Turisti se spremaju na Jadran, no ko će ih uslužiti?

Mnogi ugostitelji i hotelijeri pred početak nove sezone imaju problema sa angažmanom kvalitetne i iskusne radne snage, naročito na pozicijama konobara i kuhara.

Ljudi na plaži Banje u Dubrovniku (Antonio Bronić / Reuters)

Dok je ljetna sezona sve bliža, a najave o uspješnoj godini su sve glasnije, hotelijeri i ugostitelji na hrvatskom dijelu jadranske obale i dalje imaju problema sa pronalaskom kvalitetne radne snage – bilo u Hrvatskoj, bilo u regiji.

Upravo zbog toga ovih je dana došlo ubrzano do proširenja primjene Kolektivnog ugovora u ugostiteljstvu čime se svim zaposlenima u poslovima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane povećava minimalna plata za prosječno 17 posto.

Ugovor, koji se primjenjuje od 1. maja, odnosno kolektivni ugovor proširuje se na sve radnike i poslodavce u ugostiteljstvu na osnovu odluke hrvatskog Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Time se minimalna plata postavlja na nivo od gotovo 900 eura i taj novi Kolektivni ugovor vrijedit će do kraja 2025. godine.

Sa druge strane, Indeks slobodnih radnih mjesta OVI u aprilu je pao za 5,4 posto, što je četvrti mjesec zaredom kako pada na godišnjem nivou, objavio je Ekonomski institut Zagreb (EIZ). Prvih pet najtraženijih zanimanja ostala su ista u odnosu na april prošle godine – prodavač je ostao na poziciji najtraženijeg zanimanja, slijedili su konobar i kuhar, a vozač i skladištar su se zamijenili za četvrto i peto mjesto.

Trend rasta udjela oglasa koji nude ugovor na neodređeno nastavio se u aprilu, navode iz EIZ-a, najviše nauštrb ugovora na određeno, ali i sezonskih zaposlenja, čiji je udio iznosio 10,7 posto. Južni Jadran je jedina regija Hrvatske koja je u aprilu imala pozitivan doprinos stopi rasta oglasa i gdje je zabilježen godišnji rast broja oglasa od tri posto.

Zanimanja s najvećim pozitivnim doprinosom stopi rasta indeksa u toj regiji bila su prodavač, hotelijer/ugostitelj, konobar te kuhar. Kod kuhara i konobara došlo je do rasta udjela oglasa u kojima se nudi ugovor na neodređeno i to nauštrb ugovora na određeno vrijeme. Kod hotelijera/ugostitelja dinamika je bila slična, s razlikom da se smanjio i udio sezonskih poslova, dok se kod prodavača povećao udio oglasa na određeno vrijeme, najviše nauštrb sezonskog zaposlenja, naveli su iz EIZ-a.

Upošljavanje izvan regije i Evrope

Različita je situacija i kod odnosa manjih i većih hotelijerskih sistema. Tako hotel Quercus u Drveniku ima dosta problema sa pronalaskom kvalitetnih i iskusnih radnika, pa se odlučuju i za angažman ljudi izvan Evrope.

„Posljednjih godina postaje sve teže pronaći odgovarajući kadar u ugostiteljstvu, pa i mi, kao i većina drugih, imamo problema s tim, ali uspijevamo napraviti tim koji može iznijeti sezonski karakter rada hotela (nekih 7-8 mjeseci rada). Do ove godine smo uspjeli sve potrebe pokrivati domaćim radnicima, ali ove godine ćemo imati nekoliko radnika izvan Europe što je postao većim objektima od našeg jedini mogući put da se gostu pruži adekvatna usluga“, kaže za Al Jazeeru Jadran Mušan, hotel manager Quercusa.

Na pitanje kako zadržati ljude da ne traže posao van Hrvatske, odgovara da su poboljšanjem uvjeta za rad (plata, broj radnih sati, poštivanje radnog zakonodavstva) uspjeli u tome da većina radnika bude kod njih dugi niz godina.

