Šta stoji iza pritiska američkog Kongresa na Međunarodni krivični sud?

Bidenov stav je u potpunoj suprotnosti sa podrškom Sudu da uvede sankcije i procesuira ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Američki zvaničnici izrazili su bijes zbog poteza Međunarodnog krivičnog suda, pogotovo jer je to prvi put da pokušava procesuirati nekog američkog saveznika (Koen van Weel / EPA-EFE)

U intervjuu za magazin Time američki predsjednik Joseph Biden je rekao: „Ne priznajemo Međunarodni krivični sud”.

Ova izjava predstavlja stav koji je u potpunoj suprotnosti sa njegovim prethodnim, kada je podržao sve što je ovaj sud učinio u nastojanju da uvede sankcije i procesuira ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon što je pokrenuo rat protiv Ukrajine u februaru 2022.

Ranije su lideri Kongresa, kako iz republikanske tako i iz demokratske stranke, tražili od Bijele kuće da pruži svu moguću podršku Međunarodnom sudu pravde u njegovim nastojanjima da stegne omču Rusiji. Međutim, američki stav se potpuno promijenio kada je u pitanju Izrael i njegova neprestana kršenja prava tokom agresije na Pojas Gaze.

Prijedlog zakona Zastupničkog doma američkog Kongresa, koji dozvoljava nametanje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu, posebno ako istražuje ili procesuira osobe koje štiti Washington i njegovi saveznici, predstavlja posljednji korak američkih napora protiv Međunarodnog krivičnog suda.

Zaštita Izraela od bilo kakve odgovornosti

Prijedlog zakona usvojen je uz podršku većine (247 glasova naspram 155), pri čemu su svi republikanski predstavnici i 42 demokrata glasali za nacrt rezolucije. Prijedlog zakona mora dobiti odobrenje Senata i potpis američkog predsjednika Joea Bidena da bi postao zakon.

Prijedlog zakona je uslijedio kao reakcija na ICC-ovo izdavanje naloga za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ministra odbrane Yoava Gallanta, pored trojice čelnika Hamasa.

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan je prije otprilike dvije sedmice saopćio da je podnio zahtjeve sudu za izdavanje naloga za hapšenje zbog optužbi za ratne zločine i genocid tokom agresije na Gazu i napad 7. oktobra.

Khan je rekao da Netanyahu i Gallant snose odgovornost za zločine protiv čovječnosti u Gazi te da se na osnovu dokaza zaključuje da su izraelski zvaničnici Palestince lišili osnovnih životnih potreba kao i da su saučesnici u uzrokovanju patnje i gladovanja civila u Gazi.

Politička komentatorka i stručnjakinja za međunarodna pitanja Assal Rad, u intervjuu za Al Jazeeru, rekla je da je glasanje Zastupničkog doma za uvođenje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu „još jedan primjer američkih dvostrukih standarda“ i da zakonodavci čine sve što je u njihovoj moći da zaštitite Izrael od bilo kakve odgovornosti za ratne zločine koje je počinio.

Zakonodavci su pozivali Bidenovu administraciju da sarađuje s Međunarodnim krivičnim sudom u procesuiranju Putina za ratne zločine, a sada prijete Međunarodnom sudu kaznenim mjerama samo zato što radi svoj posao, rekla je Rad.

Odnos SAD-a sa ICC-om

Iako Sjedinjene Američke Države i Izrael nisu članice Međunarodnog krivičnog suda, američki zvaničnici izrazili su bijes zbog pristupa suda, pogotovo jer je to prvi put da pokušava procesuirati nekog američkog saveznika.

Američki stav spram Međunarodnog krivičnog suda objašnjava se strahom Washingtona da će se američkim vojnicima i političarima suditi bez američke ustavne zaštite i međunarodnih sudija. Umjesto toga, Washington se oslanja na svoje zakone i Zakon o ratnim zločinima iz 1996. godine, koji se primjenjuje ako je jedna od žrtava ili počinitelja ratnog zločina američki državljanin ili pripadnik američke vojske.

Suprotstavljanje Washingtona Međunarodnom krivičnom sudu dostiglo je vrhunac za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, kada se Washington obavezao da će uvesti sankcije sudijama i sudskim tužiocima ako počnu da istražuju ono što je sud izjavio, odnosno, da su „pripadnici američke vojske i CIA-e možda počinili ratne zločine nad zarobljenicima u Afganistanu 2016. godine“.

Uistinu je Washington uveo sankcije članovima suda i blokirao bankovne račune bivše predsjednice suda Fatou Bensoude, ali su se odnosi počeli poboljšavati s mandatom predsjednika Bidena, koji se obavezao da će poštovati odredbe međunarodnog prava, kada je Washington odustao od sankcija.

Iako se Bijela kuća oštro protivila uvođenju sankcija Međunarodnom krivičnom sudu i dvostranački razgovori u Zastupničkom domu o odgovoru na poteze suda protiv Izraela su propali, 42 demokratska člana Zastupničkog doma glasala su zajedno s republikancima za prijedlog zakona.

Slaganje sa Izraelom

Ovo glasanje je posljednje u nizu kontroverznih zakona vezanih za zaštitu Izraela i „antisemitizam“, a neki demokratski lideri opisali su ga kao namjernu strategiju Republikanske stranke da ih podijeli.

Među najvažnijim demokratama koji su glasali za prijedlog zakona bila je predstavnica Elissa Slotkin iz Michigana, koja se kandidirala za Senat.

Michael McCaul, predsjedavajući Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, rekao je nakon usvajanja prijedloga zakona da moraju brzo djelovati „jer ovaj slučaj napreduje mnogo brže nego što se očekivalo“, toliko da ni uposlenici ICC-a nisu znali da će zahtjevi za potjernicama napredovati ovim tempom, zbog čega sada uvode ovaj prijedlog zakona.

U intervjuu za Al Jazeeru stručnjakinja Assal Rad je rekla da je „malo vjerovatno da će ovaj nacrt zakona postati zakon“, obrazlažući to time što je Bidenova administracija naznačila da ne podržava uvođenje sankcija Međunarodnom krivičnom sudu, ali da podržava neku vrstu neodređenih mjera.

Dodala je da su zvaničnici Bidenove administracije osudili Međunarodni krivični sud zbog namjere da izda naloge za hapšenje izraelskih zvaničnika, a postupci američkih poslanika i retorika Bidenove administracije podriva sud i međunarodno pravo, što udvostručuje negativnu sliku o Sjedinjenim Američkim Državama zbog saučesništva s izraelskim zločinima u Gazi.

Bijela kuća strahuje da će američke sankcije natjerati Međunarodni krivični sud da snažnije goni Izrael i da će nacrt zakona primorati Sjedinjene Američke Države da uvedu sankcije bliskim saveznicima koji finansiraju sud, njihovim čelnicima, zakonodavcima i američkim kompanijama koje pružaju usluge sudu.

U postu na platformi X, Američko-izraelski komitet za javne poslove (AIPAC) pohvalio je odluku Zastupničkog doma jer je to jedna od najvećih i najvažnijih jevrejskih lobističkih organizacija u Sjedinjenim Američkim Državama i milionima dolara doprinosi finansiranju izbornih kampanja stotinama kandidata za oba doma Kongresa, Zastupnički dom i Senat.

Izvor: Al Jazeera