Kineski trgovci zarađuju na majicama s likom ranjenog Trumpa

Dok su se Sjedinjene Američke Države borile da se pomire s pokušajem ubistva bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u subotu, tvornice u Kini već su vrijedno radile na masovnoj proizvodnji prigodnih majica.

Nekoliko sati nakon pucnjave na predizbornom skupu u Butleru, u Pennsylvaniji, kineska platforma za e-trgovinu Taobao prodavala je majice ukrašene fotografijom Associated Pressa s krvavim Trumpom koji diže ruke u pratnji agenata Tajne službe.

Sa sloganima poput “Fight! Fight! Fight!” i “Pucnjava me jača!” ispod slike, neke majice se u maloprodaji prodaju za samo četiri dolara.

Trgovci su rekli kineskim medijima da su bili iznenađeni koliko su brzo majice bile razgrabljene.

“Stavili smo majice na Taobao čim smo vidjeli vijest o pucnjavi, iako ih nismo ni printali, a u roku od tri sata vidjeli smo više od 2.000 narudžbi iz Kine i SAD-a”, rekao je Li Jinwei, prodavač iz firme Taobao, koji je u vlasništvu kompanije Alibaba, za South China Morning Post.

Do ponedjeljka je aparat za cenzuru u Pekingu izbrisao majice iz rezultata internet pretrage u Kini. Dok su artikli, možda, ograničeni u Kini, kineski proizvođači se još nadaju da će zaraditi na kulturološkom trenutku u inozemstvu – vještini kojoj su postali vješti s porastom stranica kao što su Temu i trgovac modnim stvarima Shein.

I Temu i Shein sarađuju s hiljadama dobavljača i proizvođača kako bi brzo proizveli kratke serije jeftine odjeće i drugih predmeta kako bi odgovorili na prohtjeve stranih potrošača.

Na Temu, platformi za e-trgovinu koja je popularna izvan Kine zbog iznimno niskih cijena kućanskih potrepština i elektronike, deseci verzija Trumpovih majica još uvijek se prodaju po cijeni od 8,49 dolara, u mnogim slučajevima s fokusom na SAD i sa sloganima poput “Make America Great Again”.

“To je živopisna priča koja pokazuje kako se kineski lanac opskrbe razvija pod ‘internet ekonomijom slavnih’, poslovnim modelom koji ima za cilj kapitalizirati internetski promet”, rekao je za Al Jazeeru Yue Su, glavni ekonomist za Kinu u Economist Intelligence Unitu.

“Potrebna mu je spremnost lanca snabdijevanja da brzo odgovori na udarne vijesti ili druge vrlo utjecajne društvene događaje kako bi trgovci na malo ili proizvođači mogli iskoristiti privremeni entuzijazam potrošača. Reagiranje na kulturne trenutke i trendove zapravo je postalo pitanje opstanka za mnoge proizvođače u uvjetima usporavanja kineske ekonomije”, rekao je Su.

Rast kineske ekonomije

Kineska ekonomija porasla je samo 4,7 posto na godišnjem nivou u drugom tromjesečju 2024. godine, prema podacima koje je u ponedjeljak objavio Nacionalni zavod za statistiku, što je bolje od rezultata tokom pandemije, ali mnogo sporije nego u prošlim desetljećima.

Kineski sektor nekretnina, nekada jedan od pokretača ekonomskog rasta zemlje, prolazi kroz dugu i bolnu kontrakciju, dok potrošnja ne uspijeva nadoknaditi razliku jer potrošači čuvaju svoju ušteđevinu.

Maloprodaja je u junu porasla dva posto na godišnjem nivou, saopćio je NBS, što je manje od tržišnih projekcija od 3,3 posto ili više i niže od godišnjeg vrhunca od 12,7 posto.

Dok domaći potrošači stežu kaiš, kineske tvornice usmjeravaju svoje poglede prema inozemstvu, bilo da je riječ o prodaji Trumpove robe ili odjeće najnovije marke.

Izvoz je porastao 8,6 posto na godišnjem nivou, zahvaljujući većoj globalnoj potražnji za robom, pokazuju podaci NBS-a.

U međuvremenu, proizvodnja je u prvoj polovini 2024. porasla najbržom stopom u dvije godine, prema Caixinovom indeksu upravljanja nabavkama.

Dok se kineske kompanije nadaju brzoj zaradi od Trumpovog bliskog susreta sa smrću, njihov rezultat će vjerovatno pretrpjeti udarac ako bivši predsjednik bude ponovno izabran u novembru.

Tokom svog prvog mandata od 2017. do 2021. Trump je počeo trgovinski rat s Kinom kao odgovor na, kako je rekao, godine nepoštene trgovinske prakse i krađe intelektualnog vlasništva.

Mnoge Trumpove trgovinske politike prema Kini nastavljene su ili proširene i tokom mandata američkog predsjednika Josepha Bidena usred rastućeg dvostranačkog nepovjerenja prema Pekingu.

Dok su i Biden i Trump predlagali nove carine tokom kampanje, republikanski kandidat je otišao mnogo dalje, predlažući carine od 60 posto ili više na sav kineski uvoz.

Carina od 60 posto na kinesku robu dramatično bi smanjila uvoz, prepolovivši godišnju stopu rasta kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema istraživanju UBS-a.