„Prije svega, odnos prema radnicima danas mora biti ljudski da bi oni mogli raditi u ovoj vrlo radno intenzivnoj branši jer gosti su postali sve zahtjevniji, što je razumljivo jer za svoj novac žele najbolju moguću uslugu. Kako je u turizmu čovjek stvarno ključ uspjeha, svi poslodavci će morati usmjeriti svoje razmišljanje prema tome da radniku omoguće što bolje uvjete za rad jer gosti vrlo lako osjete kada je radnik nezadovoljan.“

Edukacijski sistem je ključan

Mladen Radovanović, šef odjela za selekciju i zapošljavanje u Aminess Hotels & Resorts, za Al Jazeeru kaže kako je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) iz godine u godinu sve manje kvalificiranih kandidata s iskustvom, što predstavlja problem za sve kompanije u sektoru.

„Smatramo da imamo prednost u potrazi za radnicima zbog ulaganja u materijalne i nematerijalne benefite svojih zaposlenika, zbog čega se više od polovine naših sezonskih radnika iz prethodnih godina vraća raditi u Aminess objekte. Trudimo se programima za zaposlenike biti prepoznati kao poželjan poslodavac na dulje staze i ta se strategija, uz spomenuto vraćanje radnika, pokazala uspješnom“, navodi Radovanović.

Njegova kompanija također se odlučuje, po potrebi, uposliti radnike iz dalekih država, a u tom slučaju se „većinom radi o pomoćnom osoblju u hotelima i restoranima“.

„Ponosni smo na uspješno privlačenje kvalificiranih radnika iz Hrvatske i regije, koji čine većinu radne snage. U ukupnom broju zaposlenih na svim destinacijama tijekom 2023. godine, radnici iz dalekih zemalja su činili samo četiri posto svih zaposlenika“.

Na pitanje kako se može popraviti stanje, šta društvo i država mogu, trebaju i moraju uraditi obzirom na krizu sektora, a i njegovu tradicionalnu ekonomsku važnost, Radovanović odgovara da je „ključno početi od edukacijskog sustava, koji bi trebao poticati mlade da odabiru strukovna zanimanja u ugostiteljstvu“.

„Također je nužno informirati ih i tako motivirati da ostanu raditi u Hrvatskoj jer je turizam jako evoluirao u odnosu na stanje prije nekoliko godina. Veliki poslodavci u sektoru u borbi za zaposlenike osiguravaju uvjete koji su konkurentni ne samo na razini Hrvatske, već i na razini EU-a. Svima je cilj privući kvalitetne radnike i potom ih zadržati unutar kompanije“.

Veliki demografski problem

Slično kaže i manager hotela Quercus.

„U Dalmaciji se direktno ili indirektno svi bave turizmom od malih nogu i najveći problem što se tiče zaposlenja je taj sezonski karakter objekata koji rade i to najviše onih koji rade 3-4 mjeseca, pa će i oni imati najviše problema oko pronalaženja radnika jer svima je u cilju cjelogodišnji posao. Državno zakonodavstvo je tu napravilo određene pomake kroz mjere stalnih sezonaca koje su pomogle poslodavcima da za manji bruto trošak zadrže radnike kroz cijelu godinu“.

„Tu će se također trebati dodatno prilagoditi školski sustav jer danas uslužna zanimanja (kuhar, konobar, slastičar) kao i generalno sva obrtnička zanimanja postaju sve plaćenija i potrebitija na tržištu, a sve manji broj učenika upisuje ta zanimanja. Tu će svi poslodavci trebati početi više stipendirati određeni broj učenika kako bi ih usmjerili u svoje kompanije i sebi osigurali buduću radnu snagu. Ali, sve skupa, ovo je veliki demografski problem jer ima sve manje djece i bez uvozne radne snage neće se moći održati dobar nivo usluge ni u jednoj gospodarskoj grani“, zaključuje Mušan.

Izvor: Al Jazeera