Ruske trupe stagniraju, dok Ukrajina skuplja vojnu i finansijsku pomoć

Ukrajina i Rusija nastavljaju postizati međunarodne vojne sporazume s drugim državama, nakon što su njihove snage prošle sedmice bile uveliko u zastoju.

Rusija nije uspjela napredovati u istočnoj Ukrajini, čak je izgubila teritorij u posljednjem upadu u sjevernu regiju Harkiva, koji je bio osmišljen kako bi odvratio pažnju ukrajinskih branilaca.

Ukrajinske trupe su u utorak ponovo zauzele položaje zapadno od Vovčanska, glavnog pravca ruskog napada na Harkiv, i navodno ponovo zauzele naselje Tykhe, koje se nalazi zapadno od Vovčanska.

U srijedu je pukovnik Jurij Povkh, glasnogovornik ukrajinskih snaga u Harkivu, rekao da su “deseci” ruskih vojnika zaglavljeni u centru Vovčanska. Drugi izvještaji govore o 200 ruskih vojnika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je 13. juna rekao da je na samitu G7 u Apuliji, u Italiji, potpisao desetogodišnje sigurnosne sporazume sa Japanom i Sjedinjenim Američkim Državama. Sporazum s Japanom samo ove godine predviđa 4,5 milijardi dolara vojne, humanitarne i finansijske pomoći za Ukrajinu, dodao je.

Vrijednost desetogodišnjeg odbrambenog sporazuma sa SAD-om nije navedena.

Bijela kuća je rekla da će “pružiti podršku odbrani Ukrajine sada i dugoročno, pomažući joj da dobije rat”.

Američki Kongres je odobrio 61 milijardu dolara vojne pomoći Ukrajini ove godine, a američki predsjednik Joe Biden, kojeg u novembru čekaju izbori, navodno je pokušavao osigurati da nijedna buduća američka administracija ne blokira pomoć Ukrajini. Sporazum na samitu G7 sklopila je izvršna vlast, ugovor nije ratifikovan i naredni predsjednik bi ga mogao poništiti.

Obavezna pomoć NATO-a

Iako je Ukrajina potpisala sporazume sa 15 zemalja i pregovara o još otprilike toliko sporazuma, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da savez razmatra mogućnost obavezne pomoći Kijevu.

Cilj te zaštitne mjere je zaštiti Ukrajinu od promjena vlada i obuzdati ekstreme iz saveza poput Mađarske koja je odbila pružiti vojnu pomoć snagama Kijeva.

Premijer Viktor Orban je 24. maja rekao da Mađarska “intenzivno radi na pronalaženju načina da izbjegne sudjelovanje u ratu [NATO-Rusija], a da ostane članica NATO-a”, prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS. “Naši advokati i vojska trenutno rade na tome.”

U međuvremenu je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao sveobuhvatni sporazum o strateškom partnerstvu sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong-unom koji, kako je rekao, uključuje “međusobnu pomoć u slučaju agresije”.

Putin, koji je posjetio Pjongjang kako bi potpisao sporazum, rekao je da “ne isključuje razvoj vojno-tehničke saradnje” sa Sjevernom Korejom.

Tokom posjete Rusiji u septembru, Kim je pokazao interes za tehnologiju balističkih raketa i želio je rusku pomoć u lansiranju satelita.

Glasnogovnornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je da je Washington zabrinut zbog tjesne saradnje Rusije i Sjeverne Koreje.

Najavljeni su i drugi oblici pomoći Ukrajini.

Zamrznuta ruska imovina

Na samitu G7 je obećana nova pomoć Ukrajini u vidu američkog zajma od 50 milijardi dolara. Kao zalog će koristiti kamate zarađene od 300 milijardi dolara ruske imovine koja je zamrznuta na teritorijama ukrajinskih saveznika, uglavnom Evropske unije.

Evropska unija je prošlog mjeseca najavila da će godišnje slati Ukrajini oko tri milijarde dolara godišnje od kamata na zamrznutu rusku imovinu na njenom tlu. Nije poznato hoće li taj iznos biti uključen u američki zajam. Rusija je upozorila da će recipročno odgovoriti na bilo kakvu direktnu zapljenu njene imovine na zapadnom tlu.

SAD je također najavio nove sankcije protiv 300 pojedinaca i entiteta u Rusiji i Kini. Sankcije obuhvataju ruske banke Sberbank, VTB i Tochka banku te ruski vojni konglomerat Rostec.

Mihail Zvinčuk, osnivač kanala poveznog s Kremljem na platformi Telegram, rekao je za novi bosanskohercegovački servis BanjaLuka.net da sankcije utječu na rusku odbrambenu industriju i ratnu ekonomiju.

Ukrajinski saveznici i neutralne zemlje su se prošlog vikenda okupile u Burgenstocku u Švicarskoj na prvoj međunarodnoj mirovnoj konferenciji o Ukrajini.

Više od 80 zemalja saglasno je da su prijetnja upotrebom nuklearnog oružja i korištenja gladi kao oružja – za šta je Rusija optužena – neprihvatljivi. Rusija i Kina nisu sudjelovale na konferenciji, ali Moskva je ranije rekla da odbacuje mirovne uvjete Zelenskog, uključujući potpuno rusko povlačenje s okupiranih teritorija.

Napadi na energetske objekte

Ukrajina je tokom sedmice opet napala ruske energetske objekte, nastavljajući politiku koju je započela u januaru.

Na geolociranim snimcima vidi se kako ruski naftni terminal u Azovu gori u ponedjeljak i utorak. Ukrajina je pogodila i naftno postrojenje u Čuški.

Ukrajini nije bilo dozvoljeno korištenje taktičkih raketnih sistema američke vojske vojske (ATACMS) protiv ciljeva u Rusiji, osim u područjima sjeverno od Harkiva, gdje je 10. maja pokrenut novi upad. Biden je prošle sedmice potvrdio tu politiku.

Regija Harkiv nalazi se na granici s Rusijom, a njen glavni grad, koji se također zove Harkiv, udaljen je 30 kilometara od granice.

Ukrajina koristi dronove vlastite proizvodnje, a prošle sedmice je saopćila da je koristila svoje rakete Neptun za napad na naftno postrojenje u Čuški, istočno od Krima, i u obližnjem Kavkazu 31. maja.

Ukrajina je rakete Neptun koristila i u aprilu 2022. godine, kada je potopila ruski nosač raketa Moskva.

Ukrajina je također navela da je oštetila dva lovca Suhoj-57 u napadu na područje koje je udaljeno više od 500 kilometara od prve linije fronta, a ne jedan kako je prvobitno objavljeno.

Ukrajinski napadi bili su naročito uspješni protiv sistema protuzračne odbrane na Krimu, gdje je uništeno 15 sistema, prema ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi – od čega tri u posljednje dvije sedmice.

Šef obavještajne službe Kiril Budanov rekao je da je Rusija tamo stacionirala eksperimentalni sistem S-500.