Mijenja li novi britanski premijer politiku prema Izraelu i Palestini?

Palestinci u Gazi imaju malo nade da će vođa laburista olakšati njihovu situaciju dok stručnjaci ukazuju na moguća područja u kojima bi se politika mogla promijeniti.

Palestinac nosi tijelo svog sina koji je ubijen u izraelskom napadu na bolnicu Al-Aqsa u Deir el-Balahu [Ramadan Abed / Reuters]

Israa Saleh, sitna i tiha palestinska doktorica koja nosi šareni hidžab, tuguje mjesecima. Njezin kolega Maisara al-Rayyes ubijen je u novembru kada je izraelski zračni napad sravnio sa zemljom njegovu porodičnu kuću u gradu Gazi. Njegovi ostaci još su pod ruševinama.

Saleh je al-Rayyesa, koji je poput nje dobio prestižnu Chevening stipendiju britanske vlade, opisala kao “brata”.

“Još uvijek tugujem zbog gubitka”, rekla je za Al Jazeeru u Deir el-Balahu, gradu u centru Gaze u koji je pobjegla jer je bila raseljena 10 puta u proteklih devet mjeseci. “Ovaj rat nam je ukrao sve.”

U Gazu se vratila 2022. nakon što je završila magisterij u Liverpoolu, gradu koji ju je podsjećao na Pojas Gaze svojom “obalnom prirodom” i “nevjerovatnim” ljudima.

Israa Saleh, doktorica iz Medecins du Monde, bila je raseljena nekoliko puta tokom rata [Ustupila Israa Saleh]

Rishi Sunak tada je bio novi konzervativni premijer. Kod kuće, Saleh je sarađivala s međunarodnom humanitarnom organizacijom Medecins du Monde i planirala se udati.

No, godinu dana kasnije, najnoviji i najsmrtonosniji izraelski napad na Gazu srušio je njezine snove o vjenčanju jer je provođenje vremena sa zaručnikom postalo nemoguće, a mjesta su bombardirana.

Budući da je više od godinu dana živjela u sjeverozapadnoj Engleskoj, 30-godišnja Saleh je pomno pratila nedavne izbore u Ujedinjenom Kraljevstvu koji su ponovo, nakon 14 godina, doveli na vlast laburiste. Sada se oprezno nada da će Britanija promijeniti svoj stav o ratu.

“Nisam se baš iznenadila kada je vođa laburista Keir Starmer pobijedio, ali ništa mi ne daje toliko nade kao protesti koji izbijaju u zemlji. Ovo bi zaista moglo pritisnuti laburiste da djeluju.”

Ona vjeruje da je Velika Britanija “politički saučesnik u genocidu” s jedne strane, s obzirom na podršku izraelskoj vojsci, dok “pomaže stanovništvu” s druge strane, pošto je isporučila određenu humanitarnu pomoć Pojasu Gaze.

“Njegov stav mora biti jasan. Moraju zauzeti čvrst stav i slušati svoj narod kako bi zaustavili ovaj rat. Ovako bi laburisti trebali raditi.”

Asaad al-Kurd je rekao da je 300 članova njegove šire porodice ubijeno tokom izraelskog rata protiv Gaze [Ustupio Asaad al-Kurd]

Asaad al-Kurd, 51-godišnji učitelj engleskog i otac šestero djece u Deir el-Balahu, manje se nada.

Obično prati globalne naslove. No budući da je izgubio sestru i njezinu djecu u ratu, kao i mnoštvo drugih rođaka, njegov život se čini previše “paklenim” da bi se bavio vijestima.

“Osjećao sam se odvojeno od ovogodišnjih izbora”, rekao je. “I laburisti i konzervativci su saučesnici u genocidu. Keir Starmer i Rishi Sunak obećali su nenadmašnu vojnu podršku Izraelu i opravdali monstruozne ratne zločine Izraela. Šta god oni rekli, ne daje mi nikakvu nadu. Ništa se neće promijeniti.”

Usporedio je London s “repom” Washingtona jer je njihova vanjska politika blisko usklađena.

