Pametni prstenovi postaju ‘doktor u kući’

Pametni prstenovi djeluju kao komad nakita koji ima niz senzora, što im omogućava da prate brojne parametre ljudskog organizma.

Tržište pametnih prstenova će na globalnom nivou vrijediti 2.570,3 milijardi dolara do 2030. godine, procjene su analitičara (Robyn Beck / AFP)

Tržište pametnih prenosivih uređaja koji bilježe brojne parametre ljudskog organizma jedno je od najbrže rastućih, a ponuda uređaja koji potpadaju pod ovu oznaku svakim danom raste.

I dok su uobičajeno pametni satovi koji bilježe pređene korake, otkucaje i promjene u radu srca, zasićenje kisika u krvi, nivo stresa, kvalitet spavanja… bili predvodnici u prodaji i izazivali najveći interes u javnosti, i drugi uređaji su počeli dobivati na popularnosti.

U tome posljednjih godina posebno prednjače takozvani pametni prstenovi. Iako izgledaju poput klasičnih komada nakita, oni prikupljaju zdravstvene podatke koji korisniku daju dobar uvid u njihovu fizičku spremu i stanje organizma uz veliku preciznost.

Takvi uređaji, iako već prisutni, posebno su ovih dana skrenuli pažnju javnosti, kada su na snimcima i fotografijama viđeni članovi engleske nogometne reprezentacije kako ih nose na treninzima, očito sa ciljem da “izvuku svaki milimetar” prednosti nad konkurencijom.

Pametno prstenje, popularno među svjetskim zvijezdama, tako nalazi primjenu i među sportistima, što će bez sumnje samo dovesti do njihovog sve većeg širenja.

Prema izvještaju istraživačke i konsultantske kompanije Exactitude Consultancy, “udio kolača” pametnih prstenova na globalnom tržištu 2023. godine je iznosio hvale vrijednih 314,52 milijardi dolara, dok prema procjenama te kuće taj iznos će skočiti na impresivnih 2.570,3 milijardi dolara do 2030.

Neki stručnjaci navode da pojava pametnog prstenja signalizira kraj pametnih satova (David McNew / AFP)

Zbog toga ne čudi što i najveće tehnološke kompanije žele biti dio tog tržišta. Samsung je već najavio da će ove godine izaći njihov model pametnog prstena, nazvan Samsung Galaxy Ring, dok se uveliko priča da njegov glavni konkurent Apple priprema i svoju verziju nakita koji prikuplja podatke korisnika.

Nema sumnje da takve najave izazivaju anksioznost proizvođačima trenutno najpopularnijeg modela, Oura Ringa, koji je bio i začetnik trenda ovakvog pristupa u prikupljanju zdravstvenih podataka.

A prema procjenama brojnih stručnjaka specijaliziranih za tehnologiju, pojava ovih prstenova bi mogla signalizirati kraj pametnih satova.

Za mnoge, pametni satovi su bili odlično sredstvo za prikupljanje brojnih fitness parametara, poput broja prijeđenih koraka, bilježenja sportskih aktivnosti, praćenja rada srca i promjena u njegovim otkucajima, što daje veliki uvid u stanje organizma, ali i praćenje parametara poput zasićenja kisika u krvi, što je posebno došlo do izražaja tokom pandemije i mnogima signaliziralo da imaju određenih zdravstvenih tegoba, iako možda i nisu simptomima pridavali veliku pažnju.

No, kako se sve više počelo pridavati pažnje praćenju stanja tijela tokom spavanja, od dužine do kvalitete sna i mnogo čega drugog, pametni satovi su postajali sve veći izazov. Mnogima nije takav uređaj smetao tokom dana, ali kod nekih je izazov postao spavati sa satom na ruci, što je dovelo do pojave i drugih načina da se prati stanje.

Dok je Whoop sa svojom narukvicom postao sinonim za praćenje zdravstvenih parametara bez potrebe za satom, mnogima je i to bilo previše.

A onda su na scenu stupili pametni prstenovi.

Prikupljanje podataka

Prema tvrdnjama ljudi koji stoje iza takve tehnologije, ovakvi prijenosni uređaji su i bolji od satova, jer se nalaze blizu brojnih krvnih sudova, čime preciznije bilježe relevantne podatke, pogotovo tokom noći, odnosno tokom sna.

Korištenjem mobilnih aplikacija povezanih s tim uređajima, korisnik ujutro dobija “potpun izvještaj” tome kako su spavali, kakav im je nivo energije, koliki stres je tijelo podnijelo i da li trebaju na nešto posvetiti pažnju. Ovakav pristup je posebno popularan među sve većim brojem ljudi koji žele da se odvoje od ekrana u doba stalne prisutnosti nekih vidova displaya, bez obzira da li se radilo o satovima, telefonima ili računarima. Kako se radi o prstenju, ekrana nema, pa se ne može ni stalno “bacati pogled” prema ovim uređajima.

