Ratni bubnjevi ili prazne prijetnje: Kako ruski stručnjaci čitaju rezultate NATO samita

Odnos između Rusije i Sjevernoatlantskog saveza (NATO) doživio je oštar zaokret i ulazi u novu fazu eskalacije, nakon što su šefovi država i vlada koji učestvuju na samitu NATO-a u Washingtonu izdali završno saopćenje u kojem su se izjasnili da Moskva predstavlja prijetnju članicama Saveza, te da je Ukrajina na “nepovratnom putu” da se pridruži Alijansi, čija će se strategija širenja nastaviti bez promjena, pored akumulacije vojnih snaga njenih članica.

U završnoj deklaraciji samita posebna je pažnja posvećena Rusiji, gdje je naglašeno da se ona i dalje smatra glavnom prijetnjom za NATO, ali je istovremeno naglašeno i da se ne želi ulaziti u konfrontaciju s Moskvom, kao i da joj se ne pruža nikakva podrška. U saopćenju se osuđuju sve zemlje koje joj pružaju podršku, uz napomenu da je dogovoreno da se za sljedeći samit NATO-a izrade preporuke u vezi sa strateškim pristupom odnosima s Moskvom.

U pogledu dugoročne pomoći i podrške Ukrajini, zemlje koalicije su obećale da će uspostaviti redovne finansijske račune, slati oružje, opremu, specijaliste i trenere na obučavanje.

U saopćenju se, također, navodi da NATO planira Ukrajini obezbijediti minimalno 40 milijardi eura osnovnog finansiranja za 2025. godinu kao i održiv nivo sigurnosne podrške, uz podnošenje dva godišnja izvještaja o odobrenoj vojnoj pomoći Ukrajini.

Ruske osude

Jedino je mađarski premijer Viktor Orban, čija je zemlja članica Alijanse i poznata kao bliska Moskvi, objavio na Twitteru “kontrasaopćenje” i naveo da se NATO sve više udaljava od svojih prvobitnih ciljeva, te da se pretvara u vojnu organizaciju koja igra ključnu ulogu u trenutnom sukobu u Ukrajini.

Kremlj je brzo odgovorio na saopćenje sa samita.

“Ovaj savez je uspostavljen u eri konfrontacije u cilju održavanja te konfrontacije […] NATO je uzrok napetosti u Evropi”, rekao je Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika, naglašavajući da njegova zemlja razmatra preduzimanje koraka kao odgovora.

“Rusija mora uraditi sve da se nepovratni put Ukrajine u NATO okonča nestankom ove zemlje i samog saveza”, reagovao je još oštrije Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća za nacionalnu sigurnost Rusije.

U međuvremenu, ruski ambasador u Washingtonu Anatolij Antonov rekao je da je prvi dan samita NATO-a “potvrdio agresivnu prirodu Alijanse”, napominjući da su Sjedinjene Američke Države i njeni sateliti “nastavili da propovijedaju militarizam i vojni ekspanzionizam, a da cijeli dan nije bilo ni riječi o miru”.

Prema Antonovu, zapadne zemlje nastavljaju da nameću “tiranske naredbe koje su od koristi zlatnoj milijardi i utiru put trećem svjetskom ratu, jer osjećaju očaj zbog nesposobnosti da slome Rusiju uz pomoć ovna kojeg predstavlja Ukrajina”, kako ju je opisao.

Tablete za smirenje

Direktor Centra za vojne prognoze Anatolij Tsiganok smatra da NATO neće primiti Ukrajinu u svoje redove u bilo kom slučaju i da “ovakve izjave o mogućnosti njenog ulaska u Alijansu imaju za cilj smirivanje ukrajinskog naroda”, jer je za Alijansu dobitna kombinacija, kako je rekao, da koristi Ukrajinu kao oruđe za borbu protiv Rusije.

Prema onome što je objasnio za Al Jazeeru, Ukrajina je sve više integrirana, na operativnom i političkom nivou, u Alijansu, što znači da je NATO zadovoljan njenim trenutnim statusom u kojem se Ukrajinci bore u njegovo ime, ali sama Ukrajina nije dio Saveza.

“Ovdje je jasno evidentna zapadna politika dvostrukih standarda. Kao da kažu Ukrajincima: ‘Vi ginite umjesto nas, ali bez ikakvih garancija s naše strane'”, nastavio je. Dodao je da je ovo i iz ugla ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, naravno, “fijasko”.

Dalje je kazao da će i sam Zelenski sada morati da poradi na unutrašnjoj i vanjskoj politici, ali na drugačiji način. S jedne strane, zapadne zemlje otvoreno priznaju nemogućnost pobjede nad Rusijom vojnim putem, dok s druge strane, opozicija u samoj Ukrajini postepeno počinje da diže glavu i “ne prestaje da udara po najosjetljivijim tačkama vlasti”.

Ratni bubnjevi

Vojni analitičar Yuri Knutov ukazuje na ozbiljne pokazatelje koji su prethodili samitu, uključujući i najavu namjere Alijanse da se proširi na Balkan i Crno more, kao i najavu Sjedinjenih Američkih Država, prvi put od 1980-ih, o planovima da trajno rasporedi kopnene rakete srednjeg i kratkog dometa u Njemačkoj 2026. godine. To ukazuje, prema njegovom mišljenju, na nezainteresiranost zemalja NATO-a za pronalaženje diplomatskog rješenja krize s Rusijom.

Isti analitičar, također, smatra da se posebno govori o višenamjenskim projektilima SM-6, krstarećim projektilima, raketama Tomahawk i hipersoničnim projektilima.

Važno je napomenuti da je Rusija u više navrata upozoravala Sjedinjene Američke Države da će, ako one bilo gdje rasporede kopnene rakete srednjeg i kratkog dometa, odustati od dobrovoljnog zaustavljanja raspoređivanja takvih sistema, dodajući da bi to utrlo put za novu i nekontrolisanu utrku u naoružanju koja može izmaći kontroli.

Knutov u svojoj analizi zaključuje da ova odluka, osim ishoda samita NATO-a u cjelini, ukazuje na to da Alijansa sugerira da se priprema za rat velikih razmjera s Rusijom, uključujući jačanje vojnih sposobnosti i povećanje broja vojnika duž granice između Rusije i Bjelorusije.