“Ipak moramo zapamtiti da Velika Britanija stoji iza naše katastrofe”, rekao je. “Konzervativni premijer Arthur Balfour dao je Izraelu zemlju u Palestini.”

Rat u Gazi ‘na vrhu pameti u smislu vanjske politike’

Al-Kurd je učitelj u organizaciji UNRWA, agenciji koju je nekoliko zemalja, uključujući Veliku Britaniju, prestala finansirati nakon što je Izrael tvrdio da je 12 od 30.000 njezinih zaposlenika učestvovalo u upadu Hamasa u južni Izrael 7. oktobra, tokom kojeg je ubijeno 1.139 ljudi. Izrael nije pružio dokaze u prilog ovim optužbama.

Dok se broj mrtvih u Gazi približava 40.000 ljudi, Olivia O'Sullivan, direktorica programa “UK in the World” pri think-tanku Chatham House, kaže da je ovaj rat “najvažniji u smislu vanjske politike” za novu laburističku vladu.

Rekla je za Al Jazeeru da bi promjene u “velikim političkim pitanjima”, za razliku od razlika u retorici, signalizirale odstupanje od prethodne torijevske administracije.

Obnavljanje finansiranja UNRWA-e, promjena politike izvoza oružja u Izrael ili izričita podrška nadležnosti međunarodnih sudova značilo bi da su laburisti na drugom putu, rekla je.

Kao opozicija, Starmer je redovno izražavao solidarnost s Izraelom i uzrujao mnoge kada je rekao da ima pravo prekinuti snabdijevanje Gaze vodom i strujom. Ubrzo je povukao tu izjavu, ali njegova ukupna pozicija koštala je laburiste gubitka četiri mjesta koja su uzeli propalestinski nezavisni kandidati i produbila razdor s britanskim muslimanima koji su tradicionalno podržavali stranku.

Starmer je u novembru glasao protiv parlamentarnog prijedloga kojim se zahtijeva trenutni prekid vatre. Uoči izbora, tokom radijskog intervjua, rekao je da ne bi “proglasio da je nešto genocid ili nije” jer je potvrdio “pravo Izraela na samoodbranu”.

Ali također je rekao da svaka zemlja, uključujući Izrael, “mora odgovarati pred međunarodnim sudovima” i obećao da će kao premijer preispitati pravne savjete o prodaji oružja Izraelu.

Važnost podrške ICC-u

David Lammy, novi ministar vanjskih poslova za kojeg se očekuje da će uskoro posjetiti Izrael, odstupio je od službene linije Ujedinjenog Kraljevstva krajem maja kada je podržao nezavisnost Međunarodnog krivičnog suda nakon što je tražio naloge za hapšenje izraelskih dužnosnika i čelnika Hamasa zbog navodnih ratnih zločina.

Torijevci su rekli da ICC nema nadležnost u ovom slučaju, dok je američki predsjednik Joseph Biden tvrdio da je “nečuveno” predlagati bilo kakvu jednakost između Izraela i Hamasa.

Britanski državni tužitelj Richard Hermer ispred Downing Streeta na dan prvog sastanka nove vlade s premijerom Keirom Starmerom [Claudia Greco / Reuters]

Richard Hermer, novi državni tužitelj kojeg je odabrao Starmer, “jedno je od zanimljivih imenovanja” u novoj vladi, rekao je O'Sullivan.

Hermer, koji je kritizirao Izrael, specijalizirao se za zaštitu ljudskih prava. Osudio je pokušaj bivše vlade da kriminalizira kampanje bojkota i bio je među malom grupom jevrejskih advokata koji su napisali otvoreno pismo podsjećajući Izrael na njegove “međunarodne obaveze” na početku rata.

“U nekim od ovih pitanja međunarodnog prava mogli bismo vidjeti neke pomake”, rekao je O'Sullivan, koji je Hermera opisao kao “duboki izvor stručnosti”.

Prema Kamelu Hawwashu, britansko-palestinskom akademiku koji se na izborima kandidirao kao nezavisni kandidat na propalestinskoj listi, ako Starmerova vlada ne uspije osporiti stav konzervativaca o ICC-u, to bi značilo da je protiv “primjene međunarodnog humanitarnog prava jednako svim državama”. Laburisti su na kraju zadržali mjesto za koje se Hawwash borio.

