Putinov mir: Bez ‘denacifikacije’, demilitarizacije i vojne neutralnosti

Intenziviranje ruskih napada na Harkov i druge oblasti i gradove na istoku Ukrajine pomalo su u neskladu sa posljednjim objavama zapadnih medija. Pozivajući se na neimenovane, ali dobro upućene izvore bliske ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, zapadni mediji su izvještavali kako je Rusija spremna pristati na okončanje rata.

Reutersu su informaciju potvrdila čak četiri izvora, a jedan od ključnih uvjeta za uspostavu mira Putin je označio prihvatanje trenutnog stanja na terenu. Odnosno, ruski predsjednik je spreman prekinuti rat ako budu „priznata“ dosadašnja ruska osvajanja u Ukrajini.

Upitani da komentarišu informacije, visoki ruski zvaničnici odgovarali su da Putin oduvijek želi prekinuti rat, što je bio i odgovor glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova na postavljeno pitanje.

„Zamrzavanje stanja“ jedan je od uvjeta, kako pišu zapadni mediji, koje Putin kontinuirano postavlja kao uvjet za uspostavu mira i to je sve do sada bio jedan od uvjeta koje zapad nije bio spreman prihvatiti.

Odustalo se od ideoloških preduvjeta miru

Kada objašnjava motive i skrivene ponude mogućih Putinovih mirovnih ponuda, bivši ambasador Hrvatske u Moskvi Božo Kovačević kaže da je, iz prijedloga o kojem pišu zapadni mediji, jasno kako je i sam Putin odustao od ideoloških preduvjeta za okončanje rata.

„Što se tiče Putina, deklarativna spremnost za postizanje mira kod njega je uvijek postojala. Problem je bio u tome što je pristajao na mir pod ruskim uvjetima, a to je, osim potvrde ruskih teritorijalnih osvajanja, značilo i denacifikaciju, demilitarizaciju i neutralnost Ukrajine. Sada vidimo da u ovim glasinama, koje se šire putem zapadnih medija, nema ta tri uvjeta, nego samo priznavanje ruskih teritorijalnih osvajanja“, kaže.

Kovačević smatra da je rusku ponudu neophodno sagledati u današnjem kontekstu, a najviše u svjetlu najavljene konferencije u Švicarskoj na kojoj Rusija neće učestvovati.

„Rusija očito želi onemogućiti konferenciju da dođe do bilo kakvog rezultata. Moskva je rekla da nikakva konferencija o Ukrajini u kojoj ne sudjeluje Rusija ne može dovesti do rješenja. Ovaj mirovni prijedlog treba sudionicima te konferencije pokazati da je Rusija ta koja želi mir, a Ukrajina i kolektivni zapad ne žele“, pojašnjava Kovačević.

Putin nervozan

Jedan do razloga „puštanja“ mirovnih signala i poruka svakako je i posvemašnja ruska iscrpljenost. Dugotrajnost rata škodi Rusiji, kaže Kovačević, bez obzira što Putin želi uvjeriti svijet da zemlja ne trpi pod sankcijama i ekonomskom izolacijom zapada.

„Činjenicu da je Putin postao nervozan i da sada naglašenije insistira na miru treba shvatiti i kao izraz zabrinutosti zbog posljedica dugotrajnog rata. Ruska ekonomija je već preustrojena tako da je to sada ratna ekonomija, ali Rusija sve teže pruža sigurnost svojim građanima. Što je bolje ukrajinska vojska opremljena dalekometnim oružjem, to je Rusija manje sposobna braniti svoje gradove u unutrašnjosti i, želeći izbjeći daljnju eskalaciju sukoba i moguće nemire u Rusiji do kojih može doći zbog nužne mobilizacije koja se mora provesti da bi se rat mogao nastaviti, Putin se sada priklanja miroljubivim rješenjima“.

Sama činjenica da se o „Putinovom prijedlogu“ piše u zapadnim medijima sugerira da se stav zapada mijenja prema načinima na koji bi se rat u Ukrajini trebao okončati.

„Pitanje je kakvo će biti stajalište kolektivnog zapada, osobito stajalište SAD-a. Već sama činjenica da se u zapadnim medijima naglašeno spominje taj ruski mirovni prijedlog daje naslutiti da se u političkim krugovima sve više uzima maha stajalište da bi trebalo početi razmišljati i o mogućem miru u Ukrajini i da ne treba inzistirati samo na politici rata i na strateškom porazu Rusije, što je deklarirani cilj zapadne politike prema Rusiji“, jasan je Kovačević.

Izvori na koje se pozivaju zapadni mediji tvrde da je Putinova strategija polagano osvajanje teritorija Ukrajine sve dok Volodimir Zelenski ne objelodani svoj odgovor na ponudu.

Osim toga, Putin je, kako pišu dalje mediji, izričito protiv toga da se nastavi daljnje naoružavanje Ukrajine. Putin, kako tvrde izvori koji su razgovarali sa Reutersom, nema namjeru napadati članice NATO-a, niti njihove teritorije.