Bidenov mirovni plan za Gazu: Je li značajan? Hoće li ga Hamas i Izrael prihvatiti?

Mirovni prijedlozi, koje je američki predsjednik formulirao kao izraelske, jednako su podijelili sve uključene, koliko su ih i ujedinili.

Palestinski dječaci u blizini oštećene strukture na mjestu izraelskog napada dan ranije na kamp za interno raseljena lica [Eyad Baba / AFP]

Američki predsjednik Joe Biden objavio je, kako kaže, izraelski mirovni plan za uspostavljanje primirja u Gazi.

Prema novinarima, koji su pozvani na predstavljanje, novi plan se gotovo ne razlikuje od prethodnih planova koje je prihvatio Hamas.

Ako uspije, to bi dovelo do prekida vatre u sukobu u kojem je ubijeno više od 36.000 Palestinaca, od kojih su većina žene i djeca, i koji je razbjesnio zajednice diljem svijeta.

Što plan predlaže?

Planom su predviđene tri etape.

Prva faza predlaže šestosedmično primirje tokom kojeg će se izraelska vojska povući iz naseljenih područja Gaze.

Slijedila bi razmjena izraelskih zarobljenika i palestinskih zarobljenika, kao i “val” humanitarne pomoći onima u Pojasu Gaze kojima prijeti glad i više od 82.000 ranjenih u izraelskim napadima.

U trećoj fazi uslijedio bi trajni prekid vatre, čime bi se olakšala obnova enklave, uključujući 60 posto klinika, škola, univerziteta i vjerskih objekata koje su oštetile ili uništile izraelske snage.

Kome je prihvatljiv?

Hamas je potvrdio da na prijedloge gleda “pozitivno”, ne ulazeći dublje u detalje.

Podrška planu stigla je i od nekih izraelskih političara i porodica zarobljenika, kao i međunarodne zajednice.

Benny Gantz, glavni suparnik Benjamina Netanyahua, pozitivno se izrazio o prijedlogu i zamolio svoju dvojicu kolega u ratnom kabinetu – samog premijera i ministra odbrane Yoava Gallanta – da se sastanu kako bi raspravili “naredne korake”.

Gantz je prethodno zaprijetio da će napustiti vladu do 8. juna ako se ne dogovori nikakav plan za Gazu nakon rata.

Čelnik opozicije Yair Lapid također je obećao podršku planu. Pri tome je najavio podršku svoje stranke Yesh Atid (Budućnost postoji) ako oni iz ultranacionalističkih i krajnje desnih stranaka povuku podršku.

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također je podržao plan, kao i mnogi izraelski saveznici, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku.

Kome se ne sviđa?

Velik dio protivljenja mirovnom planu došao je iz izraelske vlade.

Netanyahu je prvo rekao da je svaka inicijativa koja ne uključuje “eliminaciju” Hamasove sposobnosti da upravlja i vodi rat “ne može početi”.

Netanyahuovo tumačenje situacije u Gazi u suprotnosti je s tumačenjem Bidenove administracije. U svojoj objavi, Biden je naznačio kako je prisutnost Hamasa u enklavi toliko smanjena da je ponavljanje napada od 7. oktobra nemoguće.

Kao što se i očekivalo, ultranacionalistički i ekstremno desni članovi Netanyahuove desničarske koalicije, Itamar Ben-Gvir i Bezalel Smotrich, zaprijetili su da će se povući iz Vlade i izazvati njen kolaps ako prijedlozi budu prihvaćeni.

Velik dio ishoda mogao bi ovisiti o parlamentarnoj aritmetici. Krajnje desničarske i ultranacionalističke stranke imaju 14 mjesta, dok Gantzov blok ima samo osam mjesta, što znači da krajnja desnica ima veći utjecaj na premijera koji želi ostati na vlasti.

Što se tiče Lapida, njegovih 17 mandata nudi se kao podrška samo u onom što se odnosi na mirovne prijedloge.

Zbog toga se Netanyahu oslanja na krajnje desni blok.

Netanyahuova parlamentarna aritmetika mogla bi dovesti do toga da on bude protiv mirovnih prijedloga (Ronen Zvulun / Pool via Reuters)

Hoće li plan biti prihvaćen?

To još uvijek nije jasno.

Porodice zarobljenika odvedenih iz Izraela i držanih u Gazi vrše pritisak na Vladu da prihvati dogovor, kao i dijelovi izraelske političke klase. Međutim, pritisci da se odbije dogovor jednako su jaki i tek će se vidjeti hoće li Netanyahu izabrati vlastiti opstanak ili povratak zarobljenika.

Iz perspektive Hamasa, nije jasno hoće li “pozitivno” svjetlo u kojem gleda na prijedlog dovesti do njegovog prihvatanja.

Osama Hamdan, glasnogovornik grupe u Libanu, kaže da Hamas tek treba primiti pisani prijedlog od SAD-a.

Dodatni izvještaji govore da bi grupa morala pričekati da čuje svoje vodstvo unutar Gaze, uključujući Yahyu Sinwara, prije nego što mogu reći prihvataju li to ili ne.

Vjerovatno ne bi bili voljni izraziti saglasnost prije nego što vide je li Izrael otvoren za dogovor.

Odakle dolaze prijedlozi?

Porijeklo plana ostaje nejasno.

Biden je pažljivo formulirao najavu kao izraelsku inicijativu.

Međutim, čini se da je malo ko u izraelskoj Vladi bio svjestan toga prije objave u petak.

Također je vrlo sličan onom koji je reklamiran kao prethodni izraelski prijedlog s kojim se Hamas složio krajem aprila, što je navelo neke posmatrače da sugeriraju da je ovo američki signal Izraelu da administracija želi zaustaviti sukob.

Je li važno ako plan ne prođe?

Humanitarna situacija u Gazi i dalje je teška.

Više od milion ljudi napustilo je grad Rafah dok Izrael nastavlja svoj smrtonosni napad, u kojem je, u dva odvojena incidenta prošle sedmice, ubijeno 66 raseljenih osoba.

Bez obzira na preostali medicinski kadar, teško se nositi s kontinuiranim nedostatkom goriva i drugih vitalnih zaliha i opreme, objavio je UN.

Prije ovog najnovijeg prijedloga, činilo se da su pregovori o privođenju kraju rata, koji su trajali tokom većeg dijela borbi, u zastoju.

Izraelski i američki pregovarači ponovo će se sastati u Kairu kako bi razgovarali o ponovnom otvaranju prijelaza Rafah i potencijalnom rješavanju jednog od vodećih uzroka humanitarne krize u južnoj Gazi.

Izvor: Al Jazeera