Jesu li Liban i Izrael na ivici rata?

Izrael prijeti da će objaviti rat libanskoj grupi Hezbollah, što bi moglo biti katastrofalno za obje države, kažu analitičari.

Izraelski vatrogasac gasi požar u području blizu zajednice Ramot Naftali, uz granicu s Libanom, na sjeveru Izraela [Ariel Schalit / AP]

Napetosti i napadi milo za drago eskaliraju između Izraela i libanske grupe Hezbollah.

Od 8. oktobra, Hezbollah je u sukobu niskog intenziteta s Izraelom da bi otežao izraelski rat u Gazi, u kojem je već ubijeno više od 36.000 osoba.

Civili su evakuisani iz sela na obje strane granice. Izrael je ciljao libanska sela bijelim fosforom, dok je Hezbollah ciljao izraelske vojne instalacije dronovima, navođenim projektilima i drugim oružjem.

Obje strane su u protekloj sedmici pojačale napade, u vrijeme kada američki predsjednik Joe Biden poziva na prekid vatre u Gazi.

U nastavku slijedi sve što trebate znati o tome hoće li Hezbollah i Izrael ući u rat.

Historijat Hezbollaha

Hezbollah je šiitska grupa koja se pojavila da se suprotstavi izraelskoj 18-godišnjoj okupaciji južnog Libana, koja je počela 1982.

Hezbollah, koji ima podršku Irana, predstavlja najveću vojnu prijetnju Izraelu, smatraju izraelski i regionalni sigurnosni stručnjaci.

Hezbollah se 2006. suprotstavio sveobuhvatnom napadu Izraela i od tada je postajao sve jači.

Vođa libanskog Hezbollaha Hassan Nasrallah drži govor koji prenosi televizija, tokom ceremonije, u južnim predgrađima Bejruta, u Libanu, 31. maja 2024. [Mohamed Azakir/Reuters]

Zašto su Hezbollah i Izrael neprijatelji?

Nakon što se završila okupacija Libana, odnos Izraela i Hezbollaha ostao je napet.

Hezbollah je 2006, iz zasjede napao izraelske vojnike, ubio trojicu i oteo dvojicu.

Izrael je odgovorio objavivši rat Libanu i dosegnuvši glavni grad Bejrut.

Tamo je Izrael koristio svoju „Dahijsku doktrinu“ – nazvanu po naselju u Bejrutu koje kontroliše Hezbollah – koja podrazumijeva ciljanje civilne infrastrukture.

Rat je trajao 34 dana. U njemu je ubijen 1.901 Libanac, a raseljeno je njih 900.000. Ubijeno je gotovo 165 Izraelaca. Međutim, Hezbollah nije bio uništen.

Ova grupa je otad prikupila još sofisticiranijeg oružja i iskustva jer se borila uz sirijsku vladu tokom rata u toj državi, gdje je optužena da je počinila ratne zločine protiv sirijskih civila.

Šta se dešavalo otkad je počeo izraelski rat u Gazi?

Otkad je Izrael pokrenuo svoj razorni rat protiv Gaze nakon Hamasovog napada na jug Izraela 7. oktobra, Hezbollah vodi sukob niskog intenziteta protiv Izraela.

Borbe se izgleda vode po „pravilima ponašanja u borbi“, gdje obje stranu pokušavaju izbjeći značajne civilne žrtve.

Međutim, Izrael postepeno pogađa dublje u Liban i ubio je veliki broj civila.

Zašto se strahuje od mogućeg većeg sukoba?

Zato što Izrael upravo time prijeti.

Hezbollah je 5. juna ispalio dva samoubilačka drona na izraelsko selo. U ovom napadu ubijene su dvije, a ranjeno 11 osoba.

Izraelski vatrogasci su požurili da ugase gotovo 100 požara koji su izbili usljed Hezbollahovih napada.

Nakon toga, izraelski premijer Benjamin Netanyahu je rekao: „Izrael je spreman za veoma napetu operaciju na granici s Libanom“.

Izraelski ministar nacionalne sigurnosti predstavnik krajnje desnice, Itamar Ben-Gvir, posjetio je neka od područja pogođenih požarima na sjeveru i kasnije rekao novinarima: „Neprihvatljivo je da se regija u našoj zemlji cilja dok Liban ostaje miran. Moramo zapaliti sve Hezbolahove položaje. Uništiti ih.“

Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir [Abir Sultan / EPA]

Uprkos izraelskoj retorici, Imad Salamey, vanredni profesor političkih nauka na Libansko-američkom univerzitetu, ne vjeruje da je izraelska invazija neminovna.

„Izrael se suočava sa znatnim izazovima na višestrukim frontovima, uključujući regionalne sigurnosne prijetnje i unutrašnju političku dinamiku“, rekao je on Al Jazeeri.

„Invazija bi vjerovatno rezultirala oštrom međunarodnom osudom i napetim odnosima s ključnim saveznicima, posebno Sjedinjenim Američkim Državama, što bi zakomplikovalo podršku“, dodao je.

Kakva je izraelska računica?

Mnogo je glasova u Izraelu koji zahtijevaju da njihova vlada napadne Hezbollah, ali pitanje je hoće li ih poslušati.

U Izraelu strahuju da će Hezbollah napasti izraelske vojne ispostave i zajednice, kao što je to uradio Hamas 7. oktobra, smatra Dahlia Scheindlin, izraelska politička analitičarka.

Prijatelji ožalošćenih porodica i porodice zarobljenika koji su oteti tokom napada Hamasa 7. oktobra, protestuju na demonstracijama koje su organizovale antivladine protestne grupe, ispred Knesseta [Ammar Awad / Reuters]

Mnogi Izraelci, kaže ona, ne vjeruju Hezbollahu kada kaže da će prestati napadati Izrael ako se postigne prekid vatre u Gazi.

Naprotiv, kazala je, mnogi Izraelci vjeruju da je borba protiv Izraela nužna da bi se raseljene osobe sigurno vratile u svoje domove na sjeveru.

„Ne mislim da ima dovoljno glasova [u Izraelu] koji iznose razorne posljedice […] napada [Hezbollaha] na civilnu infrastrukturu u Izraelu“, rekla je Scheindlin. „Poznato je. Nije tajna. Niko to ne krije, ali nije u fokusu.“

Koja je Hezbollahova računica?

Cilj nedavnih napada Hezbollaha jeste upozoriti Izrael da ova grupa ima kapacitet nanijeti mu ozbiljnu štetu, smatra Michael Young, analitičar i viši urednik u ekspertskoj organizaciji Bliskoistočni centar Carnegie u Bejrutu.

„Ovo su sve poruke Izraelu. ‘Nemojte misliti danas da ćete pobijediti u ratu ili da će rat unaprijediti vaše ciljeve ili vam donijeti veću prednost.'“

„Smatram da se svaka strana priprema za pregovore“, kazao je on Al Jazeeri.

Young je dodao kako očekuje da će borbe eskalirati jer obje strane pokušavaju steći prednost u pregovorima, kojima, kako vjeruje, Hezbollah želi okončati borbe.

„Hezbollah je bio jasan. Dan kada prestanu borbe u Gazi bit će dan kada će stati borbe na jugu Libana“, kazao je Young.

„Hezbollah ne želi nejasnu situaciju na libanskoj granici i ne želi situaciju u kojoj nikakav sporazum nije postignut, jer to znači da ih Izrael može nastaviti gađati i ubijati njihove borce.“

Izvor: Al Jazeera