Xi želi stvoriti najmoćniju vojsku na svijetu

Kina je posljednjih mjeseci davala demokratskom otoku Tajvanu, ali i ostatku svijeta, naznake svoje sve veće vojne moći.

Uoči izbora na Tajvanu u januaru, informaciona sfera otoka bila je bombardirana koordiniranim cyber napadima i kampanjama dezinformiranja.

Peking tvrdi da je Tajvan njegov i nije isključio upotrebu sile kako bi otok stavio pod svoju kontrolu.

Nakon inauguracije tajvanske vlade prošlog mjeseca, kineska vojna moć bila je u potpunosti otkrivena, dok su kineske oružane snage opkoljavale Tajvan u dvodnevnim vježbama tokom kojih su kineski državni mediji objavili animirani snimak koji prikazuje rakete kako padaju na glavne tajvanske gradove.

Nakon vježbi, glasnogovornik kineske vojske rekao je da su oružane snage te zemlje potpuno spremne i budne za odlučnu akciju kada je u pitanju Tajvan.

Kasnije u maju, najnoviji i najnapredniji kineski nosač aviona isplovio je iz Šangaja na svoje prve morske probe. Kineska mornarica druga je u svijetu po broju nosača aviona u svojoj floti, iza SAD-a.

Nezadovoljstvo napretkom u modernom ratovanju

No, uprkos nemilosrdnoj demonstraciji sve veće sofisticiranosti vojske, neki se analitičari pitaju koliko kineski predsjednik Xi Jinping ima povjerenja u svoje oružane snage.

Prošle sedmice, Xi je na vojnoj konferenciji rekao da postoje “duboko ukorijenjeni problemi” u oružanim snagama i da je neophodna promjena.

Njegovi komentari uslijedili su nakon ceremonije u aprilu na kojoj je predstavio najveću reorganizaciju kineske vojske u gotovo deset godina.

“To je došlo kao šok i pokazalo da Xi nije zadovoljan postojećom strukturom i trenutnim sposobnostima kineske vojske”, rekao je Al Jazeeri Yang Zi, doktorant na Školi međunarodnih studija Rajaratnam na Tehnološkom univerzitetu Nanyang u Singapuru.

Za mnoge posmatrače, najneočekivaniji element reorganizacije bilo je ukidanje Strateških snaga za podršku (SSF).

“Bilo je problema, čistki i istraga o korupciji u drugim odjelima vojske”, rekla je za Al Jazeeru Christina Chen, istraživačica tajvanskog sigurnosnog think-tanka, Instituta za istraživanje nacionalne odbrane i sigurnosti (INDSR).

“Ali nismo čuli za probleme unutar SSF-a, tako da nije bilo naznaka koje su dovele do ove objave.”

Xi je i sam bio uključen u stvaranje SSF-a, koji je predstavljen tokom posljednjeg velikog restrukturiranja kineske vojske 2015.

SSF je bio elitno tijelo zaduženo za ubrzanje razvoja sposobnosti oružanih snaga za svemirsko i cyber ratovanje, te poboljšanje dijeljenja podataka među službama do 2020. godine.

No, do sredine 2019. godine, kinesko ministarstva odbrane utvrdilo je da je napredak SSF-a spor, iako se očekivalo da će obavještajni podaci igrati sve odlučujuću ulogu u budućim sukobima.

Kraj SSF-a ukazuje na gubitak vjere u uspjeh reformi iz 2015. kojim bi se pripremilo za takve sukobe, te sugerira da će kinesko vodstvo igrati još veću ulogu u vojnoj modernizaciji, prema Chen.

Umjesto SSF-a, područja svemira, informacionog i cyber ratovanja stavljaju se unutar odjela koji su direktno pod nadzorom Centralne vojne komisije kojom predsjedava Xi.

Nova struktura bit će od vitalnog značaja za pomoć kineskoj vojsci u “borbi i pobjedi u modernom ratovanju”, rekao je Xi kada je najavio reforme.

Savremeno ratovanje je područje kojim trenutno dominira američka vojska, kaže Chen, koja reorganizaciju vidi kao novi pokazatelj odlučnosti Pekinga da uhvati korak sa Washingtonom.

Peking i Washington nalaze se na suprotnim stranama u nekoliko sporova u Južnom kineskom i Istočnom kineskom moru, te Tajvanskom moreuzu.

