Kralj romske muzike Šaban Bajramović među legendama jazza

Šaban Bajramović, kao nesporni kralj balkanskog soula i bluesa, ali i svjetski kralj romske muzike, našao se u New Orleansu u društvu svojih muzičkih uzora.

Šaban Bajramović je bio poznat širom Balkana kao 'kralj Roma', s 20 objavljenih albuma i nevjerovatnih 760 pjesama (Igor Kralj / Pixsell)

„Postavka izložbe o Šabanu Bajramoviću u Muzeju jazza u New Orleansu je, možda, najveće priznanje koje je dobio neki muzički umjetnik s Balkana”, izjavio je Dragi Šestić iz Mostar Sevdah Reuniona, koji je svojevremeno sarađivao s kraljem romske muzike. Prema njegovim riječima, time se potvrdilo da su svi oni, koji su cijenili njegov rad i govorili da je riječ o pjevaču svjetskog formata, dobili neku vrstu satisfakcije.

Izložba u najpoznatijem svjetskom muzeju jazza u New Orleansu otvorena je uz zvuke pjesme „Pitao sam puža malog”. Pjesmu je izveo bend Petera Stana, koji je pratio Šabana Bajramovića na koncertima u New Yorku 2004. godine.

Šaban Bajramović, kao nesporni kralj balkanskog soula i bluesa, ali i svjetski kralj romske muzike, našao se tako u društvu svojih muzičkih uzora kao što su: Louis Armstrong, Ray Charles i James Brown.

Osim ličnih predmeta, na izložbi u New Orleans Jazz Museumu su predstavljene i njegove ploče, kasete, CD-ovi, plakati, knjige i časopisi o njemu, kao i njegova originalna statua koju Nisville Jazz Festival tradicionalno dodjeljuje izvođačima za najbolju fuziju jazza s drugim muzičkim pravcima.

Dio izložbe čine i fotografije nekih od laureata i dobitnika statuete poput Solomona Burkea, Blues Brothers, Ala Di Meole i Candy Dulfer. Posjetioci izložbe će u narednih šest mjeseci moći da pogledaju i kratki film o Šabanu, a skeniranjem QR koda i da preslušaju njegove pjesme.

(Igor Kralj / Pixsell)

Na otvaranju je nastupio i bend Petera Stana, romskog umjetnika koji decenijama živi u New Yorku i koji je imao četiri zajednička nastupa sa Šabanom tokom njegove čuvene turneje po SAD-u.

Kako navode iz organizacije Nisville Jazz Festivala, izložba je nastala kao rezultat višegodišnjih dogovora sa Gregom Lambousyjem, direktorom New Orleans Jazz Museuma, koji je prošle godine posjetio festival u Nišu i tamošnji jazz muzej te se upoznao sa životom i djelom ovog sjajnog balkanskog umjetnika.

Kralj romske muzike

Šaban Bajramović je bio poznat širom Balkana kao „kralj Roma”, s 20 objavljenih albuma i nevjerovatnih 760 pjesama. Njegovo životno i muzičko putovanje, od brojnih teškoća do međunarodnog uspjeha bilo je i ostalo inspirativno za sve buduće generacije. Njegovo muzičko djelo, ljubav prema pjesmi i tradicionalnom zvuku Balkana inspiracija je za mnoge mlade muzičare.

Prošavši iskustvo zatvora u mladosti, pronašao je utjehu u melodijama jazza, bluesa i flamenca, transformirajući svoj život snagom muzike. Od nastupa za svjetske lidere do saradnje s velikanima jazza, put koji je prošao je bio nezaboravan.

Rođen u Nišu, Šabanu je djetinjstvo prekinuo Drugi svjetski rat u kojem su nacističke i ustaške trupe masakrirale mnoge jugoslovenske Rome, a Šabanova najranija sjećanja su bila vezana za bjekstvo i skrivanje. Smrt njegovih roditelja primorala ga je da se kasnije snalazi sam u životu.

Nakon Drugog svjetskog rata, regrutovan je u jugoslovensku vojsku da bi zbog prijestupa godinu dana proveo na Golom otoku. Nakon puštanja na slobodu, pjevao je na svadbama i kafanama u okolini Niša, a 1964. objavio je svoju prvu ploču, „Pelno Me Sam” (Zatvoren sam).

Njegova mašta i lirizam odmah su ga postavili kao predvodnika u novim romskim pjesmama. Tokom 1960-ih i 1970-ih Šabanov status među balkanskim Romima možemo usporediti sa statusom Jamesa Browna među Afroamerikancima. Naime, Šaban je bio muzičar koji je svojoj vrlo često obespravljenoj i marginaliziranoj romskoj zajednici dao glas i markirao je kao vidljivu i društveno korisnu nacionalnu zajednicu. Njegov vrhunski tenor prenosio je iskustvo njegovog naroda kao niko drugi.

