Kako izraelska naselja preuzimaju Zapadnu obalu dok bjesni rat u Gazi

Dok Izrael vodi razorni rat u Gazi, doseljenici iskorištavaju činjenicu da globalna javnost ne obraća pažnju na okupiranu Zapadnu obalu u toj mjeri, kako bi protjerali Palestince s njihove zemlje.

Međunarodni sud pravde, najviši svjetski sud, odlučio je u petak da je izraelska okupacija palestinskih teritorija nezakonita – potez koji bi mogao razbjesniti izraelske doseljenike i širi pokret naseljavanja.

Doseljenike su posebno ohrabrili krajnje desničarski izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich i ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, koji su se zalagali za širenje naselja na Zapadnoj obali – što krši međunarodno pravo – otkako su ušli u vladu 2022.

Napadi koje je predvodio Hamas na izraelske zajednice i vojne ispostave na jugu Izraela 7. oktobra u kojima je ubijeno 1.139 osoba, a više od 250 zarobljeno i odvedeno u Gazu, pružili su pogodno političko orkuženje za krađu velikih komada palestinske zemlje uz slabu međunarodnu osudu ili negativnu reakciju, stručnjaci su kazali Al Jazeeri.

Prema podacima Peace Now, neprofitne organizacije koja prati konfiskaciju zemlje na Zapadnoj obali, Izrael je oduzeo 23,7 kvadratnih kilometara palestinske zemlje ove godine dok se nastavlja izraelski rat u Pojasu Gaze, u kojem je najmanje 38.848 Palestinaca, većinom žena i djece, ubijeno, a 89.459 ranjeno.

To čini 2024. godinom u kojoj Izrael prednjači po količini oduzete palestinske zemlje u protekle tri decenije.

Koliko je Palestinaca na Zapadnoj obali otjerano sa svoje zemlje od 7. oktobra?

Izraelska vojska i doseljenici raselili su 1.285 Palestinaca i uništili 641 građevinu, prema Uredu Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).

Najmanje 15 palestinskih poljoprivrednih zajednica potpuno je očišćeno dok su civili iz nekoliko drugih zajednica raseljeni usljed napada doseljenika. Mnogi od ovih poljoprivrednika prisiljeni su potražiti privremeno utočište u obližnjim gradovima na Zapadnoj obali.

Od Sporazuma iz Osla 1993, koji je tadašnji palestinski čelnik Yasser Arafat potpisao sa tadašnjim izraelskim premijerom Yitzhakom Rabinom na travnjaku Bijele kuće, Zapadna obala je podijeljena na tri zone.

Zona C je stavljena pod izraelsku kontrolu, Zona B je pod zajedničkom palestinsko-izraelskom kontrolom, dok je Zona A pod kontrolom Palestinske samouprave, osnovane 1994.

Doseljenici prvenstveno ciljaju poljoprivredne zajednice u Zoni C, kazao je Abbas Milhem, izvršni direktor Udruženja palestinskih poljoprivrednika.

„Veći dio etničkog čišćenja dešava se u Jordanskoj dolini nad uzgajivačima stoke“, kazao je Al Jazeeri. „Mnogi su izbačeni [iz svojih sela], a da im nisu dozvolili ništa da ponesu, čak ni deke ili madrace na kojima bi im djeca mogla spavati.“

Nedugo nakon 7. oktobra, Ben-Gvir je odigrao zanačajnu ulogu u podsticanju ovih napada podijelivši hiljade poluatuomatskih pušaka i drugog oružja doseljenicima i ultradesničarskim Izraelcima.

Palestinski poljoprivrednici su često nenaoružani i nemaju načina da se brane.

„Poljoprivrednici nemaju ništa što bi ih zaštitilo, samo svoja gola prsa“, kazao je Abbas Al Jazeeri.

Koliko je izraelskih doseljenika bilo na Zapadnoj obali prije 7. oktobra?

Čak 700.000 dosljenika već je živjelo na Zapadnoj obali prije Hamasovih napada. Oni žive u 150 naselja i 128 ispostava, a to su improvizovani kampovi u rasponu od jednog karavana do nekoliko objekata izgrađenih na palestinskoj zemlji.

Broj naselja i ispostava znatno je porastao početkom 1990-ih, kada je prema procjenama Peace Now, na Zapadnoj obali bilo približno 250.000 doseljenika, i ona se smatraju nezakonitim prema međunarodnom pravu. Broj izraelskih doseljenika koji žive u palestinskimm naseljima u Istočnom Jerusalemu porastao je sa 800 1993. na blizu 3.000 2023 godine.

Ima li na Zapadnoj obali sigurnog mjesta za Palestince?

Nema. Palestinci se suočavaju s maltretiranjem i nasiljem širom velikih dijelova Zapadne obale.

U februaru, naprimjer, izraelski doseljenici su napali palestinske pastire blizu Hebrona, protjeravši ih sa njihovih pašnjaka i koristeći dronove da im preplaše stoku –  uzrokujući pobačaje i rađanje mrtvih janjadi u sezoni janjenja. To je samo jedan od 561 incidenta napada izraelskih doseljenika na Palestince, a koje je zabilježio OCHA između 7. oktobra i 20. februara.

U odvojenom incidentu u aprilu, rulje doseljenika napale su Bukru, Deir Dibwan i Kfar Malik – sela koja su pod kontrolom Palestinske samouprave u zonama A i B – srušivši štaore u koje su se sklonili raseljeni, kradući koze i tukući civile.

Nadalje, izraelske snage su izvele brojne napade na Zapadnoj obali od početka rata protiv Gaze. U novembru, bolnice su bile okružene i nekoliko ljudi je ubijeno u velikom napadu na Jenin. Nakon toga uslijedile su racije kasnije u mjesecu u Jeninu i drugdje na Zapadnoj obali.

