Podijeljena Francuska: Glasači ljevice vjeruju u jedinstvo protiv krajnje desnice

Predsjednik Emmanuel Macron testira podršku javnosti nakon dramatičnih izbora za Evropski parlament, na kojima su pobijedili ‘tvrdolinijaši’.

Demonstranti se okupljaju otkako je Macron pozvao na prijevremene izbore (Guillaume Horcajuelo / EPA-EFE)

Diljem Francuske deseci hiljada demonstranata izašli su na ulice nakon što je predsjednik Emmanuel Macron pozvao na prijevremene izbore nakon poraza njegove stranke od krajnje desnice na nedavnim izborima za Evropski parlament. Demonstracije su održane i protiv krajnje desnice, i protiv Macronove odluke.

U Parizu, na Trgu republike (Place de la Republique), 15. juna ljudi su se popeli na kip Marianne prije nego što su slijedili poznatu rutu od Trga republike do Nationa.

Najnoviji val okupljanja u Francuskoj izazvala je stranka Nacionalno okupljanje (RN) Marine Le Pen, koja je osvojila 31,4 posto glasova, a predvodi je Jordan Bardella. Koalicija predvođena Macronovom strankom Renesansa osvojila je samo 14,6 posto.

Justine*, studentica iz Pariza, radila je kampanje za nekoliko kandidata ljevice.

“RN je stranka mržnje koja se temelji na rasizmu, ekstremizmu i kapitalizmu. Režim s krajnjom desnicom je, također, iznimno opasan za prava žena”, rekla je za Al Jazeeru.

Demonstranti se okupljaju otkako je Macron pozvao na prijevremene izbore.

“Ovo niko nije očekivao. Potrebno je mnogo toga uraditi da se sve organizira, pogotovo za male kandidate. Na kraju, imamo samo 15 dana prije nego što se moraju registrirati. To nije baš demokratski”, rekla je Justine.

‘Vrlo, vrlo rizično kockanje’

Pozivom na nove izbore, koji će se održati u dva kruga 30. juna i 7. jula, Macron se uzda u francuske birače koji će izaći protiv krajnje desnice.

“To je vrlo, vrlo rizično kockanje”, rekao je Philippe Marliere, profesor francuske i evropske politike na University College London. “Vjerovatno će izgubiti te izbore.”

Macronova stranka vjerovatno neće osigurati većinu, a nacionalistička i antiimigracijska RN mogla bi osvojiti još više mjesta. Ako RN postigne apsolutnu većinu u Francuskom parlamentu, Nacionalnoj skupštini, Bardella bi mogao postati premijer.

“Izvanredan rezultat potvrdio je val krajnje desnice”, rekao je Marliere. “Nikad prije krajnja desnica nije prešla prag od 30 posto na nacionalnim izborima.”

Za Justine, program francuskog predsjednika pridonio je normalizaciji “ekstremnih” ideologija.

“Macron nije potpuno besprijekoran. On je donio politike koje su u skladu s krajnjom desnicom i ne mislim da je on predsjednik za socijalna ili ljudska prava”, rekla je.

RN ima platformu protiv globalizacije i imigracije, zalažući se za strožu kontrolu granica i manje ekoloških politika. Međutim, posljednjih je godina glasanje za RN postalo sve popularnije diljem Francuske.

“U ovoj je zemlji krajnja desnica postala tako mainstream i normalizirana. Ono što me najviše plaši je to što su ljudi još šokirani”, rekla je za Al Jazeeru Rim-Sarah Alouane, francuska istraživačica komparativnog prava na Univerzitetu Toulouse Capitole.

‘Glasanje je dužnost’

Neke od Macronovih politika, kao što je njegov zakon o imigraciji, pozivaju se na tradicionalna krajnje desničarska stajališta.

“Kritičari tvrde da je Macron stvarno posudio iz RN udžbenika politike o imigraciji, islamu, svim beskonačnim kulturnim ratovima, ‘wokeismu’, kako kažu Francuzi”, rekao je Marliere. “Ljudi imaju osjećaj da su te ideje na kraju prihvatljive. Ljudi se više ne boje glasati za stranku.”

Beatrice Chappedelaine, penzionisana učiteljica koja živi u Normandiji, rekla je da je tužna zbog politike i radnih uvjeta u Francuskoj.

“Ne bismo trebali biti iznenađeni što je RN u porastu, s obzirom na nesigurnost, siromaštvo i oskudicu trenutne vlade”, rekla je Chappedelaine, koja je u srednjim 80-ima. Uprkos svojim osjećajima o stanju u zemlji, ona će glasati na prijevremenim izborima.

“Uvijek sam glasala. Za mene je to dužnost“, rekla je.