U svoju muziku je ugradio različite utjecaje, uključujući jazz i mariachi, a svojim pjesmama je osvojio popularnost širom Jugoslavije i Evrope.

Pjevao za Tita i Indiru Gandhi

Zanimljiv detalj iz njegove karijere jeste i to da je pjevao za predsjednika Tita i indijsku premijerku Indiru Gandhi, čime mu je ukazana velika čast i povjerenje da jedan tako važan događaj kakav je posjeta indijske premijerke uveliča svojim jedinstvenim muzičkim zvukom.

(A.K. / ATAImages via Pixsell)

Uprkos velikoj popularnosti koju je tih godina uživao, nije se promijenio, nego je i dalje volio druženja i ljude. Legenda kaže kako se novim mercedesom dovezao u nišku mahalu gdje je u partiji pokera izgubio automobil, nakit i odijelo.

Tokom ‘80-ih godina prošlog vijeka bio je angažovan u filmskoj industriji. Tako je 1987. godine glumio u poznatom filmu Anđeo čuvar i otpjevao tematsku pjesmu filma. U nagrađivanim filmovima Emira Kusturice Dom za vješanje (1988) i Underground (1995) korištene su numere sa soundtracka Gorana Bregovića sa Šabanovim kompozicijama. Sam Šaban je otpjevao i tematsku pjesmu Kusturicinog filma Crna mačka, beli mačor (1998). Glumio je i u makedonskom filmu Gypsy Magic (1997).

Tokom ratova ‘90-ih Šaban je nestao s muzičke scene. Kružile su glasine da je umro u siromaštvu, ali je on zapravo bio u Nišu, uzgajao golubove, objavljivao kućne snimke i izbjegavao Miloševićev režim. Bosanskohercegovački producent Dragi Šestić pronašao ga je 2000. godine i uvjerio ga da snimi album „A Gypsy Legend” za Mostar Sevdah Reunion, objavljen na holandskoj etiketi World Connection, koji je osvojio međunarodno priznanje.

O Šabanu pisao i The Guardian

Slavni The Guardian je čak dva puta pisao o Šabanu Bajramoviću, prvi put 2001. godine u Amsterdamu, da bi 2003. ekipa Guardiana posjetila Šabana u Nišu povodom pisanja knjige Princes Amongst Men: Journeys With Gypsy Musicians. Tada je britanskim novinarima izjavio kako ga život inspiriše da piše pjesme te kako je njegova inspiracija sam život, jer je veliki konzument života.

Njegov jedini britanski nastup u maju 2006. u londonskom Mean Fiddleru, omogućio je njemačkom producentu Henryju Ernstu da snimi Šabana kao dio njegovog projekta „Gypsy Queens and Kings”.

Šaban Bajramović i Dragi Šestić (Ustupljeno Al Jazeeri)

„Velika mi je čast što sam producirao njegova dva, možda, najuspješnija albuma sa Mostar Sevdah Reunionom, koja su potpomogla u internacionalnoj promociji Šabanovog djela. S ovim je ušao u legendu kao što smo i pretpostavili u naslovu našeg prvog albuma ‘A Gypsy Legend’. Njegove pjesme i njegova interpretacija će zasigurno ostati izvor inspiracije novim generacijama”, rekao je Dragi Šestić.

Prisjetio se i svoje saradnje sa Šabanom Bajramovićem, kazavši kako je prvog dana snimanja albuma, sa Mišom Petrovićem i Sandijem Durakovićem iz Mostar Sevdah Reuniona, stigao automobilom iz Holandije u Mostar i odmah ušao u studio, gdje ih je već čekao Šaban s ostatkom ekipe.

„Nakon pozdrava momci su počeli lagano da sviraju, a on je zapjevao onako bez mikrofona. Nijemo sam gledao, suze su same krenule – od ljepote. Uopšte se nije naprezao dok je pjevao, čak nije ni imao snažan i prodoran glas, što bi većina pomislila kad ga čuje na nekim pjesmama. Jednostavno ga je volio mikrofon. Hvatao je sve njegove filigranski odrađene vokalne ukrase, naprosto nevjerovatno”.

Dragi za Šabana kaže da je u toku snimanja bio izuzetno ležeran, duhovit, zbog čega su njegovi saradnici imali dojam da se poznaju cijeli život.

Ipak, pokazalo se kako su neki mitovi o Šabanu bili istiniti. Kada su krenuli koncerti, bilo je teško zadržati uspješnu saradnju iz studija i na koncertnom nivou, tako da su dosta koncerata morali otkazivati. Bez obzira na sve, Šestić priznaje kako će mu momenti koje je proveo s njim ostati zauvijek urezani u sjećanju kao nešto najljepše što je doživio kao muzički producent.

Izvor: Al Jazeera