Krajem decembra, izraelske trupe su pokrenule koordinirani noćni napad na 10 gradova na Zapadnoj obali, uključujući Hebron, Halhul, Nablus, Jenin, Tulkarem, El-Bireh, Jerihon i Ramallah, administrativno sjedište Palestinske samouprave. Te su racije trajale nekoliko dana.

U januaru su u raciji tajnih operativaca u bolnici u Jeninu ubijene tri osobe, a racije diljem Zapadne obale nastavile su se u redovnim intervalima od tada. U junu, gotovo 100 ljudi je uhapšeno nakon što je izraelska vojska koristila borbene helikoptere tokom velikog upada u izbjeglički kamp u Jeninu, ubivši pet ljudi.

„Nema mjesta na Zapadnoj obali koje je sigurno [za ljude da tamo odu]“, kazao je Abbas. Nije važno je li riječ o Zoni A ili Zoni B. Doseljenici i vojska napadaju posvuda.“

Koliko je Palestinaca Izrael ubio na Zapadnoj obali od početka rata u Gazi?

Izraelske snage i doseljenici su od 7. oktobra ubili 513 osoba na Zapadnoj obali, prema podacima OCHA, većinom civila.

Uporedite to s podatkom da su izraelske snage ubile 199 Palestinaca u prvih devet mjeseci 2023.

Povećanje broja palestinskih žrtava povezano je sa pokušajem Izraela da ubrza pripajanje Zapadne obale, smatra Mairav Zonszein, stručnjakinja za Izrael i Palestinu iz Međunarodne krizne grupe.

Zonszein je kazala kako doseljenici vjeruju da sigurnost Izraela ovisi o gradnji i širenju ilegalnih naselja iako dokazi ukazuju na suprotno.

„Od 7. oktobra, vlada se osjeća ohrabrenijom da izvodi napade na Zapadnoj obali, i uključeni su u kolektivno kažnjavanje“, kazala je Al Jazeeri.

„Njih pokreće ideja da trebaju nastaviti graditi naselja.“

Kakav je odgovor međunarodne zajednice?

Nametanje sankcija doseljenicima.

U februaru je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena zamrznula imovinu četvorice izraelskih doseljenika u SAD-u zbog njihove uloge u napadima na Palestince i izraelske aktiviste.

Dana 11. jula, SAD je uveo dodatne sankcije za još tri izraelska doseljenika, kao i četiri izraelske ispostave.

Sankcije zamrzavaju svu imovinu u vlasništvu onih koji su ciljani u područjima pod jurisdikcijom SAD-a.

Kasnije te sedmice, Evropska unija najavila je slične sankcije za nekoliko doseljenika i doseljeničkih „entiteta“. Sankcije su zamrznule njihovu imovinu i onemogućile im prijem bilo kakvih transakcija, direktno ili indirektno.

Sankcije protiv pojedinaca i ilegalnih ispostava predstavljaju važan presedan, smatra izraelsko-palestinski stručnjak Omar Rahman iz ekspertske organizacije Bliskoistočno vijeće za globalna pitanja u Dohi, u Kataru.

Međutim, Rahman je dodao da sankcije nisu dovoljne da ometu širenje izraelskih naselja.

On se zalaže za sankcije Smotrichu i Ben-Gviru, ponavljajući stav izraelskih i globalnih grupa za ljudska prava.

„[Konfiskacija palestinske zemlje] je proces koji traje duže od 100 godina, pri čemu su Palestinci kontinuirano tjerani sa svoje zemlje od strane cionističkog pokreta“ kazao je Rahman Al Jazeeri.

„Ali ovi ljudi [Smotrich and Ben-Gvir] su posebno posvećeni tom cilju. Oni pokušavaju u potpunosti razbaštiniti Palestince.“

Koliko se još ilegalnih naselja gradi na Zapadnoj obali?

Dana 29. maja, civilna uprava izraelske vojske, koja je osnovana 1981. kako bi nadgledala sva građanska pitanja za izraelske doseljenike i palestinske stanovnike u Zoni C Zapadne obale, predala je kontrolu nad građevinskim propisima i upravljanjem poljoprivrednim zemljištem, parkovima i šumama, između ostalog i Upravi za naselja, koju vodi ministar finansija Bezalel Smotrich.

Ovaj potez je Smotrichu dao ovlast da ubrza i odobri izgradnju naselja dok pojačava rušenje palestinskih domova.

Osim toga, Smotrich je upozorio da će izvršiti pritisak na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pripoji Zapadnu obalu ako Međunarodni sud pravde presudi da je izraelska okupacija nezakonita.

Krajem juna, Smotrich je odobrio pet izraelskih ispostava nakon odluke Norveške, Irske i Španije da simbolično priznaju palestinsku državu uz Izrael.

„Odgovor na priznanje državnosti… bio je prkos i poruka [da globalna zajednica] može donositi kakve god odluke želi, ali Izrael je taj koji ima kontrolu“, Al Jazeeri je kazao Rahman.

Smotrich je također zaprijetio pripajanjem Zapadne obale u znak osvete za „jednostrane napore“ Palestinske samouprave da dobije priznanje palestinske države kao i za traženje naloga za hapšenje od Međunarodnog kaznenog suda protiv izraelskih čelnika umiješanih u ratne zločine u Gazi.

Rahman je dodao da Izrael neće prestati uklanjati Palestince sa Zapadne obale ili provoditi „genocid“ u Gazi osim ako globalna zajednica ne ustane protiv Izraela.

„Potrebna je masovna mobilizacija kaznenih mjera protiv Izraela. To je jedini način za bilo kakav pomak prema političkom rješenju“, kazao je.