Akšamija: Nelegalna izgradnja opasna za zdravlje i sigurnost

Nekontrolisano širenje gradskih područja, a i nedovoljan razvoj popratnih sadržaja koji su esencijalni za kvalitetan život, ugrožavaju našu budućnost, kaže dr. Ajla Akšamija, profesorica na Fakultetu za arhitekturu i planiranje Univerziteta Utah.

Ekološke zgrade su važne za bilo koja područja, a naročito u urbanim gradskim sredinama (Giulio Andreini / UCG / Universal Images Group via Getty Images)

„Održivost u arhitekturi i izgradnji je jedan od najvažnijih problema 21. vijeka. Građevine su najveći potrošači energije i doprinosioci emisiji stakleničkih plinova, odgovorne za više od 40 posto globalne potrošnje energije, a tako i klimatskih promjena“, govori dr. Ajla Akšamija, profesorica na Fakultetu za arhitekturu i planiranje Univerziteta Utah.

Kako njeni istraživački interesi uključuju građevinsku nauku i održivost, nove tehnologije, te inovacije u arhitekturi, dodaje da su strategije održivog dizajna ključne za poboljšanje performansi zgrada i smanjenje njihove potrebe za energijom, kao i očuvanje našeg okoliša i prirodnih resursa.

Pasivne strategije projektovanja, poput poboljšanja termalnih performansi zgrada, mogu značajno smanjiti potrošnju energije, govori dr. Ajla Akšamija (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Pasivne strategije projektovanja, poput poboljšanja termalnih performansi zgrada, mogu značajno smanjiti potrošnju energije. Energetski efikasni sistemi zgrada za grijanje, hlađenje, osvjetljenje i ventilaciju mogu dodatno smanjiti potrošnju energije, a sistemi obnovljivih izvora energije mogu se koristiti za projektovanje zgrada sa neto-nultom energijom. Veoma važna strategija za održivu izgradnju uključuje i renoviranje postojećih zgrada radi poboljšanja njihove energetske efikasnosti“, kaže sagovornica.

Potom se osvrnula i na utjecaj nove tehnologije na arhitekturu i izgradnju.

„Nove tehnologije i inovacije itekako utječu na arhitekturu i izgradnju, od digitalnih tehnologija, novih softverskih aplikacija, do materijala, energetsko-efikasnih sistema, načinu projektovanja i izgradnje. Inovativne arhitektonske i građevinske firme također integrišu naučno-istraživačke radove u njihove projekte, jer bez nauke i istraživanja inovacije nisu moguće.“

Prednosti održivih fasada

Prema njenim riječima, ekološke zgrade su važne za bilo koja područja, a naročito u urbanim gradskim sredinama.

„Urbane gradske sredine već posjeduju infrastrukturu koja je potrebna za kvalitetan život, uključujući javni prijevoz i saobraćajne sisteme, zdravstvo, obrazovne ustanove, poslovne elemente… Novi energetsko-efikasni poduhvati u urbanim gradskim područjima, integrisanje zelenih površina, integrisanje energetsko-efikasnih sistema ili renoviranje postojećih objekata da bi se poboljšala njihova efikasnost mogu pozitivno utjecati na gradske sredine. Nekontrolisano širenje gradskih područja, a i nedovoljan razvoj popratnih sadržaja koji su esencijalni za kvalitetan život, ugrožavaju našu budućnost“, govori Akšamija.

Nastavlja da fasadni sistemi veoma utječu na količinu energije koje su potrebne za grijanje, hlađenje, količinu svjetlosti i ventilaciju, jer su primarne barijere između vanjskog i unutrašnjeg okruženja zgrade.

„Održive fasade troše minimalnu količinu energije kako bi se u unutrašnjosti zgrada održalo prijatno okruženje za njihove korisnike, čime se poboljšavaju komfor i produktivnost. Održive fasade uvijek imaju poboljšana termička svojstva; dizajnirane su specifično za vrstu klime, tipologije zgrade, kontekst i lokaciju zgrade; smanjuju potrebu za grijanjem i hlađenjem; optimiziraju nivoe dnevnog svjetla i poboljšavaju termalnu i vizuelnu udobnost korisnika. Prednosti održivih fasada su umanjenje količine energije koja je potrebna za efikasno funkcionisanje zgrade, kao i povećana satisfakcija korisnika sa njihovim prostorom“, kaže sagovornica.

Holističko planiranje urbanih sredina

Ne krije da izgradnja visokih zgrada ima prednosti i mana, zavisno od njihovog konteksta i lokacije.

„Generalno, prednost visokih zgrada je da na manjoj površini možemo izgraditi više stambenog ili poslovnog prostora, ne oduzimajući od prirode, zelenih površina, a i koncentrišemo sisteme koji su potrebni za njihovu funkciju. Velike metropole kao New York, Tokio, Shanghai, Chicago… ne bi mogli opstati bez visokih zgrada jer nemaju prostora u gradskim sredinama za nisko-gradnju. Ali visoke zgrade se moraju uklapati u kontekst, moraju biti planirane na podobnim mjestima, a i njihova spratnost se mora regulisati.“

Nadalje, kazuje da visoke zgrade utječu na kvalitet zraka tako što blokiraju i utječu na pravac i brzinu vjetra.

„U planiranju i izgradnji visokih zgrada to se mora uzeti u obzir iz dva razloga. Prvo, da se utvrdi brzina vjetra i pritisak koji će utjecati na zgradu da bi se moglo naći statičko rješenje za strukturu, a drugo da se razumije kako će zgrada utjecati na okolinu i režim vjetra“, govori dr. Ajla Akšamija.

Mišljenja je da region Zapadnog Balkana prati svjetske trendove u projektiranju i izgradnji, ali na individualnim projektima.

„S druge strane, holističko planiranje urbanih sredina generalno ne uzima u obzir dugoročne utjecaje razvoja i izgradnje, uključujući zoniranje, zaštitu životne sredine i održivu infrastrukturu. Poslije Drugog svjetskog rata, od 1950-ih pa do kasnih 1980-ih godina, zemlje bivše Jugoslavije su imale veoma progresivne regulacije o urbanističkom planiranju kao i mega-projekte, uključujući stambene, obrazovne, javne i industrijske zgrade, a i popratnu infrastrukturu. Danas vidimo individualne projekte koji itekako prate svjetske trendove, ali integracija sa sveukupnom urbanom sredinom je upitna“, kaže sagovornica.

Dati prioritet održivim metodama gradnje

Upitali smo je i koliko je opasna nelegalna izgradnja i kako je zaustaviti posebno u zemljama regiona.

„Nelegalna izgradnja je veoma opasna za zdravlje, sigurnost i dobrobit svih građana. Način na koji se može zaustaviti prvenstveno se odnosi na izvršenje zakona i regulacija, a i u zaustavljanju izgradnje zgrada i objekata koji nemaju legalnu građevinsku dozvolu čim se krenu graditi.“

Na kraju razgovora izdvojila je i jedan savjet vlastima u zemljama Zapadnog Balkana.

„Savjetovala bih da vlasti razmišljaju o građanima i daju prioritet održivim metodama gradnje, propisivanjem zakona koji promoviraju održivi razvoj i koji unapređuju sredinu za buduće generacije“, zaključuje dr. Ajla Akšamija.

Izvor: Al Jazeera