Do posla bez obustave penzije: Ko je izuzet od zakonskih izmjena

Novim zakonskim izmjenama penzioneri, koji su redovno otišli u penziju, mogu zasnovati radni odnos bez obustave primanja.

Penzioneri u Federaciji BiH mogu zasnovati radni odnos (Anadolija)

Raspoloživih radnika na tržištu rada u Bosni i Hercegovini je, kao i u ostatku Zapadnog Balkana, sve manje. Poslodavci sve teže dolaze do adekvatnog kadra, a državni penzioni fondovi su istovremeno sve opterećeniji korisnicima.

Stopa zavisnosti, u kojoj je broj zaposlenih dijeljenik, a broj penzija djelitelj je, prema posljednjim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, za maj 2024. godine iznosila 1,17, a u Federaciji BiH 1,21.

Privredne aktivnosti trpe ne samo nedostatak kvaliteta, nego i kvantiteta. Zato su vlasti u entitetu Federacija BiH prije nekoliko mjeseci dozvolile privremeno/povremeno zapošljavanje studenata, a odnedavno i penzionera. Doduše, na osnovu odluke Ustavnog suda BiH.

Studentski servisi i zadruge su postojale i ranije, a postoje i danas. Međutim, novina u dopunama Zakona o radu u Federaciji BiH jeste trajanje ugovora.

„Otvara se mogućnost zaključivanja ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova sa studentom u trajanju do 180 dana – dva puta po tri mjeseca godišnje. Vjerovatno je intencija da studenti mogu obavljati samo pomoćne poslove kao što je i do sada bila praksa, ali ne i osnovne poslove u firmama. Međutim, u članu kojim se dopunjava Zakon o radu se navodi da se sa studentom može zaključiti ugovor na određeno vrijeme za sezonske poslove i pomoćne poslove, što ostavlja nedoumice i pitanje da li je ovim omogućeno zapošljavanje studenata i na redovnim poslovima u firmi koji su sezonske prirode, što bi bilo dobro usljed nedostatka radne snage, poštujući naravno ostale propise i uz eventualno provođenje određene obuke”, pita se dr. Omer Korjenić, stručnjak za radne odnose.

Rad penzionera je posljednjih godina, također, sve češća praksa. Cijeli je niz sektora privrede, koji nude penzionerima nastavak angažmana. Dom naroda Parlamenta Federacije je usvojio izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, pravdajući ih nastavkom rada na unapređenju prava penzionera i osiguravanju pravednog i transparentnog penzijskog sistema.

Radnika – penzionera sve je više

Obratimo li pažnju u svojoj okolini, shvatit ćemo da je radnika – penzionera mnogo. To nije nikakva novina.

„Imam 72 godine i zahvaljujući svome zdravlju radim povremeno kao majstor – zanatlija na montaži namještaja te popravkama i restauraciji. U penziji sam već 21 godinu i radio sam po pozivu mušterija i naplaćivao po sistemu iz ruke u ruku. Međutim, moj četiri godine stariji brat radi kao armirač za dva građevinska preduzeća. Ništa nama ovo neće promijeniti. Jedino ako treba državi od stoje dati 10 maraka, rado ćemo to dati”, šeretski poručuje Muhamed Čurt, zanatlija iz Visokog.

No, nisu svi u sivoj zoni i sve manje ih treba rizikovati. Ljekari, vozači, zanatlije svih profila i profesori su traženi i u trećoj životnoj dobi.

„Imam 68 godina i penzioner sam dvije godine i osam mjeseci. Po odlasku u penziju sam nastavio raditi na mjestu profesora praktične nastave ili nastavnika u dvije škole, zanatske škole u Zenici i Kaknju. U tom periodu sam imao ugovore o radu na određeno vrijeme. Od 1. septembra do 15. augusta uplaćivani su i porezi i doprinosi, dobivao sam penziju i platu. Meni ovo donošenje zakona ništa neće promijeniti”, kaže Izudin Gorak iz Zenice.

