Košarka za sve: Borba protiv zabrane marame za Francuskinje na Igrama

Diaba Konate je bila zvijezda u usponu u francuskoj košarci.

Konate, koju je u dobi od 17 godina pozvala Francuska košarkaška federacija (FFBB) da igra, nastavila je igrati u nacionalnim omladinskim timovima na tri velika turnira, došavši do finala Evropskog prvenstva U18 i Univerzitetskih igara 2018. godine, te osvojivši zlatnu medalju na Svjetskim igrama na plaži 2019. godine. Tada je samo nebo bilo granica za nju.

Preselila se u Sjedinjene Američke Države na punu stipendiju kako bi igrala za UC Irvine, premašivši 1.000 poena u svojoj koledž karijeri nakon što je ostvarila rekord sezone protiv UC Santa Barbare u februaru 2023.

Konate, koja sada ima 24 godine, mašta o tome da ponovo zaigra za Francusku, ali to je sada postalo teško izvesti.

Konate u tome ne sprečava njen potencijal nego činjenica da je prije dvije godine počela nositi hidžab, maramu kojom muslimanke prekrivaju kosu i vrat.

„Nisam mislila da će to biti velika prepreka“, ispričala je Konate za Al Jazeeru, prisjećajući se kako se malo tog promijenilo kada je počela nositi maramu sa 22 godine u SAD-u. Međutim, kada je željela igrati na takmičenju u Francuskoj to ljeto, organizatori su joj rekli da može – samo ako skine hidžab.

Osjećala se „poniženom“ i kasnije je otkrila da je to dio novih propisa FFBB-a koji zabranjuju igračima nošenje „bilo kakve opreme s vjerskim ili političkim konotacijama“.

Konate se osjetila „napuštenom“ od FFBB-a i mnogih svojih bivših nacionalnih trenera koji je nikada više nisu kontaktirali nakon što je u decembru 2022. usvojen Član 9.3 kojim se zabranjuje nošenje marame.

Konate se sada okrenula aktivizmu i sa kolektivom Basket Pour Toutes (Košarka za sve), koji okuplja većinom mlade muslimanke s hidžabom u Francuskoj koje vole košarku, vodi kampanje. Oni zajedno prkose zabrani hidžaba u košarci, kao i u drugim francuskim sportovima.

Njihova kampanja uzima maha pred Olimpijske i Paraolimpijske igre – Pariz 2024, nakon što je francuska ministrica sporta Amelie Oudea-Castera, u septembru prošle godine, najavila da će francuskim sportisticama koje nose hidžab biti zabranjeno učešće.

Trenutno će sportisticama iz drugih država koje nose hidžab biti dozvoljeno da se takmiče na Igrama u Parizu, osim ako su Francuskinje.

Francuski laicizam i njegov utjecaj na muslimanke

Timothee Gauthierot je trener u košarkaškom klubu u predgrađu Pariza Noisy-le-Sec, on je suosnivač kolektiva Basket Pour Toutes.

Kazao je da je i prije ove zabrane u Francuskoj bilo izuzetno malo djevojaka koje nose hidžab i maštaju da postanu profesionalne sportistice jer se nad njima „vrši velika diskriminacija“.

„Ne dozvoljavamo im da dođu do tog nivoa“, dodao je.

Stručnjaci za ljudska prava kazali su da je zabrana hidžaba u francuskoj košarci dio trenda političara koji „kao oružje koriste“ francusku tradiciju laicizma (sekularizma) kako bi isključili muslimanske žene i djevojčice iz francuskog društva, povlačeći paralele sa zakonima o zabrani marame i kasnije abaje (široke haljine dugih rukava) u državnim školama, 2004. i 2023. godine.

Aktivisti su u više navrata vršili pritisak na FFBB da ukine Član 9.3, koji je proveden bez konsultacije da košarkaškim klubovima.

Nekoliko izvora je reklo Al Jazeeri da je FFBB uveo nove propise nakon što su francuski senatori glasali za zabranu hidžaba na sportskim takmičenjima u januaru 2022. Ovo je postavilo presedan jer su pokušaji grupe muslimanskih nogometašica da dozvole hidžab u francuskom nogometu odbačeni. Ipak, Rim-Sarah Alouane, pravna stručnjakinja za vjerske slobode, kazala je da ovi propisi „neproporcionalno utječu na muslimanke, dovodeći na taj način do indirektne diskriminacije“.

Dodala je da „princip laicizma postoji da bi osigurao neutralnost države u vjerskim pitanjima, a ne da bi potisnuo vjersku ekspresiju“.

Olimpijske igre 2024 – slučaj ‘sportswashinga’

Pariz 2024. će biti prve Olimpijske igre u kojima su ljudska prava uključena u ugovor o gradu domaćinu.

U ugovoru se navodi da Pariz 2024. namjerava „garantovati poštivanje ljudskih prava svih populacija stavljenih pod njegovu odgovornost“.

Basket Pour Toutes je uoči Olimpijade lobirao kod Međunarodnog olimpijskog komiteta (IOC) i Međunarodne košarkaške federacije (FIBA) da intervenišu protiv zabrane hidžaba u Francuskoj.

