Koliko ove godine svaka članica NATO-a troši na odbranu

Tri je dana trajao samit NATO-a u Washingtonu, kojim se obilježava njegova 75. godišnjica. Na samitu je najmoćniji svjetski vojni savez službeno objavio da je Ukrajina na “nepovratnom” putu prema članstvu u NATO-u i obećao Kijevu pružiti najmanje 43 milijarde dolara vojne pomoći.

Godine 2006. ministri odbrane Aijanse složili su se izdvajati najmanje dva posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbrambenu potrošnju kako bi osigurali vojnu spremnost NATO-a.

Trenutno dvije trećine njenih članica (23 od 32) ispunjava ovu obavezu, te će ove godine zajedno potrošiti 1,47 hiljada milijardi dolara na odbranu. To predstavlja porast u odnosu na 2023. kada je samo deset zemalja ispunilo obavezu te 2014. kada su to učinile svega tri države.

Ko su 32 članice NATO-a?

NATO je 1949. godine osnovalo 12 država – Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Njegov je cilj bio obuzdati sovjetsku ekspanziju i unaprijediti političku integraciju u Evropi.

Tokom proteklih 75 godina članstvo je poraslo na 32 člana, a Finska i Švedska postale su posljednje zemlje koje su se pridružile 2023, odnosno 2024. godine.

Koliko svaka od članica NATO-a troši?

U februaru je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao: “U 2024. NATO saveznici u Evropi uložit će ukupno 380 milijardi dolara u odbranu. Prvi put, to iznosi dva posto njihovog zajedničkog BDP-a“.

SAD je i dalje daleko najveći vojni potrošač na svijetu. Izraženo u dolarima, na SAD otpadaju oko dvije trećine godišnje potrošnje zemalja NATO-a na odbranu, sa budžetom od procijenjenih 967 milijardi dolara. To predstavlja oko 3,4 posto američke ekonomije.

Sljedeća četiri najveća potrošača u dolarima su Njemačka (97,7 milijardi dolara), Velika Britanija (82,1 milijarda dolara), Francuska (64,3 milijarde dolara) i Poljska (34,9 milijardi dolara).

Donja infografika prikazuje omjer SAD-ove vojne potrošnje NATO-a u poređenju sa ostalim članicama, predstavljen u vrijednosti američkog dolara iz 2015. godine.

U 2014. NATO saveznici u Evropi i Kanadi uložili su 250 milijardi dolara ili oko 1,43 posto svog zajedničkog BDP-a. Ta je brojka stalno rasla tokom prošle decenije i očekuje se da će ove godine dostići 430 milijardi dolara ili 2,02 posto.

Po udjelu u BDP-u najviše troše Poljska (4,1 posto), Estonija (3,4 posto), SAD (3,4 posto), Latvija (3,2 posto) i Grčka (3,1 posto), dok Španija (1,3 posto), Slovenija (1,3 posto), Luksemburg (1,3 posto), Belgija (1,3 posto) i Kanada (1,4 posto) troše najmanje.

U poređenju sa 2014. godinom, Latvija, Litvanija i Mađarska imale su najveći postotak povećanja izdataka, pri čemu su Latvija i Litvanija povećale svoju potrošnju za više od 300 posto, a Mađarska za 225 posto.