Ipak, smatra da su radnici-penzioneri na gubitku jer im se nude dva izbora – redovna usklađivanja penzija s prosječnom platom i troškovima života ili nastavak rasta po obračunu uplaćenih doprinosa. Ali…

„Kada sam tek počeo raditi kao penzioner, tražio sam da mi se poveća penzija nakon godinu i po, jer su uplaćivana sredstva u fondove. Dobio sam od penzionog (Fond PIO/MIO Federacije BiH) odgovor da bi mi po tom izračunu penzija bila manja, nego ona koju sam već dobivao, a koja je uvećana redovnim povećanjima svih penzija. Ipak se za moju penziju od škola izdvaja oko 200 konvertibilnih maraka [100-ak eura] mjesečno i mislio sam da će se na postojeću penziju dodavati neki postotak povećanja. Od toga nema ništa, jer se osnovica obračuna vraća na dan penzionisanja, bez usklađivanja koja su u međuvremenu uslijedila. A korisniku se daje pravo da bira i jasno je da će svi izabrati soluciju u kojoj je veći iznos”, dijeli svoja zapažanja Gorak.

Usklađivanje s odlukom Ustavnog suda

Usvojene izmjene Zakona imaju za cilj usklađivanje postojećih praksi s pravnim okvirom te formalno priznanje prava penzionera u skladu s odlukom Ustavnog suda prije 13 mjeseci, a na inicijativu Milana Dunovića, tadašnjeg potpredsjednika Federacije BiH.

„Ovo nije odraz određenih strateških poteza, već isključivo provođenje sudske presude. U suštini, ovo će omogućiti poslodavcima u nedostatku adekvatne radne snage da zadrže stručno znanje osoba koje su stekle starosnu penziju, ali koje još imaju volje i mogućnosti da rade. Bit će interesantno vidjeti krajem godine koliko će biti takvih osoba evidentirano. Sve navedeno će u veoma malom omjeru uticati na kretanje na tržištu rada, jer iz godine u godinu svjedočimo rastu potražnje za radnom snagom iz drugih država ili zapošljavanju radnika iz Nepala, Bangladeša, Turske…”, mišljenja je Korjenić.

Provjerili smo zvanične statističke podatke. U prošloj godini je u bh. entitetu Republika Srpska tamošnji penzioni fond imao prijavljenih 8.053 osiguranika – penzionera koji su bili zaposleni u građevinarstvu, saobraćaju, prehrambenoj industriji… Na kraju 2022. godine je bilo 6.534, 2021. je bilo 5.607, a 2018. godine 3.077 penzionera u radnom odnosu.

U Federaciji BiH se evidencija vodi tek od prošle godine i odmah je brojka dostigla 11.000. I neprestano raste. Iz PIO/MIO Federacije BiH su nam rekli da brojeve skupljaju na dva mjesta.

Iako je penzionerima i ranije bilo omogućeno da rade na privremenim i povremenim poslovima bez obustave penzije, ovom izmjenom Zakona, penzioneri koji su redovno otišli u penziju, mogu zasnovati radni odnos bez obustave penzije, ali ne i dvije kategorije penzionera.

„Nastavlja se obustava invalidskih i porodičnih penzija, o čemu se u medijima pokrenula diskusija. Važno je istaknuti da ova obustava postoji već najmanje 40 godina, praktično od samog početka penzijskog sistema, te ostaje nepromijenjena usvajanjem ovih izmjena i dopuna”, pojasnio je Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike.

Olakšati proceduru i stranim radnicima

Tržište rada postaje sve dinamičnije i promijenjene su brojne okolnosti pod pritiskom odlaska bh. radne snage u inostranstvo. Vlada Federacije BiH u parlamentarnu proceduru šalje i prijedlog da se stranim radnicima rješenja o radnoj dozvoli dostave u roku od 30 dana. Nejasno je mogu li penzioneri, pored svoje volje za dopunom kućnog budžeta, pratiti trendove i koliko su studenti osposobljeni za rad.

„Za veće iskorake na tržištu rada neophodno je imati veća ulaganja u tehnološke inovacije i proizvodne kapacitete i jačanje globalne konkurentnosti naših privrednika. To im se treba omogućiti kroz rasterećenje od parafiskalnih nameta, ako im se već ne želi ili ne može olakšati kroz reformu poreske politike u smislu redefinisanja stopa poreza i doprinosa.

Povećana potražnja za robom i uslugama povećava i potražnju za radnom snagom i treba sve učiniti da se podrži svaka privatna inicijativa koju prati otvaranje velikog broja radnih mjesta. Također, potrebno je jačati ljudske resurse kroz omogućavanje olakšanog stručnog osposobljavanja neophodne radne snage i osigurati poticaje za unapređenje procesa proizvodnje posebno u izvozno orijentiranim firmama”, zaključuje Korjenić.

Istovremeno se na zavodima za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini i dalje nalazi gotovo 317.000 ljudi.

Izvor: Al Jazeera