Godinu dana nakon pobune: Gdje je Wagner na ruskoj sceni nakon smrti Prigožina

Mnogi vojni komentatori smatraju da je pobuna Prigožina predstavljala „iskru“ otpuštanja, ostavki i hapšenja unutar vojnog establišmenta, koji su se desili u Rusiji.

Jevgenij Prigožin, bivši vođa Wagnera, izveo je pobunu u Rusiji prije godinu dana (Alexander Ermochenko / Reuters)

Prije godinu dana Rusija i svijet su zaustavili dah prateći pobunu koju je objavio Jevgenij Prigožin, vođa grupe Wagner.

Kolona oklopnih vozila, tenkova i transportera te privatne vojne kompanije ušla je u grad Rostov, najveći grad na jugozapadu Rusije, nakon što je Prigožin optužio ministra odbrane Sergeja Šojgua da je namjerno uskratio borcima njegove grupe municiju i podršku i da je vojska izvela raketni napad na grupu.

Wagner je preuzeo kontrolu nad gradom na jedan dan, a zatim je počeo napredovanje prema Voronježu nad kojim je, također, preuzeo kontrolu. Zatim je nastavio prema glavnom gradu Moskvi.

Brzi kraj

Činilo se da je zemlja na ivici građanskog rata. No, istog dana pobuna je okončana brzo i iznenada nakon posredovanja bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka te je Wagner zaustavio napredovanje prema Moskvi u zamjenu za sigurnosne garancije. Kao rezultat toga, Prigožin i dio njegovih snaga krenuli su u Bjelorusiju, što se činilo kao postizanje kompromisa s vlastima.

Dva mjeseca nakon tih događaja, tačnije 23. augusta 2023. godine, u regiji Tver sjeverno od Moskve, srušio se avion u kojem je bio i Prigožin kojeg su dugo nazivali „kuharom predsjednika Vladimira Putina“. U avionu je bio Prigožin zajedno s drugim vođama Wagnera i niko nije preživio.

Od tada su se desili mnogi događaji koji su radikalno promijenili, ne samo strukturu i sudbinu grupe, već i odnos snaga u ruskoj vojnoj eliti. Dok su jedni zadržali svoje pozicije, drugi su zauvijek nestali sa scene.

Mnogi vojni komentatori smatraju da je Prigožinova pobuna predstavljala „iskru“ otpuštanja, ostavki i hapšenja unutar vojnog establišmenta, koji su se desili u Rusiji nakon Putinovog reizbora za predsjednika zemlje u martu.

Wagner, također, više ne postoji u svom prvobitnom obliku. Mali dio ostao je u okviru Ministarstva odbrane, a drugi dio, predvođen Prigožinovim sinom Pavelom, pristupio je Ruskoj nacionalnoj gardi (Rosgvardija). Prema Prigožinovom testamentu iz 2023. godine, sva njegova imovina pripada Pavelu, koji je bio borac u grupi, ali nije bio u krugu vođa.

Misteriozna sudbina

Sudbina preostalih članova grupe još nije potpuno jasna. Neki od njih su, nekoliko dana nakon neuspjele pobune, pritvoreni u Bjelorusiji, dok su se neki uputili u Afriku. Ostali su raspoređeni među snagama Akhmat (Ahmad), Redut, Arbat i drugima.

U posljednje vrijeme, paralelno s regrutacijom ugovornih vojnika u ruske snage zbog učešća u vojnoj operaciji u Ukrajini, mogući su i pozivi za uključivanje u redove tzv. Afričkog korpusa.

Nije tajna da je Wagner već duže vrijeme prisutan na afričkom kontinentu, ali događaji koji su doveli do njegovog „pretapanja“ u druge formacije učinili su da se regrutacija vojnika odvija isključivo putem Ministarstva odbrane Rusije.

To objašnjava brz početak formiranja Afričkog korpusa za rješavanje velikih i složenih zadataka izvan granica Rusije kako bi se, prema objašnjenju Ministarstva, „pomoglo suverenim afričkim zemljama u suočavanju s neokolonijalnim utjecajem Zapada koji potkopava njihovu bazu resursa i ojačala ravnopravna saradnja između Moskve i tih zemalja“.

Razvojem događaja vezanih za raspoređivanje Wagnerovih snaga u druge vojne formacije, formiran je Afrički korpus kako bi zamijenio Wagnerove strukture koje su djelovale na tom kontinentu.

Popunjavanje praznine

Prema izjavama za medije, koje su krajem prošle godine objavili upućeni izvori bliski Ministarstvu odbrane, proces raspoređivanja tih snaga počeo je u pet zemalja: Burkini Faso, Libiji, Maliju, Centralnoafričkoj Republici i Nigeru, a planirano je da se završi tokom ljeta ove godine. Korpus će biti direktno povezan s Ministarstvom odbrane, a nadgleda ga pukovnik Yunus-bek Yevkurov, zamjenik ministra.

Važno je napomenuti da je prvi govor o mogućnosti dolaska ruskih vojnih jedinica u Burkinu Faso bio sredinom 2022. godine. Međutim, u decembru iste godine predsjednik susjedne zemlje Gane Nana Akufo-Addo optužio je nove vlasti u Burkini Faso da su pozvale Wagner u zemlju, kao što se dogodilo u Maliju.

Kao odgovor na to, vlasti Burkine Faso opozvale su ambasadora Gane u znak protesta zbog tih izjava, a pozvale su i svog šefa diplomatije u Gani na konsultacije, ali nisu zvanično ni potvrdile ni demantovale prisustvo boraca ruskih privatnih vojnih kompanija u zemlji ili namjeru da ih pozovu.

Dana 24. januara ove godine objavljen je dolazak prve jedinice Afričkog korpusa (100 vojnika) u Burkinu Faso putem službenog naloga tih snaga na Telegramu, uz napomenu da će im se kasnije pridružiti još 200 vojnika.

Ta objava uslijedila je nakon što su Centralnoafrička Republika, Mali i Burkina Faso napustile ono što se može opisati kao francuski sistem „vojnog patronata“, koji je uspostavljen tokom ere francuskog vojnog vođe Charlesa de Gaullea u bivšim francuskim kolonijama.

Zbog mogućnosti da druge zapadnoafričke zemlje poduzmu slične korake, Moskva će vjerovatno postati više entuzijastična u pogledu „popunjavanja praznine“ svojim snagama na tom kontinentu, koje su prvobitno bile dio grupe Wagner.

Izvor: Al Jazeera