Trumpova ekonomija: Sporiji rast, više cijene i veći državni dug

Piše: Megha Bahree

Ako Donald Trump bude ponovno izabran za američkog predsjednika, Amerikanci mogu očekivati ​​veću inflaciju, sporiji ekonomski rast i veći nacionalni dug, smatraju ekonomisti.

Trumpova ekonomska agenda za drugi mandat na vlasti uključuje podizanje carina na uvoz, rezanje poreza i deportaciju miliona migranata bez dokumenata.

“Inflacija će imati najjači utjecaj tokom eventualnog drugog Trumpovog mandata”, rekao je za Al Jazeeru Bernard Yaros, vodeći američki ekonomist u Oxford Economicsu. “To je najveći rizik. Ako Trump bude predsjednik, carine će sigurno rasti. Pitanje je koliko visoko i koliko široko”.

Trump je predložio uvođenje opće carine od deset posto na svu uvezenu robu i namete od 60 posto ili više na uvoz iz Kine.

Raniji nameti nanijeli ‘osjetnu’ ekonomsku štetu

Tokom Trumpovog prvog mandata od 2017. do 2021. godine, njegova je administracija uvela povećanja carina koje su na svom vrhuncu utjecale na 10-ak posto uvoza, uglavnom robe iz Kine, navodi Moody's Analytics u nedavno objavljenom izvještaju.

Ti su nameti, ipak, nanijeli “osjetnu ekonomsku štetu”, naročito sektorima poljoprivrede, proizvodnje i prevoza, navodi se u izvještaju.

“Povećanje carina koje pokriva gotovo sav uvoz robe, kao što je Trump nedavno predložio, daleko nadilazi bilo koju prethodnu mjeru”, navodi Moody's Analytics.

Kompanije obično prebacuju više tarife na svoje klijente, podižući cijene za potrošače. Također, mogu utjecati na poslovne odluke o tome kako i gdje ulagati.

“Tri su glavna načela Trumpove kampanje i sva idu u istom smjeru inflacije”, rekao je za Al Jazeeru Matt Colyar, pomoćnik direktora Moody's Analyticsa. “Nismo ni razmišljali o uključivanju tarifa odmazde u naše modeliranje jer ko zna koliko bi bile raširene i kakav bi oblik mogle imati.”

‘Recesija postaje ozbiljna prijetnja’

Kada je SAD otvorio granice nakon pandemije, priliv imigranata pomogao je ublažiti nedostatak radne snage u nizu industrija kao što su građevinarstvo, proizvodnja i ugostiteljstvo. Oporavak tržišta rada zauzvrat je pomogao da se inflacija spusti s vrhunca od 9,1 posto sredinom 2022.

Trump nije samo predložio masovnu deportaciju 15 do 20 miliona imigranata bez dokumenata, već i ograničavanje priliva radnika migranata s vizom.

To bi, zajedno s valom penzionisanja „Baby Boomersa“ – od kojih se procjenjuje da 10.000 napušta radnu snagu svakog dana – izvršilo pritisak na plate kao što je bio slučaj tokom pandemije, a što je trend koji je tek nedavno počeo popuštati.

“Možemo pretpostaviti da će otežati imigracijski proces tako da bude znatno manje imigracije, što pojačava inflaciju”, rekao je Yaros.

S obzirom na to da su troškovi rada i inflacija dva važna faktora koja Američka centralna banka uzima u obzir pri određivanju svoje referentne kamatne stope, ona bi mogla najaviti daljnja povećanja kamata ili makar mlo duže pričekati da ih snizi.

To bi recesiju ponovno načinilo “ozbiljnom prijetnjom”, prema Moody'su.

Dodatak tim inflatornim zabrinutostima su Trumpovi prijedlozi da produži svoj trend  smanjenje poreza iz 2017. i dodatno smanji stopu poreza na dobit sa 21 na 20 posto.

Izgubljeni prihodi uz povećanje budžetske potrošnje

Iako bi Trumpova predložena povećanja carina nadoknadila dio izgubljenih prihoda, ona ne bi u potpunosti nadoknadila manjak.

Prema Moody'su, Američka vlada ostvarila bi prihod od 1.700 milijardi dolara od Trumpovih carina, dok bi njegovo smanjenje poreza koštalo 3.400 milijardi.

Yaros je rekao da će se i državna potrošnja vjerovatno povećati jer republikanci traže veće budžete za odbranu, a demokrate se zalažu za veće socijalne izdatke, što dodatno potiče inflaciju.

Ako predsjednik Joseph Biden bude ponovno izabran, ekonomisti ne očekuju nikakvu veliku promjenu u njegovom pristupu porezima na uvoz. Misle da će nastaviti koristiti ciljana povećanja carina, poput nedavno najavljenih stopostotnih carina na kineska električna vozila i solarne panele, kako bi pomogao američkim kompanijama da se bore s kineskim kompanijama koje podržava vlada.

S obzirom na to da Trumpovo smanjenje poreza istječe 2025, drugi Bidenov mandat bi doveo do produženja nekih od tih smanjenja, ali ne svih, rekao je Colyar. Prije svega, isteklo bi smanjenje poreza onima koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje.

Iako je Biden rekao da će podići korporativne poreze sa 21 na 28 posto, a s obzirom na podijeljeni Kongres, malo je vjerovatno da bi to uspio progurati.

Suprotstavljene ekonomske vizije dvojice predsjedničkih kandidata stvorile su nepoželjnu neizvjesnost za kompanije, rekao je Colyar.

“Kompanije i ulagači teško uspijevaju održati [svoje planove] s obzirom na dva različita načina na koje bi izbori u SAD-u mogli ići”, rekao je Colyar. “U cijelom mom mandatu, geopolitički rizik nikada nije bio tako važan faktor kao što je danas”.