Rast evropske desnice nije politički fenomen, nego trend

Izbori za Evropski parlament pokazali su rast podrške strankama desnice i krajnjoj desnici, no pojedini analitičari tvrde: ‘Ništa dramatično’.

'Ova desnica zapravo nema veze s desnicom jer su to populističke stranke i protudemokratske opcije', smatra Davor Gjenero (Yves Herman / Reuters)

Manje ili više očekivani rezultati obilježili su izbore za Europski parlament u Hrvatskoj. Od ukupno 12 eurozastupnika, koliko ih Hrvatska daje, prema službenim podacima HDZ je osvojio šest mandata, SDP četiri te Možemo i Domovinski pokret po jedan. Ipak, glavna novost ovogodišnjih euroizbora je rast podrške strankama desnice širom Europske unije što je činjenica koja mnoge zabrinjava jer strahuju u kojem dalje smjeru će se nastaviti kretati EU. U tome je i Hrvatska dala svoj udio, jer je u Europski parlament izabran Stephen Nikola Bartulica, član Domovinskog pokreta.

Prema službenim podacima, stranke krajnje desnice u sastavu Europskih konzervativaca i reformista, kojima se priključio i Bartulica, u novom sazivu Europskog parlamenta imat će 73 zastupnika što je za četiri više nego do sada. U isto vrijeme, stranke krajnje desnice u klubu Identitet i demokracija osvojile su 58 mjesta, odnosno devet više nego do sada. U tu brojku se ne računa stranka AfD iz Njemačke koja je izbačena iz skupine stranaka krajnje desnice.

Rast podrške desnim strankama u EU u nekim državama je već i rezultirao određenim političkim koracima. Tako je francuski predsjednik Emmanuel Macron odmah nakon što je saznao rezultate izbora i radi poraza od Marine Le Pen odlučio raspisati izvanredne parlamentarne izbore koji će se održati na kraju ovoga mjeseca. U isto vrijeme su Socijaldemokrati njemačkog kancelara Olafa Scholza izgubili od Demokršćana, a ono što brine mnoge je rast podrške radikalnoj Alternativi za Njemačku (AfD). Ova desničarska stranka je rast ostvarila u nekadašnjoj Istočnoj Njemačkoj, ali se najavljuje kako bi se taj rast mogao preliti i u ostatak države. Stranke desnice su na EU izborima zabilježile i rast podrške u Italiji, Austriji, Nizozemskoj, Mađarskoj, Poljskoj…

‘Dobra stvar što se ne mogu dogovoriti’

„Rast podrške strankama desnice u EU nije nekakav politički fenomen nego politički trend koji traje sada već desetak i više godine. Ima više razloga tome počevši još od ekonomske krize 2007. godine pa preko migrantske krize, Brexita, pandemije, inflacije, rata u Ukrajini“, ukazuje Tonino Picula (SDP), koji je i na ovim, i na prošlim izborima izabran u Europski parlament. „Sve pomalo od toga rezultiralo je time da se stvara slika o Europi koja više nije ‘obećana zemlja’ i kontinent gdje se najkvalitetnije živi ali je isto tako utjecalo i na kvalitetu života građana. U takvim uvjetima stranke desnice i krajnje desnice bilježe rast podrške među građanima“.

Dodao je i kako taj rast ipak za sada nije toliko izražen te da i dalje demokratske stranke, kao i stranke centra, imaju većinu i oni su te koje donose odluke i kreiraju politiku EU. Očekuje kako će i dalje stranke desnice u EU rasti, ali smatra kako to ipak ne ovisi o njima.

„Hoće li desnica u EU rasti i dalje ovisi prije svega o demokratskim strankama, strankama centra, liberalima i zelenima. O radu i rezultatima tih stranaka ovisi hoće li podrška desnici u vremenima koja dolaze padati ili rasti. Pri tome treba znati i kako politika EU narednih mjeseci ima dva velika testa, a to su izbori u nekoliko saveznih država na prostoru nekadašnje Istočne Njemačke, gdje je AfD narastao, kao i predstojeći izbori u SAD“, istaknuo je Picula.

Kaže i kako je za EU dobra stvar što se stranke desnice, i kada ostvare bolji izborni rezultat, ne mogu između sebe dogovoriti tko će što raditi i kako jer svi lideri desnice žele da oni budu glavni i da se njih pita. Prema njegovim riječima poslije Brexita i iskustva Velike Britanije nakon izlaska iz EU novost je i što više niti stranke desnice ne zagovaraju izlazak iz EU nego se sve svodi na jačanje nacionalnog suvereniteta.

Desničari problem vide u migrantima

Marijan Pavliček, saborski zastupnik i predsjednik Hrvatskih suverenista, stranke desnice u saboru, smatra kako je osnovni razlog rasta stranaka desnice u EU sve veći priljev migranata iz zemalja koje nisu kulturološki bliske Europi i koji nisu kršćani niti se, kako je rekao, žele prilagoditi novom životu.