Joseph Willits, voditelj parlamentarnih poslova pri Vijeću za arapsko-britansko razumijevanje (CAABU), rekao je da nova vlada mora “u potpunosti podržati” ICC “nedvosmisleno”, dodajući da postoji “s pravom određeni optimizam” oko Hermerovog imenovanja.

Palestinska državnost i unutrašnje podjele

Manifest laburista obavezao se da će u konačnici priznati palestinsku državnost kao dio “obnovljenog mirovnog procesa” prema rješenju s dvije države.

Međutim, budući da su konzervativci u januaru sugerirali da bi Ujedinjeno Kraljevstvo moglo priznati palestinsku državu prije završetka mirovnog procesa, obećanje laburista analitičari ne tumače kao revolucionarno.

Španija, Norveška i Irska su ove godine priznale državu Palestinu, što je iritiralo Izrael.

“Vrlo je malo vjerovatno da bi nova laburistička vlada to učinila”, rekao je Glen Rangwala, vanredni profesor na Odsjeku za politiku i međunarodne studije na Univerzitetu Cambridge. “Njihova predanost manifestu uvjetuje priznanje nastavkom pregovaračkog procesa. Zapravo, to omogućuje odugovlačenje na pitanju priznavanja palestinske državnosti.”

Rangwala očekuje da će laburisti tretirati šačicu propalestinskih nezavisnih zastupnika u parlamentu kao “marginalne figure”.

Stranka vjerovatno pretpostavlja da će se nakon završetka “sadašnje faze” rata u Gazi javni profili nezavisnih “dodatno smanjiti” i da će se propalestinski birači vratiti u okrilje laburista, rekao je.

No, Willits je rekao da Starmer riskira svoju reputaciju ako ne riješi sve veće podjele.

“Neki bi mogli pomisliti da je lako s ogromnom laburističkom većinom u parlamentu sada odbaciti Palestinu kao nevažno, rubno pitanje i pitanje petog reda”, rekao je. “Ako Keir Starmer ne želi samo da ga progoni i da ga se pamti kao onoga koji je rekao da Izrael ima pravo isključiti struju i vodu u Gazi, onda on mora provesti ovo resetiranje politike prema Palestini. Ovo će biti veliki ispit za ovu vladu.”

Priprema za potencijalni politički potres

Gledajući unaprijed, na Starmerov pristup mogao bi utjecati ishod izbora u Sjedinjenim Američkim Državama u novembru.

Čak i ako se bivši predsjednik Donald Trump vrati u Bijelu kuću, analitičari kažu da će Ujedinjeno Kraljevstvo vjerovatno pokušati utjecati na stav SAD-a, a ne preuzeti vodstvo.

“Ako Trump pobijedi na izborima, tada će djelovanje SAD-a po ovom pitanju biti mnogo nepredvidljivije”, rekao je O’Sullivan. “Oni će i dalje biti važni i utjecajni, pa mislim da bi Starmerova vlada nastojala riješiti posljedice toga.”

Rangwala, sa Univerzitetu u Cambridgeu, rekao je da iako promjena vlade u Ujedinjenom Kraljevstvu “vjerovatno neće donijeti značajnu promjenu u britanskoj politici prema Palestini i Izraelu”, američki izbori su “ključni faktor kompliciranja”.

“Ako nova Trumpova administracija podrži širenje izraelskih ratnih ciljeva, mnogi unutar laburista nastojat će se distancirati od Washingtona”, rekao je. “Čak i tada, vjerovatnije je da bi se politika vlade više okrenula prema poticanju SAD-a da omekša svoju poziciju umjesto da zauzme otvoreno drugačiji stav – što je razlika u tonu od SAD-a, a ne sadržaju.”

“Prioritet broj jedan mora biti okončati ovaj genocid, a to uključuje kraj oslanjanja na to gdje Washington vodi ili ne”, smatra Willits.

Izvor: Al Jazeera

Reklama