Međutim, taj nedostatak ekrana je velika prepreka za mnoge, što donekle usporava širenje popularnosti ovakvih uređaja. Primjera radi, tokom sportskih aktivnosti je dovoljno ovlaš pogledati na sat da bi znalo koliko smo prešli, kojom brzinom, na koju visinu, koliko nam kuca srce… dok se u slučaju pametnih prstenova uvijek mora otvarati aplikacija na telefonu.

Osim toga, iako se čini da su prstenovi ti koji odrade sav posao, ono što prodaje ove uređaje su ustvari aplikacije, odnosno algoritmi koji u pozadini obrade sve podatke i korisniku serviraju sve relevantne informacije.

Prednosti, ali i mane

Kao i u mnogim drugim slučajevima, ovakvi prijenosni uređaji imaju niz prednosti i mana u odnosu na svoju konkurenciju, prije svega na pametne satove.

Za razliku od velikog broja najpopularnijih pravih smart satova, poput Apple Watch uređaja i Samsungovih modela, prstenje se ne mora puniti svaki dan-dva, što mu daje veliku prednost kod korisnika, pogotovo tokom noći, kada većina satove i puni.

S druge strane, da bi na najbolji način ispunili svoj zadatak, prstenovi moraju veličinom savršeno odgovarati korisnikovom prstu. Stoga kompanije uobičajeno kupcima prvo pošalju plastične makete kako bi testirali koja veličina im odgovara, prije nego što se odluče za konkretan model. No, time korisnici često budu ograničeni na kojoj ruci i na kojem prstu ovaj uređaj mogu nositi (preporučeno je nošenje na kažiprstu, ali nije obavezno), dok u slučaju satova je dovoljno samo dotegnuti narukvicu. Osim toga, narukvice je lako mijenjati kad dosade, što nije moguće u slučaju prstenova, gdje je korisnik “osuđen” na jednu boju.

Dodatno, veliki problem kod prstenova je što su, s obzirom da su od metala, najčešće titanija, podložni grebanju i trošenju materijala kada se nose teške stvari ili primjerice trenira sa tegovima, čime se oštećuju, dok satovi nisu tako “osjetljivi”.

Plaćanje pretplate

Možda najveća prepreka u njihovoj sve većoj primjeni jeste što se osim jednokratnog plaćanja za sam uređaj mora plaćati i mjesečna ili godišnja pretplata, što odbija mnoge korisnike.

I dok su premium pametni prstenovi često jeftiniji od premium pametnih satova, gdje primjera radi Oura Gen 3 košta od 299 do 499 dolara, dok je Ultrahuman Ring Air 349 dolara, što je znatno niže od recimo Apple Ultra Watcha od 799 dolara ili Garmin Epix Pro modela po cijeni od 899 dolara, za korištenje prstena se mora mjesečno platiti određen iznos, poput šest dolara mjesečno za puno iskustvo korištenja Oura Ringa.

Zbog toga stručnjaci procjenjuju da bi pametni prstenovi mogli biti odličan izbor za one sa dubljim džepom, koji žele isprobati najnoviju tehnologiju, dok istovremeno mogu nositi sat kakav žele, što za mnoge zna biti odlučujući faktor. Ujedno, pametni prstenovi su također posebno učinkoviti za praćenje generalnog stanja zdravlja i sna jer su mnogi od najboljih vrlo lagani i udobni. Međutim, kao kategorija, pametni prstenovi još su u povojima, što je jedna od većih zamjerki, ali isto tako se navodi da će se poboljšati s vremenom.

S druge strane, za korisnike koji žele imati aplikacije na dohvat ruke ili žele detaljnu metriku o fitnessu, žele provjeren, pouzdan uređaj, za njih je pametni sat odličan izbor.

Ono u čemu se stručnjaci za tehnologiju slažu jeste da će pametni prijenosni uređaji, poput pametnih prstenova, predstavljati pravu malu revoluciju u praćenju zdravlja i stresa, čime će u godinama koje dolaze dovesti do porasta kvalitete ljudskih života, jer će gotovo neprimjetni uređaji prikupljati niz zdravstvenih parametara, koje će zatim algoritmi zasnovani na vještačkoj inteligenciji obrađivati i zatim servirati korisniku poput prave, male zdravstvene laboratorije. Smatra se da bi čak mogli biti korišteni i u liječenju, odnosno gdje će liječnici od krvi i mesa imati uvid u podatke prikupljene tokom 24 sata na duži period, što će im omogućiti bolje dijagnosticiranje zdravstvenih problema.

Izvor: Al Jazeera