Planovi Hezbollaha, prijetnje Izraela – je li ijedna strana spremna za rat?

Hezbollah se priprema za različite scenarije jer bi sukob niskog intenziteta između njega i Izraela mogao prerasti u nešto veće.

Ideju da Izrael prebacuje vojni fokus s Gaze na Liban jačale su izjave zvaničnika, uključujući premijera Izraela Benjamina Netanyahua koji je prošle sedmice rekao da Izrael gasi operacije u Rafahu i da će se preusmjeriti na Liban.

Ozbiljna izraelska vojna akcija na Liban uvukla bi regionalne, a možda i međunarodne aktere u sukob.

Dosadašnji izraelski napadi raselili su gotovo 100.000 ljudi iz njihovih domova u južnom Libanu i ubili najmanje 435 osoba, od kojih je Hezbollah imenovao 349 svojih članova.

Čini se da Hezbollah ostaje pri svom, usklađujući izraelsku retoriku sa svojom vlastitom i intenzivirajući svoje prekogranične napade – u kojima je do sada ubijeno 15 izraelskih vojnika i 10 civila, prema izraelskim podacima.

Dvije strane razmjenjuju napade preko granice od dana kada je Izrael pokrenuo rat protiv Gaze 7. oktobra, na dan kada je u operaciji koju je vodio Hamas u Izraelu ubijeno 1.139 ljudi, navodi novinska agencija AFP.

Prekid vatre ili propast

Vođa Hezbollaha Hassan Nasrallah ponavljao je u govorima od oktobra da će njegova grupa prestati s prekograničnim napadima na Izrael tek kada ovaj pristane na prekid vatre u Gazi.

Čak i ako Izrael usmjeri većinu svoje vojne pažnje na Liban, analitičari vjeruju da će Hezbollah ostati pri svom stajalištu.

“Ne mislim da će Hezbollah prihvatiti [pregovore] bez prekida vatre [u Gazi],” rekla je Amal Saad, autorica dviju knjiga o Hezbollahu. “Rat će trajati.”

“Nasrallah je rekao da će se nastaviti boriti sve dok Hamas ne pobijedi, a ako Hamas bude oslabljen i potkopan tada Hezbollah neće sjediti skrštenih ruku”, rekla je.

“Ovdje postoji strateški cilj… Hezbollah neće napustiti Hamas.”

Čini se da je ideja o prekidu vatre naišla na smetnju jer su tvrdokorni koalicijski partneri premijera Benjamina Netanyahua zahtijevali “potpuni poraz Hamasa” prije kraja rata.

Međutim, neki izraelski zvaničnici izrazili su sumnju u ideju o potpunom porazu Hamasa, ističući da je Hamas ideja i da se ideje ne mogu iskorijeniti.

Vojni glasnogovornik Daniel Hagari izrazio je takve sumnje 19. juna, dok je čelnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi rekao isto u utorak, manje od sedmicu dana kasnije.

Bilo u prešutnom prihvatanju te ideje ili zbog drugih razloga, Izrael sada govori o fazi nižeg intenziteta, u kojoj bi, kako tvrdi, njegova vojska nastavila ciljati Hamas u Gazi dok bi tražila političku alternativu grupu u enklavi.

Rat nižeg intenziteta u Gazi bi, u teoriji, omogućio fokusiranje na Liban – iako bi to zahtijevalo od izraelske vojske da izvrši izazovnu perspektivu angažmana na dva fronta.

Projiciranje snage

Sa svoje strane, Nasrallah je demonstrirao moć i čvrst stav svoje grupe.

On je 19. juna rekao kako njegova organizacija ima više od 100.000 boraca i da su mnogi šefovi regionalnih oružanih grupa ponudili više boraca da se pridruže borbi protiv Izraela, ponude koje je odbio jer je Hezbollah već “pretrpan” kadrovima.

Dan prije njegovog govora, Hezbollah je objavio snimke dronom snimljene nad izraelskim gradom Haifom, implicitnu prijetnju da bi grad mogao biti meta.

Još jedan nedavni video Hezbollaha pokazao je nešto što izgleda kao niz ciljeva unutar Izraela i Sredozemnog mora.

“Hezbollah prikazuje i simulira Izraelu svoje opcije [za proširenje] rata… [ovo će natjerati Izrael] da shvati da su posljedice ozbiljno velike”, rekao je Imad Salamey, politolog s Libansko-američkog univerziteta.