I sama FIBA je imala na snazi zabranu hidžaba do 2017, kada je ukinuta zahvaljujući naporima aktivista. IOC, pak, dozvoljava sportisticama da nose maramu na takmičenjima, ali nije odgovorio na pisma Amnesty Internationala, FairSquarea i Saveza za sportska i ljudska prava koji su zatražili od njega da osigura da Francuska dozvoli svojim sportisticama s hidžabom učešće na takmičenjima.

Iz ovih razloga je Shireen Ahmed, nagrađivana novinarka fokusirana na teme o muslimankama u sportu, izjavila da su ove Olimpijske igre „najveći slučaj sportswashinga ( termin koji označava načine da država ili nedržavni akteri skrenu pažnju sa kršenja prava pomoću programa ulaganja u sport), jer Francuska tvrdi da štiti ljudska prava dok „praktikuje antimuslimanske politike u svom dvorištu“.

Ovdje se sve „svodi na pitanje izbora“, kazala je Ahmed, opisujući kako se ova zabrana dotiče pitanja koja se tiču ženske tjelesne autonomije i pokazuje pokušaj kreatora politika da diktiraju šta žene mogu ili ne mogu nositi.

„Mi se ne protivimo laicizmu [sekularizmu], nego činjenici da se nejednako primjenjuje“, kazala je, ukazujući na to da se sportisti muškarci koji nose krst naprimjer ne suočavaju sa istim tretmanom.

Kako se manifestuje utjecaj zabrane hidžaba za košarkašice u Francuskoj od najvišeg do najnižeg nivoa. Posljedice zabrane Francuske košarkaške federacije košarkašice muslimanke u Francuskoj snažno osjete.

‘Rekla sam da neću skinuti maramu’

Četvrtog decembra 2022. Helene Ba su prvi put rekli da joj je zabranjeno igrati košarku. Ba, 22-godišnja studentica prava koja je odrasla u pariškom predgrađu Yvelines, prisjeća se da joj je „najnasilniji aspekt cijele priče“ to što je na toj utakmici sudija rekao njenom treneru, a ne njoj, da ona ne može igrati.

Ispričala nam je da sudija čak nije ni spomenuo Član 9.3 – nego je umjesto tog rekao da nošenje hidžaba predstavlja „opasnost“. Ali Ba, koja poznaje zakone, se usprotivila.

„Rekla sam da neću skinuti maramu“, kazala je Ba za Al Jazeeru.

„FIBA [Međunarodna košarkaška federacija] to odobrava, a ovo je bila lokalna utakmica. Nasilno je tražiti od žene da skine komad tkanine. Ovo je pravni zahtjev, a mi imamo pravo na vjeroispovijest i na slobodu praktikovanja sporta.“

Ba je objasnila da to nije zaustavilo ljude na tribina da je pitaju „Jesi li sigurna da je ne želiš skinuti?“ Odbila je jer „je vjera uvijek na prvom mjestu“, kazala je.

Ba je tada napustila stadion i njen je tim igrao bez nje. Tada je shvatila da mora nešto poduzeti po ovom pitanju, ne samo zbog sebe nego i zbog svih sportistica muslimanki u Francuskoj.

„Kada napadate slobode manjina, napadate svih“, smatra Ba. „Ovaj [Član 9.3] kvari imidž košarke.“

Preko zajedničkih poznanika Ba je upoznala dvije ključne osobe s kojima je osnovala Basket Pour Toutes: trenera Timotheeja Gauthierota i sociologinju Haifu Tlili.

Nakon što je obavila više od 150 razgovora s sportisticama muslimankama u Francuskoj, Tlili je izjavila da „nismo svjesni efekata trauma“ koje izaziva zabrana nošenja hidžaba.

„Mnoge djevojke su mi rekle: ‘Ako mi oduzmu košarku, šta mi preostaje?'“, ispričala je.

Solidarnost i kriminalizacija na košarkaškom terenu

Badiaga Coumba, 21-godišnjakinja koja igra u Gauthierotovom klubu u Noisy-le-Secu, kazala je da se, nakon što je pravilo FFBB-a stupilo na snagu, osjećala izgubljenom, nije znala šta činiti, i praktično je odustala od košarke, iako svoje suigračice smatra „drugom porodicom“. No, za razliku od Ba, koja je bila jedna od rijetkih muslimanskih sportistica u svom klubu i kojoj je zabranjeno da nosi hidžab, Coumba je u veoma raznolikom klubu: gotovo potpuno rodno ravnopravnom (što je rijetkost za većinu košarkaških klubova), i sa mnogo igrača afričkog porijekla i muslimana.

U timu od 10 djevojaka, obično tri nose hidžab, stvarajući snažan osjećaj solidarnosti. Kada su sudije počele govoriti trenerima da sportistice s hidžabom ne smiju čak ni sjediti na klupi, većina francuskih klubova slijedila je ta pravila – ali Coumbin klub nije.

Košarkašice kojima je bilo dozvoljeno igrati izašle su na teren, postavile loptu i odbile igrati. Sudije su ubrzo uvidjele šta se dešava i otkazale su utakmicu.