Iako nije otkrila za koga bi glasala, kazala je da to neće biti za RN ili ljevicu.

U međuvremenu, stručnjaci se brinu da bi odziv birača mogao biti nizak jer mnogi odsustvuju zbog sezone godišnjih odmora. Odziv birača u Francuskoj na izbore za Evropski parlament bio je 51,4 posto. Mladi birači imali su visoke stope suzdržavanja: 59 posto oni između 25 i 34 godine starosti i 51 posto oni od 18 do 24 godine.

“Ono što me brine je tajming i raspuštanje Narodne skupštine kada ljudi idu na odmor. Apstinencija je već vrlo visoka. Krajnja desnica je pobijedila tako što ljudi nisu izašli na izbore”, rekao je Alouane.

‘Ljevica bi mogla biti pravo iznenađenje’

Ljevica je formirala savez, Narodni front, kako bi pokušala ujediniti glasače. Njihova platforma obećava povećanje plaća, spuštanje dobi za odlazak u penziju sa 64 na 60 godina, bolju zaštitu tražitelja azila i klimatskih izbjeglica te podržavanje snažnije klimatske politike.

“Ljevica bi mogla biti pravo iznenađenje na ovim izborima”, rekao je Marliere. “Moguće je da ljevica bude druga nakon RN-a. Sve stranke ljevice sada su okupljene u koaliciju koja se zove Narodna fronta.”

No, koalicija ne predstavlja jedinstvo.

“Narodna fronta je prije svega izborna koalicija”, rekao je Marliere. “Nije da je ljevica odjednom jedan blok i ima novo ime. Sigurno ne. Tu je da služi jednoj svrsi: istaknuti jednog jedinog kandidata po izbornoj jedinici jer ako to ne učine, bit će eliminirani u prvom krugu.”

Baptiste Colin, 29-godišnji pozorišni producent iz Lyona, suzdržan je prema koaliciji.

“Mislim da je koalicija moguća, ali na ljevici nema jasnog lidera. Nedostaje snažna medijska ličnost”, rekao je Colin za Al Jazeeru.

RN je pridobio mlade glasače, dobivši podršku 30 posto ispitanika u dobi od 18 do 24 godine i 28 posto osoba u dobi od 25 do 34 godine na izborima 9. juna.

“Ljevica se ne osjeća slušanom. Glasao sam za Macrona 2022. i protiv Le Pen, ali osjećam da je on gurnuo RN da postane nešto respektabilnije. Čini se kao da danas govori da RN može vladati, a mi moramo birati između RN-a i Macrona”, rekao je Colin.

Neke od najvećih francuskih utjecajnih osoba na društvenim mrežama istupile su protiv RN-a, pozivajući svoje sljedbenike da glasaju. Najveći francuski YouTuber Squeezie, koji ima 19 miliona pratitelja, objavio je 14. juna post u kojem kaže da je važno “reagirati za dobrobit svih građana zemlje protiv mrske i destruktivne ideologije”.

Macronove većinske nevolje

Koalicija predsjednika Macrona izgubila je apsolutnu većinu u parlamentu 2022. godine, ometajući napore za usvajanje domaćih reformi. Od tada je njegova vlada pribjegla propisivanju zakona bez glasanja u parlamentu, koristeći članak 49.3 Francuskog ustava, uključujući njegov kontroverzni prijedlog zakona o penzionisanju.

Taj nedostatak manevarskih sposobnosti da vodi kako se nadao mogao bi biti razlog zašto je odlučio raspustiti parlament 9. juna, smatra Marliere.

“Njegovoj je stranci bilo izuzetno teško vladati i donositi zakone jer nema apsolutne većine”, rekao je. “Mislim da Macron osjeća da zbog te situacije nije uspio vladati onako kako je želio. Dakle, njegov manevarski prostor bio je vrlo ograničen. Krila su mu bila podrezana, da tako kažem.”

Konzervativac Jacques Chirac bio je posljednji predsjednik koji je pozvao na prijevremene izbore 1997. godine, kada je ljevica osvojila većinu. Zatim je morao provesti pet godina vladajući zajedno s ljevicom.

Bez obzira na svoja politička opredjeljenja, francuski glasači itekako su svjesni koliko su predstojeći izbori kritični.

“Historijski gledano, zakonodavni izbori se nisu smatrali toliko važnima. Oni nisu predsjednički, ali su sada postali bitni”, rekao je Colin. “Poznajem mnoge ljude koji prije dvije sedmice nisu glasali jer im se nije dalo ili su bili izvan grada, ali sada će glasati jer je mnogo važnije.”

Imena označena zvjezdicom promijenjena su radi zaštite identiteta.

Izvor: Al Jazeera