„To je osnovni razlog rasta i taj rast se neće zaustaviti. Europa gubi svoj identitet i to svi vide. Ljudi su u strahu i jednostavno im je dosta jer je došlo vrijeme da Europljanin ne smije reći što je iako je u svojoj državi. Siguran sam kako će se taj rast desnice u EU nastaviti i dalje, a mislim da će već na slijedećim izborima AfD dobiti izbore u Njemačkoj što je od velikog značaja“, rekao je Pavliček.

Napomenuo je kako i Hrvatska, otkako je članica Unije, u Europskom parlamentu redovito ima predstavnika iz stranaka krajnje desnice. Predstavnica Hrvatskih suverenista u EU parlamentu je bila Ruža Tomašić koja se smatrala jednom od vidljivijih hrvatskih europarlamentaraca.

„Za stranke desnice je važno da imaju svoje predstavnike u EU parlamentu kako bi se i tamo mogao čuti njihov glas. Ideje desnice se mogu tamo dobro promovirati ali je važno djelovati kroz neku od grupacija. To je dovelo do toga da je Ruža Tomašić bila jedna od kvalitetnijih članica EU parlamenta i osoba koje je govorila o puno toga i realizirala niz ideja“, kazao je Pavliček.

Desnici ‘na ruku’ ide stanje u svijetu

Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da kada se govori o razlozima rasta podrške strankama desnice u EU postoji nekoliko razloga.

„Jedan od razloga je pandemija i sve teorije zavjere koje su se pojavljivale. Tu su i ratovi u Ukrajini i Gazi koji traju, a koji su doveli do toga da su među desničarima Vladimir Putin i Benjamin Netanyahu pravi političari koji znaju lupiti šakom o stol. Tu je i populizam koji vješto i masovno koriste te ga okreću na svoju stranu iako ne mogu učiniti ništa niti imaju znanja i snage za to“, rekao je Puhovski.

Međutim, i pored rasta podrške stranaka desnice na izborima, Puhovski smatra da oni u parlamentu ne mogu učiniti ništa posebno, ali da bi se zato u Vijeću ministara mogao u budućnosti pojaviti problem jer se u međuvremenu puno toga događa. Smatra i kako postoje načini da se države EU obračunaju sa svojom ekstremnom desnicom te da je Švedska najbolji primjer za to. Prema njegovim riječima ta iskustva se mogu primijeniti i u drugim državama pri čemu se svaka od država treba pozabaviti sa svojim strankama krajnje desnice kako bi ih suzbili.

„Mislim kako će stranke desnice nastaviti i dalje da rastu u nekom kratkoročnom ili srednjoročnom razdoblju jer im na ruku idu stanje u EU i sve što se događa u svijetu. Tu treba znati kako oni ne komuniciraju što napraviti i na koji način nego govore ono što dio građana želi čuti pri čemu ne biraju ni mjesto, ni vrijeme, ni teme“, rekao je Puhovski.

Gjenero: Ništa dramatično

Na istu temu razgovarali smo i s analitičarem Davorom Gjenerom koji kaže kako ne treba pretjerivati kada se govori o rastu i utjecaju desnice rekavši da to nije niti izbliza takav rast kakav se pokušava pokazati. Prema njegovim riječima, u tu priču su se snažno upleli širitelji lažnih vijesti, odnosno prije svih Rusija i Vladimir Putin. Kaže kako je njihov interes da se predstavi da u EU više ništa nije kao što je bilo.

„Ta desnica zapravo nema veze s desnicom jer su to populističke stranke i protudemokratske opcije. One nemaju utjecaja unutar Europskog parlamenta da mogu bitno utjecati na javne politike koje se usvajaju“, rekao je Gjenero.

Osvrnuo se i na raspisivanje izvanrednih izbora u Francuskoj rekavši kako ta država ima ozbiljan izborni sustav koji sprječava da protu sistemske stranke preuzmu nacionalni parlament. Prema njegovom mišljenju taj sistem će zatvoriti utjecaj Marine Le Pen ali da bi dramatično moglo biti u Austriji gdje snažan utjecaj imaju ruske tajne službe. Gjenero kaže kako su „dečki u kožnim hlačicama zapravo Putinova agentura“.

„Zapravo, ne vidim da se u EU nešto dramatično promijenilo koliko god to Putin, Šešelj i ‘mali od Šešelja’ sanjali o tome. U Njemačkoj AfD bilježi rast, ali on u Zapadnoj Njemačkoj nije dramatičan pri čemu SDU i CSU kontroliraju situaciju. Međutim, i pored svega toga ne vidim kako bi uskoro mogao početi padati rast podrške strankama krajnje desnice. U prilog im idu rat u Ukrajini koji se odužio, rat u Gazi, sve veća izdvajanja za obranu, pad standarda života u nekim državama, priljev migranata i slično“, rekao je Gjenero.

Izvor: Al Jazeera