‘Genocid u Srebrenici nikad ne smijemo zaboraviti’

Nizozemska studentica Eline de Ronde Bresser, koja je u svom obrazovanju poseban akcenat stavila na izučavanje genocida počinjenog u Srebrenici, kaže da se takvi događaji nikada ne bi smjeli ponoviti.

Interes za genocid u Srebrenici došao je iz pobude da se suoči s 'mračnijim poglavljima historije', kaže Eline de Ronde Bresser (Fehim Demir / EPA-EFE)

Kada jedna mlada nizozemska studentica svoja akademska interesovanja usmjeri prema izučavanju događaja koji su se desili u julu 1995. godine u Bosni i Hercegovini, jasno je da mladi i naraštaji u toj zemlji žele što strukturalnije izučiti sve događaje povezane s genocidom počinjenim u Srebrenici.

Eline de Ronde Bresser završila je evropske studije na Univerzitetu u Amsterdamu, na kojem se prvi put susrela s temama povezanim sa srebreničkim genocidom.

To je bio, kako kaže, osnovni motiv da se suoči s jednom krajnje neuralgičnom historijskom tačkom, posmatrano iz nizozemske perspektive. A to je način na koji se „pamti“ uloga njene zemlje u događajima iz jula 1995. godine.

Eline de Ronde Bresser (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Za svoj diplomski rad fokusirala sam se na kolektivno sjećanje u Nizozemskoj u vezi s padom Srebrenice u periodu od 1995. do 2022. Rezultati pokazuju da traumatični događaji i dalje imaju značajan utjecaj u Nizozemskoj gotovo 30 godina kasnije. Analizirajući političke, pravne i društvene reakcije, postaje jasno kako su nizozemski stavovi evoluirali i transformirali tokom godina. Kroz ispitivanje četiri perioda definirala sam centralno istraživačko pitanje: ‘Kako su nizozemske političke, pravne i društvene elite doprinijele razvoju kolektivnog sjećanja na Srebrenicu u periodu od 1995. do 2022. godine?'”

Interes za genocid u Srebrenici došao je iz pobude da se suoči s „mračnijim poglavljima historije“. Priznaje da za događaje iz 1995. godine nije čula nikada tokom svog srednjoškolskog obrazovanja, ali kada je tokom studija počela otkrivati detalje i činjenice, osjetila je potrebu da o svemu „mora znati više“.

‘Tokom srednje škole ne sazna se mnogo’

„Tokom diplomskog studija napisala sam rad o transnacionalnoj pravdi jugoslavenskih ratova, koji me kasnije inspirirao da istražujem o svojoj tezi o padu Srebrenice. Razumijevanje tako značajnih događaja pomaže mi da shvatim šire implikacije političkih i vojnih akcija i njihov dugotrajni učinak na društvo“, kaže.

Ono što je poseban problem jeste što većina Nizozemaca tokom odrastanja i školovanja ništa ne saznaje o genocidu u Srebrenici. I sama se s činjenicama susrela tek tokom studija.

„Kao što sam ranije rekla, nisam naučila šta se dogodilo i koja je uloga Nizozemske sve do studija. Mnogi moji vršnjaci su, također, malo znali o tome. Sada ovu temu susrećem češće, uključujući i srednjoškolske historijske knjige. Nedavno sam pohađala kurs o mirovnim misijama koji se, također, fokusirao na ovaj konkretan slučaj. Tema se sve više prepoznaje i uključuje u obrazovne materijale i akademske rasprave. Ova povećana pažnja odražava širi pomak u priznavanju i rješavanju grešaka iz prošlosti, osiguravajući da buduće generacije budu bolje informirane o složenosti i odgovornosti međunarodnog angažmana“, pojašnjava.

Genocid u Srebrenici ostaje „složeno poglavlje novije evropske historije“, kaže Eline de Ronde Bresser, pojašnjavajući dalje kako je „Nizozemska odigrala značajnu ulogu u ovoj tragediji kroz prisutnost Dutchbata, nizozemskih vojnika koji su pod zastavom UN-a imali zadatak zaštititi enklavu Srebrenica“.

„Nakon pada Srebrenice, angažman Nizozemskog bataljona bio je predmet mnogih rasprava. U početku je Nizozemska vlada tvrdila da je odgovornost za neuspjeh misije na Ujedinjenim narodima. Pokušala se pokrenuti istraga UN-a, no na kraju je zadatak dodijeljen Nizozemskom institutu za ratnu dokumentaciju (NIOD) da istraži događaje“, kaže.

Presuda Vrhovnog suda

Nakon presude Vrhovnog suda koji je presudio u slučaju koji su pokrenule Majke Srebrenice, u kojoj je utvrđena odgovornost Nizozemske, stvari su krenule da se interpretiraju na drugačiji način.

„Godine 2019. Vrhovni sud presudio je u slučaju koji su pokrenule Majke Srebrenice da je Nizozemska deset posto odgovorna za smrt prisutnih muslimanskih muškaraca 11. jula 1995. Tom je presudom Nizozemska pravno odgovorna za dio pretrpljene štete i taj je događaj označio značajnu promjenu službenog stava Nizozemske koja se više nije mogla skrivati ​​iza odgovornosti međunarodne zajednice“, kaže.

Nakon toga Nizozemska je preduzela niz koraka kako bi priznala svoju ulogu u padu Srebrenice.

„Premijer Mark Rutte i ministrica odbrane Kasja Ollongren uputili su službena izvinjenja i veteranima Nizozemskog bataljona i rodbini žrtava. Ollongren je u svom govoru naglasila da punu krivicu za genocid snose snage bosanskih Srba, ali je, također, priznala trajnu bol i traumu događaja“, kaže.

Uprkos tome, objašnjava Eline de Ronde Bresser, rasprava ostaje složena i komplikovana, a stalni dijalog je ključan za sjećanje i priznanje trauma iz Srebenice.

Veoma je važno da se zna istina

„Dok je Nizozemska učinila značajne korake u priznavanju svoje uloge u srebreničkoj tragediji, tema je i dalje teška i složena. Pravna je odgovornost djelomično priznata i upućena su službena izvinjenja, ali rasprava o punom opsegu odgovornosti i načinu na koji bi se Nizozemska trebala prisjetiti i priznati svoju ulogu ostaje otvorena. Čini se da raste spremnost Nizozemaca da prihvate odgovornost, no potpuna obrada i prepoznavanje ovog mračnog poglavlja još je u toku“, pojašnjava.

Na kraju Eline de Ronde Bresser poručuje kako je za nizozemsku javnost „veoma važno“ da znaju šta se desilo u Srebrenici u julu 1995. godine.

„Takvi se događaji nikada ne bi smjeli ponoviti, a sjećanjem i promišljanjem tih događaja osiguravamo da se ne zaborave. Ključno je da učimo iz svojih pogrešaka kako bismo spriječili buduće zločine. Javna svijest i obrazovanje o Srebrenici mogu potaknuti razumijevanje, odgovornost i predanost sprečavanju sličnih tragedija. Prepoznavanje i rješavanje prošlih postupaka pomaže u izgradnji informiranijeg i empatičnijeg društva, pridonoseći kulturi mira i poštivanju ljudskih prava. Ta je svijest neophodna za iscjeljenje, pravdu i prevenciju budućih sukoba“, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera