Je li prekasno? Ukrajina sada može koristiti zapadno oružje za napade unutar Rusije

SAD i druge zemlje poslale su nove količine oružja Ukrajini i odobrile njihovo korištenje na ruskom tlu. Ali mnogi u Kijevu smatraju da je to trebalo učiniti ranije.

Pripadnici interventnog voda pretražuju ruševine u oštećenom stambenom području nakon ruskog napada projektilima S-300 na Harkiv u Ukrajini 31. maja 2024. (Regionalna vojna uprava Harkiva/Anadolija putem Getty Images)

Kijev, Ukrajina – Denis, vojnik u Kijevu na dopustu s ukrajinske istočne fronte, ogorčen je koliko je vremena potrebno da svaka pošiljka zapadnog oružja stigne u zemlju.

“Uvijek je prvo ‘ne’: Nema tenkova. Nema projektila. Nema borbenih aviona”, rekao je za Al Jazeeru, referirajući se više puta na to da su zapadni saveznici ili odbili isporučiti određene vrste oružja Ukrajini ili su strogo regulirali njihovu upotrebu. Denis je zatajio svoje prezime i mjesto gdje se nalazila njegova vojna jedinica u skladu s ratnim propisima.

“A svako ‘ne’ košta života. Ne samo nas. Mi smo veliki momci, vidjeli smo nešto malo života, ali ona djeca, mala djeca spaljena živa ili raznesena u komade…”, rekao je ovaj 27-godišnjak, gotovo jecajući, dok je stajao između rascvjetale lipe i kioska sa sladoledom u centru Kijeva. “I onda imamo ‘možda, možda’, i to traje mjesecima, a onda dođe ‘da’, ali uvijek bude prekasno.”

Na kraju su se zapadne zemlje složile isporučiti tenkove, projektile i borbene avione, ali nakon mučno dugih razmatranja koja su koštala života, rekao je.

Prekasno ‘da’

Najnovije “da” Sjedinjenih Američkih Država i gotovo desetak zapadnih zemalja, koje je uslijedilo nakon nedavnog napredovanja Rusije i nemilosrdnog bombardiranja Harkiva, drugog najvećeg ukrajinskog grada, Ukrajini daje dopuštenje za korištenje naprednog oružja koje su dobili – ili će ga uskoro dobiti – za udare unutar Rusije.

Washington i njegovi saveznici bojali su se antagonizirati Rusiju, čiji je predsjednik Vladimir Putin više puta sugerirao da je upotreba nuklearnog oružja na stolu u slučaju da Ukrajina ili Zapad pređu još jednu “crvenu liniju” kao što je granatiranje Krima i Putinovog omiljenog projekta – mosta koji ga povezuje s kopnom Rusije.

Ali Ukrajina je već prešla mnoge vojne i političke rubikone, uključujući protjerivanje ruskih trupa iz okupiranih područja i napade dronovima na aerodrome, vojne baze, luke i skladišta nafte duboko u Rusiji. Ti su potezi razbjesnili Moskvu, ali nedovoljno da bi se moglo upotrijebiti nuklearno oružje.

Najnovije zapadno “da”, koje je stiglo u četvrtak nakon višemjesečnih molbi iz Kijeva, više je “da, ali”.

Bijela kuća je rekla da Kijev može početi koristiti oružje koje isporučuje SAD za “ograničene udare” unutar Rusije – ali samo u područjima uz sjeveroistočnu regiju Harkiv, koja se nalazi uz rusku granicu.

Ruske snage zauzele su regiju i njenu istoimenu administrativnu prijestolnicu početkom 2022, ali su izbačene nekoliko mjeseci kasnije nakon manevara koje je osmislio trenutni vrhovni ukrajinski general Oleksandr Sirskij.

Moskva je početkom maja nastavila s pokušajima preuzimanja Harkiva, zauzevši nekoliko pograničnih sela uz zapadnu rusku regiju Belgorod. Ruska artiljerija omogućila je vojnicima da napreduju prema ukrajinskim ciljevima i zatim se povuku natrag na rusko tlo, gdje su znali da će biti sigurni od ukrajinskih odbrambenih snaga.

Potrebno vrijeme za obuku

Najnovije “da, ali” Bijele kuće odnosi se na sisteme protuzračne odbrane, artiljeriju i navođene rakete. I dalje postoji zabrana dugometnih napada projektilima.

Ostala zapadna oružja koja se sada mogu upotrijebiti za napad na Rusiju uključuju 24 nizozemska borbena aviona F-16 naoružana projektilima dugog dometa i avione iz sovjetske ere, koje su isporučile Poljska, Slovenija, Slovačka i Sjeverna Makedonija.

Ukrajinski piloti uskoro će završiti svoju višemjesečnu obuku za upravljanje F-16 i možda će za nekoliko sedmica izvesti svoje prve letove.

Mlaznjaci, zajedno s nekoliko ukrajinskih sovjetskih aviona, moći će slobodno lansirati krstareće rakete francuske proizvodnje, koje se ispaljuju iz zraka poznate kao projektili Systeme de Croisiere Autonome a Longue Portee (SCALP) EG.

Ujedinjeno Kraljevstvo još nije dalo dopuštenje za korištenje SCALP-ovog gotovo identičnog projektila, Storm Shadow, ali je prethodno odobrilo korištenje svojih napadačkih dronova. Turska je, također, dopustila Ukrajini da koristi dronove Bayraktar za napad na rusko tlo.

SCALP-EG/Storm Shadow, krstareća raketa dugog dometa, slabo uočljiva prilikom lansiranja iz zraka, izložena na Međunarodnom pariskom sajmu 2023. [Nicolas Economou/NurPhoto preko Getty Images]

SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i Norveška već su isporučile Ukrajini zemaljske lansere za projektile HIMARS i ATACMS, koji su se u početku pokazali učinkovitima u udarima na aneksirani Krim i okupirane ukrajinske regije.

Ali Rusija je posljednjih sedmica počela koristiti napredne sisteme elektronskog ometanja kako bi ove satelitski navođene projektile – zajedno s GPS-om navođene artiljerijske granate Excalibur – učinila neučinkovitima.

“Rusi su mnogo napredovali”, rekao je general pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Glavnog štaba Ukrajinskih oružanih snaga. “Shvatamo to ozbiljno.

Moramo razviti vlastite načine za suzbijanje njihovog elektronskog ometanja i kreirati vlastite sisteme za ometanje”, rekao je za Al Jazeeru.

Ali zapadno “da” teško da će promijeniti situaciju na terenu.

“Neće se mijenjati stvari. U nadolazećim mjesecima razgovaramo o obuzdavanju Rusije”, rekao je kijevski analitičar Igar Tuškevič za Al Jazeeru.

Dozvola za upotrebu zapadnog oružja na ruskoj teritoriji uslijedila je nakon pokušaja Zapada da “pronađe kompromis s Rusijom”, rekao je. “Ovo se polako mijenja jer Rusija pokazuje svoje pravo lice – carstvo koje pokušava voditi politiku prema metodama iz 19. stoljeća.”

Odluka je uslijedila nakon “stalnog, barbarskog bombardiranja” Harkiva i drugih pograničnih gradova i planova Rusije da počne ofanzivu u sjevernoj Ukrajini, na šumovitom spoju regija Harkov i Sumij, rekao je Nikolaj Mitrohin, istraživač na Njemačkom univerzitetu u Bremenu.

Očekivana ofanziva na Harkiv

Ofanziva na Harkiv mogla bi početi nekoliko sedmica nakon raspoređivanja desetaka hiljada novoregrutiranih i obučenih ruskih vojnika.

“Ukrajinske snage nemaju dovoljno resursa za pokrivanje granice i morat će napasti iz šuma prilično daleko od granice”, rekao je Mitrohin za Al Jazeeru.

Ukrajina se suočava s velikim nedostatkom novih vojnika. Mjesecima je Vlada predsjednika Volodimira Zelenskog odgađala mobilizaciju, bojeći se negodovanja javnosti, i nije dopustila demobilizaciju iskusnih, ratom iscrpljenih veterana. Manjak trupa koincidirao je sa smanjivanjem zaliha oružja i municije nakon višemjesečnih kašnjenja zapadne pomoći.

“Postoji nada da će Ukrajina uspjeti uništiti ruske trupe u fazi marša…” rekao je Mitrohin.

Izvor: Al Jazeera