Je li utrostručenje proizvodnje čiste energije do 2030. ostvarivo

Međunarodna agencija za energiju ukazuje da domaće ambicije zemalja čine 70 posto cilja, ali stručnjaci upozoravaju da je te obaveze teško dostići.

Evropska unija želi da do 2030. godine 45 posto ukupne potrošnje energije, ne samo električne, potiče iz obnovljivih izvora (Aaron Favila / AP)

Globalni cilj da se do 2030. utrostruči proizvodnja električne energije iz čistih izvora, kao što su solarna energija i energija od vjetroelektrana je “ambiciozan, ali dostižan”, kaže vodeći svjetski nezavisni energetski analitičar.

Gotovo 200 zemalja, uključujući najveće svjetske zagađivače, obavezalo se na taj cilj u Dubaiju prošlog decembra, pod pokroviteljstvom Međuvladinog panela Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.

To, kao i popratno obećanje da se udvostruči energetska učinkovitost u sljedećih šest godina osmišljeni su kako prosječna svjetska temperatura ne bi bila viša od 1,5 stepeni u poređenju s predindustrijskim periodom.

Izvršni sekretar UN-a za klimatske promjene Simon Stiell pozdravio je sporazum kao “početak kraja” ere fosilnih goriva.

U novom izvještaju Međunarodna agencija za energiju (IEA) kaže da, dok službene obaveze pokrivaju samo 12 posto cilja u ovom trenutku, njene ambicije idu dalje, pokrivajući 70 posto cilja i stavljajući ih „nadohvat ruke“.

Polovina kapaciteta bili bi solarni paneli

Polovina novoinstaliranih kapaciteta obnovljive energije bila bi u obliku solarnih panela, druga četvrtina otpadala bi na vjetroelektrane, a ostatak bi bio iz izvora poput geotermalne i hidroelektrične energije, prema IEA-u.

“Kada bi se sve ambicije ostvarile, globalni instalirani obnovljivi kapaciteti bi do 2030. godine bili 2,2 puta veći od nivoa iz 2022”, stoji u izvještaju.

Solarna i energija vjetra podstakli su porast obnovljive energije posljednjih godina. Taj trend pojačan je ruskim ratom u Ukrajini i povećanjem cijene nafte i plina 2022.

Geopolitički rizik i fluktuacije tržišta uvjerili su mnoge zemlje da pojačaju svoju energetsku autonomiju. U martu je, naprimjer, Laburistička stranka Ujedinjenog Kraljevstva obećala ponuditi pet gigavata kapaciteta u offshore vjetroelektranama ako pobijedi na predstojećim izborima.

Ember, globalno energetsko savjetodavno tijelo, prošlog je mjeseca otkrio da su obnovljivi izvori energije rasli za prosječno 3,5 posto godišnje tokom protekle decenije, u poređenju sa 1,5 posto godišnje u prethodnoj, kako su cijene fotonaponskih panela i vjetroturbina padale i njihova produktivnost rasla.

Ember procjenjuje da nacionalni planovi vode svijet na pravi put za udvostručenje obnovljive energije do 2030.

“Revolucija obnovljivih izvora energije transformirat će svijet u sljedećih pet godina”, rekla je za Al Jazeeru Katye Altieri, analitičarka Embera. “Kina je na putu da premaši svoje postojeće ciljeve, stavljajući je na put povećanja od 2,5 puta do 2030. Brazil i Čile imaju velike planove za povećanje solarnih i vjetroelektrana, dok Čile planira povećati obnovljive izvore energije za faktor 2,5. Njemačka planira povećati obnovljive izvore energije za 2,4 puta, te se pridružuje Španiji među tri svjetska lidera prema planovima za širenje potencijala energije vjetra.”

Ne vjeruju svi da će domaće najavljene ambicije, koje čine većinu predviđanja IEA-e, postati i međunarodne obaveze.

“Zemlje počinju revidirati svoje ambicije prema dolje, vidjevši da je te ciljeve praktično teško postići”, rekao je za Al Jazeeru Michalis Mathioulakis, akademski direktor savjetodavnog tijela Greek Energy Forum.

‘Potrebna i nadogradnja mreža i skladištenja’

“Kapacitet se ne svodi samo na više vjetroturbina i solarnih panela. To, također, znači nadogradnju mreža i skladištenja, a to zahtijeva ogromne količine novca,” rekao je Mathioulakis. “EU kaže da nam je do 2030. potrebno 600 milijardi eura ulaganja samo u mreže kako bismo apsorbirali i distribuirali novu energiju koja dolazi iz obnovljivih izvora. Stoga ne vjerujem da će se ova procjena IEA-e ostvariti.”

Predstavnici industrije obnovljivih izvora energije u EU-u su, također, skeptični zbog uloge koju će Evropa imati u utrostručavanju globalnih kapaciteta električne energije.

Evropska unija želi da do 2030. godine 45 posto ukupne potrošnje energije – ne samo električne – potječe iz obnovljivih izvora. U 2022. iznosila je polovinu toga.

“Ispunjavanje novog cilja zahtijevat će više nego udvostručenje stopa razvoja obnovljivih izvora energije uočenih u protekloj deceniji i zahtijeva duboku transformaciju evropskog energetskog sistema”, rekao je Christoph Zipf, glasnogovornik Wind Europe, predstavnika industrije energije vjetra u Briselu. “Za energiju vjetra, ovaj cilj znači udvostručenje današnjeg instaliranog kapaciteta – sa 220 gigavata danas na 425 gigavata do 2030. godine”.

„No, zemlje EU-a trenutno godišnje instaliraju samo polovinu novih kapaciteta za energiju vjetra od one koja im je potrebna za postizanje ovog cilja. Naše trenutno modeliranje pokazuje da, ako se vlade budu pridržavale svojih obećanja o energiji vjetra i budu masovno ulagale u propratnu infrastrukturu, cilj [udvostručenja] je nadohvat ruke. Evropa neće utrostručiti energiju vjetra do 2030.”

Green Tank vjeruje da je prognoza IEA-e ostvariva, ali da nije u skladu s postojećim planovima da 846 plinskih elektrana ostane raditi u Evropi na neodređeno vrijeme. Samo ih je sedam predviđeno za zatvaranje, a u planu je 71 nova.

“Planovi za povećanje kapaciteta fosilnog plina u nekoliko država članica EU-a, uključujući Grčku, nemaju smisla”, rekao je direktor Green Tanka Nikos Mantzaris za Al Jazeeru. „Sva raspoloživa sredstva, privatna ili javna, trebala bi se usmjeriti na podršku bržem prodoru obnovljivih izvora kroz ulaganja u mreže, skladištenje energije i tehnologije odgovora na strani potražnje.”

Izvor: Al Jazeera