Washington je optužio Peking, koji je bio uključen u brojne sukobe sa Filipinima na nekoliko spornih grebena, da svojim agresivnim ponašanjem prijeti regionalnom miru, dok je Peking optužio Washington da se miješa u azijske poslove koji ga se ne tiču.

“Xijev dugoročni cilj je vojno nadmašiti SAD i načiniti Kinu vodećom vojnom silom u regiji i svijetu”, kaže Chen.

‘Nemilosrdna prilagodljivost’

Vojna reorganizacija dolazi usred onoga što je opisano kao najveća čistka u kineskoj vojnoj historiji, u kojoj su ključni čelnici ili otpušteni ili nestali sa scene.

Dio velikih promjena dogodio se unutar elitnih raketnih snaga, koje nadziru pekinške taktičke i nuklearne projektile koje bi trebale biti među najsposobnijim vojnim jedinicama.

“Čistke u raketnim snagama prošle godine pokazale su da kineske oružane snage nisu spremne kao što smo prije zamišljali”, rekao je Yang iz RSIS-a.

Nestale su i istaknute ličnosti. Ministar odbrane Li Shuangfu, koji je prethodno bio zamjenik komandanta SSF-a i koji je smatran Xijevim lojalistom, nestao je prošle godine.

Peking je potvrdio da je Li uklonjen u oktobru, gotovo dva mjeseca nakon što je nestao iz javnosti.

Činjenica da visoki oficiri i zvaničnici koji su bili naizgled bliski Xiju nisu pošteđeni u čistkama, naglašava promjenjivost po pitanju lojalnosti i moći u politici kineske elite, prema Shaoyu Yuanu, sa Kineskih studija na Univerzitetu Rutgers u SAD-u.

“Smijenjeni pojedinci možda su se u početku uzdigli pod Xijevim pokroviteljstvom, ali njihovo otpuštanje signalizira rekalibraciju lojalnosti i povjerenja kako se njegova strateška vizija i njegova percepcija potencijalnih prijetnji razvijaju”, kaže Yuan za Al Jazeeru.

Po mišljenju Yang, čistke i nedavna vojna reorganizacija sugeriraju da Xi nema puno povjerenja u komandante koji su se u novije vrijeme uzdigli kroz činove ili prethodne reforme.

Iako bi to moglo pokrenuti pitanja o Xijevim izborima, Yuan kaže da reakcije kineskog predsjednika i njegov nedostatak vjere pokazuju njegovu nemilosrdnu prilagodljivost kao i spremnost da ponovo kalibrira svoj pristup kako bi zadržao kontrolu i nastavio slijediti svoju viziju.

“Njegova odlučnost da eliminira sve strukture ili pojedince koji nisu u skladu sa njegovim trenutnim strateškim ciljevima, bez obzira na njihove doprinose iz prošlosti, može ojačati njegov imidž odlučnog vođe koji daje prednost sadašnjim potrebama države u odnosu na ranije odanosti”, tvrdi.

‘Stalno uslovljavanje povjerenja’

Yuan dodaje da se u dinamici moći oko predsjednika, lojalnost mora neprestano zasluživati.

“Ovaj pristup može stvoriti ciklus u kojem se povjerenje stalno uslovljava, što nameće potrebu za stalnim potvrđivanjem lojalnosti”, govori.

Na nedavnoj vojnoj konferenciji, Xi je naglasio da vojni zvaničnici, posebno oni na višim nivoima, moraju imati hrabrosti ostaviti po strani svoj prestiž i priznati svoje nedostatke.

“Moraju duboko razmisliti o sebi… izvršiti ozbiljne promjene i riješiti probleme u korijenu svog razmišljanja”, rekao je.

Yang očekuje da će unutar oružanih snaga biti veći naglasak na političkom radu, nadovezujući se na prošlogodišnji fokus na misao Xi Jinpinga, predsjednikovu političku, ekonomsku i društvenu filozofiju, u cijeloj Komunističkoj partiji.

Takav bi politički rad mogao oduzeti vrijeme ključnim treninzima, prema Yang, ili potaknuti talentirane oficire da drže pognute glave kako bi izbjegli rizik da budu meta budućih čistki.

“On [Xi] ne oklijeva da protrese stvari”, govori Yang.

“Ali na kraju, samo će vrijeme pokazati hoće li ove promjene zaista poboljšati borbene sposobnosti kineske vojske.”