Gauthierot, koji je stao uz svoje sportistice kada su to radile, suočio se s ozbiljnim pravnim posljedicama koje su mu nametnuli FFBB, pa čak i predsjednica za regiju Pariz, Valerie Pecresse.

Sedmog oktobra 2023. napisala je na platformi X, bivšem Twitteru: „Pozivam državu da prestane ostavljati sudije na takmičenjima same u suočavanju s islamističkim pokušajima da destabilizuju sportske terene.“

Nakon što je primila kolektivno pismo od 70 pariških klubova koji protestuju zbog ove zabrane hidžaba u košarci, Pecresse je naredila obustave „bilo koje subvencije klubu koji krši našu povelju o laicitetu“.

S obzirom na to da je većina klubova ovisna o državnim sredstvima, 20 klubova je moralo povući svoju podršku.

FFBB je, osim toga, direktno kaznio Gauthierota kaznom od 300 eura (325 dolara) i suspenzijom iz svih zvaničnih kapaciteta u košarci na šest mjeseci od septembra 2024. u slučaju koji je još u toku i na koji je Gauthierot uložio žalbu.

„Oni kažu da [hidžab] može dovesti do radikalizacije, ali mi zaista živimo u harmoniji“, kazao je Gauthierot.

„Oni [FFBB] donose odluke iako nas ne poznaju.“

Gauthierot, koji je rodom s Gvadelupe, naveo je sportske legende koje su se usprotivile diskriminaciji kao uzore, poput američkog nogometaša Colina Kaepernicka ili američkih atletičara Tommieja Smitha i Johna Carlosa, koji su izveli ‘afroameričko salutiranje’, pozdrav tipičan za tadašnji pokret za ravnopravnost Afroamerikanaca, na Olimpijskim igrama u Mexico Cityju 1968.

„Nemam šta izgubiti“, kazao je Gauthierot, koji radi u IT industriji i volontira u lokalnom košarkaškom klubu. „Radije bih to učinio bez diskriminacije nad djevojkama.“

‘Važno je imati predstavnike koji su poput vas, posebno na Igrama’

Kritičari zabrane hidžaba ističu da se ovo događa u vrijeme kada se Francuska priprema biti domaćin prvim Olimpijskim igrama koje će dostići punu rodnu ravnopravnost, čineći situaciju još alarmantnijom.

„Ponosno tvrdeći da će ove Olimpijske igre biti ‘rodno ravnopravne’, francuske vlasti iznose na vidjelo vlastito licemjerstvo slavljenja takvih navodnih naprednih značajki dok u isto vrijeme vrše diskriminaciju nad djevojkama i ženama muslimankama kroz zabranu hidžaba u sportu“, kazala je Anna Blus, istraživačica u Amnesty Internationalu.

Andrea Florence, direktorica Saveza za sportska i ljudska prava, istakla je „da je ovdje riječ o olimpijskom principu 6 [Olimpijske povelje] koji kaže da ljudi trebaju uživati u sportu bez ikakve diskriminacije. Nije stvar u broju ljudi kojima je zabranjeno učešće, nego onih koji ne mogu čak biti ni uključeni”.

Al Jazeera je kontaktirala FFBB, francusko Ministarstvo sporta, FIBA-u i IOC, tražeći komentar.

Samo su iz FIBA-e odgovorili, navodeći da je „pokrivalo za glavu dozvoljeno na zvaničnim košarkaškim takmičenjima, uključujući i Olimpijske igre, u skladu sa zvaničnim košarkaškim pravilima“. Nisu naveli hoće li intervenisati protiv zabrane hidžaba koju je uveo FFBB.

Iako su nastupila izazovna vremena za djevojke iz Basket Pour Toutes, one ne gube nadu u svoju borbu za pravdu.

U aprilu prošle godine organizovali su veliki turnir u Noisy-le-Secu otvoren za sve žene. Dvadeset pet timova i 90 djevojaka učestvovalo je u onome što je Helene Ba opisala kao priliku „da pokažu FFBB-u da je sve u redu i da možemo igrati bez ikakvih problema“.

A Diaba Konate, svjesna da je jedna od rijetkih muslimanki u Francuskoj koja je imala privilegiju da se preseli u Sjedinjene Američke Države kako bi igrala sport koji voli, sada se vraća u domovinu da utire put za kulturnu promjenu u francuskoj košarci i kako bi bila bliže porodici.

Kaže da se nijedna žena ne bi trebala morati seliti iz domovine da bi se bavila sportom i obećala je da će iskoristiti svoja iskustva kako bi podržala druge.

„U Francuskoj nam predstoji borba. Želim pomoći FFBB-u da dekonstruiše stereotipe o pokrivenim ženama jer prisutno je mnogo predrasuda“, kazala je Konate.

„Ne želim birati [između vjere i sporta]. Ne bismo trebale biti prisiljene to raditi.“

„Važno je imati predstavnike koji su poput vas. Važno je imati uzore. Potrebni su vam ljudi [koji izgledaju] kao vi da vas inspirišu. Ja sam postigla sve što sam željela – sada je vrijeme za buduće generacije”.