i govorili: „Turisti, idite kući“. Gradonačelnik Barcelone je obećao da će u narednih pet godina ukinuti kratkoročno iznajmljivanje stanova turistima u gradu. Inače, u Barceloni noći više od 17 miliona ljudi godišnje i još više od 10 miliona u njenoj okolini, ali provode dan u gradu.

Barceloni turizam donosi 14 posto BDP-a i zapošljava 150.000 ljudi, ali 20.000 okupljenih u La Rambli je protestiralo jer su posljedice turizma – rast cijena životnih namirnica, kirije, ali i gubitak lokalnog identiteta grada. Transparent „Dosta! Hajde da ograničimo turizam!“ je jasno pokazao šta je želja ljudi koji su protivnici masovnog turizma. Sa jedne strane turizam donosi ogromne benefite, ali sa druge, ako se ne kontrolira i ako mu se dozvoli stalni rast zbog spomenutog benefita, donosi brojne kulturološke, ekonomske i ekološke probleme.

Demonstracije su bile i u drugim turističkim zonama. U aprilu su prosvjedovali ljudi sa Kanarskih otoka. Ovaj arhipelag u blizini afričke obale koji politički pripada Španjolskoj zbog svoje klime ima turističku posjetu tokom čitave godine. Godišnje ovih sedam otoka posjeti gotovo 14 miliona turista, a na njima živi samo 2,2 miliona stanovnika. Polovina tih turista posjećuje Tenerife, koji svojim crnim plažama od pijeska vulkanskog porijekla predstavlja pravi „turistički raj“. I pored toga što turizam zapošljava 40 posto radnika na Kanarima, zanimljivo je da rast BDP-a nije doprinio kvaliteti života lokalnog stanovništva. Osim što im se ne sviđa pretjerana gradnja hotelskih i drugih smještajnih kapaciteta koji narušavaju estetiku prirode, problem čini što je 34 posto stanovnika ove regije na ivici siromaštva. Po tome je ova regija na drugom mjestu u Španjolskoj, odmah iza Andaluzije koja je također poznata po turizmu. Dakle, rast turizma nije doprinio kvaliteti života lokalnog stanovništva.

Krajem maja se 10.000 ljudi okupilo u Palma de Majorci na protestima protiv masovnog turizma. Baleari, turistički otoci smješteni u Sredozemnom moru, imaju velikih problema koji su slični onima na Kanarima. Sve ovo pokazuje da jedna od najvećih turističkih sila svijeta Španjolska mora razmisliti o kvantitetu turističke privrede u budućnosti.

Poseban problem nastaje u nekim malim mjestima koji su doživjeli turistički razvoj. Stanovnici Halstadta u Austiji su u augustu prošle godine demonstrativno ukazivali na problem rasta turističke posjete. Mjesto poznato po dvorcu, jezeru i idiličnom pogledu na Alpe, ima samo 700 stanovnika, a godišnju posjetu od čak milion turista. U sezoni broj turista na dnevnoj bazi premašuje 10.000, a načelnik mjesta je rekao kako je cilj smanjiti broj turističkih autobusa za 30 posto.

Pet eura za ulazak u Veneciju

Sigurno najeklatantniji primjer „mača sa dvije oštrice“ koji nudi turizam je Venecija. Ovaj čuveni grad kanala i nekadašnji centar Mletačke republike je jedan od najvećih turističkih centara svijeta. Godišnje Veneciju posjeti više od 20 miliona turista i to donosi ogromnu zaradu, ali i probleme stanovništvu. Na mirnim protestima su stanovnici upozoravali na egzodus autohtonog stanovništva. Venecija godišnje gubi cca 1.000 stanovnika. Danas u starom centru grada živi nekih 50.000 ljudi, a sredinom 20. stoljeća ih je bilo čak 175.000. Zbog svega su u aprilu gradske vlasti uvele „ulaznice za jednodnevne posjete“. Pitanje je da li će tih pet eura smanjiti broj turista ili će samo dodatno napuniti „gradsku kasu“?

Neki gradovi i države su već reagirali i u političko-zakonskom aspektu. Amsterdam je odlučio da zabrani gradnju novih hotela, a Lisabon ukinuo izdavanje novih licenci za iznajmljivanje stanova preko online platformi. Jasno je da će se u kontrolu turizma i njegovog kvantitativnog nekontroliranog rasta morati uključiti legislativa. Prema procjenama, u EU 12,3 miliona ljudi je zaposleno u turističkoj privredi, ali se može konstatirati kako to ne donosi dobitak lokalnom stanovništvu. Većina zaposlenih u turizmu nema velika primanja, a rast troškova života je mnogo veći od potencijalne zarade.

Jadranska obala Hrvatske je iznimno turistički atraktivna, a njen biser je grad Dubrovnik. Statistika je u jednom trenutku u maju ove godine zabilježila 9.500 ljudi koji su bili u isto vrijeme na Stradunu. Dubrovnik dominantno živi od turizma, ali lokalno stanovništvo zbog toga ima brojne ekonomske i sociološke probleme. Zanimljivo da Dubrovnik ima 4.300 noćenja po km2 svoje površine te je po toj statistici prvi u svijetu. Ako se ovaj trend nastavi, do 2030. će biti 7.500 noćenja po km2 što će stvoriti brojne probleme autohtonom stanovništvu. Split je ograničio ulaz na samo dva kruzera dnevno, a turiste sa njih pokušavaju rasporediti tako da samo trećina boravi u samom Splitu dok ostali ili ostaju na kruzeru ili idu u okolicu Splita.

Turistička industrija modernog doba doživljava ekonomski procvat i donosi zaradu, a sa druge strane i brojne negativnosti sa kojima se susreće stanovništvo u turističkim centrima. S obzirom na rast cijena postavlja se pitanje da li uopće raste njihov životni standard i kolika je njihova realna dobit od turizma? Ova činjenica, kao i druge negativne posljedice masovnog turizma od prometnih zastoja do infrastrukturnih problema, od gubitka autohtone kulture do ekološkog zagađenja, jasno govore u prilog tome da se rast turizma ne smije gledati samo kroz prizmu trenutne zarade, nego mora biti dio adekvatne strategije koja će u obzir uzeti i sve druge parametre.