Nasrallah je također zaprijetio Kipru, otočkoj državi koja je u Evropskoj uniji, ali ne i NATO-u, ako podrži Izrael u ratu.

Kipar je odgovorio da vojno ne sarađuje s Izraelom ni u kakvim sukobima.

“Od 8. oktobra Kipar je ključna lokacija na koju izraelski rezervisti dolijeću i zatim idu u Izrael”, rekao je za Al Jazeeru Seth Krummrich, bivši oficir specijalnih snaga koji sada radi u firmi za upravljanje rizikom Global Guardian.

Izrael je i ranije koristio teritoriju Kipra za vježbe.

Prijetnja je bila Nasrallahov način da signalizira “Evropskoj uniji da se suzdrži od podrške Izraelu na bilo koji način, što bi moglo implicirati [i] države članice”, rekao je Salamey.

Planovi za vanredne situacije

Dok obje strane eskaliraju retoriku i polažu karte na sto, Hezbollah će imati nekoliko planova za nepredviđene situacije.

“Hezbollah najvjerovatnije ima spremnu strategiju u slučaju ograničenog, dugotrajnog rata u južnom Libanu i vjerovatno su pripremili strategiju u slučaju šireg rata punih razmjera”, govori Karim Emile Bitar, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Saint Joseph u Bejrutu.

Ograničeni rat bi bio ono što je Salamey nazvao “asimetričnim ratom iscrpljivanja niskog intenziteta” koji slabi “neprijatelja kroz jeftine i efikasne okršaje” – što je u osnovi nastavak trenutnog sukoba.

Rat punog obima mogao bi intenzivirati napade širom Libana, uključujući infrastrukturu poput aerodroma u Bejrutu, kao što je Izrael učinio 2006. godine.

Neki analitičari vjeruju da je moguća ograničena kopnena invazija na južni Liban, iako bi to dovelo do velikih gubitaka na obje strane.

Bitar smatra kako Hezbollah vjerovatno ne želi tu opciju. “Hezbollah, kao i iranski režim, shvataju da bi [eskalacija] bila jako riskantna i razorna za Liban”, rekao je.

Pojačane prijetnje i vojne akcije teku paralelno s diplomatskim pregovorima. Specijalni američki izaslanik Amos Hochstein nedavno je boravio u Tel Avivu i Bejrutu, gdje je navodno prenio poruke Hezbollaha preko predsjednika libanskog Parlamenta i saveznika Hezbollaha Nabiha Berrija.

Prema neimenovanim zapadnim diplomatama koje su razgovarali s Axiosom, Hochstein je rekao Hezbollahu da bi bilo pogrešno pretpostaviti da bi SAD mogao spriječiti Izrael da započne širi rat.

U isto vrijeme, Hezbollah i Izrael šalju poruke preko francuskih diplomata, rekao je Bitar, tražeći “izlaz ili strategiju za očuvanje obraza”.

Ako bi ti pregovori mogli “uvjeriti Izrael da Hezbollahovi saveznici neće biti prisutni u krugu od šest do deset kilometara [od granice] i da nemaju namjeru koristiti [Hezbollahovu elitu] Radwanove snage za napad na Izrael” Hochsteinovi napori mogli bi uroditi plodom, rekao je Bitar.

Domaći politički razlozi

Paralelni kolosijeci diplomatije i vojne akcije međusobno su povezani.

Ipak, postoji često ponavljan strah da bi pogrešna procjena mogla izazvati eskalaciju pri čemu nijedna strana ne želi dati svojim protivnicima priliku da proglase moralnu pobjedu.

Rat bi se ipak mogao spriječiti, osim spomenute pogrešne procjene ili političke odluke Izraela da nastavi, na osnovu domaćih razloga.

Sa svoje strane, Hezbollah je ostao pri svom stavu da zahtijeva prekid vatre kao jedini preduvjet za zaustavljanje borbi.

“U situaciji smo u kojoj, s obje strane, prevladavaju domaći politički razlozi”, rekao je Bitar.

“Hezbollah je svjestan da većina Libanaca, uključujući značajan dio njihovih pristalica, ne želi novi rat”, dodao je.

“Obje strane uzimaju u obzir ove faktore, međutim nalazimo se u situaciji koja je jako nestabilna i svaka pogrešna procjena bilo koje strane mogla bi dovesti do novog potpunog [eskaliranog sukoba] u regiji.”