Zašto su ruski ratni brodovi na Kubi?

U srijedu su se deseci stanovnika Havane okupili i gledali kako ruski ratni brodovi uplovljavaju u glavnu luku na Kubi, u najnovijoj demonstraciji ruske pomorske snage usred pojačanih napetosti sa SAD-om.

Ova karipska zemlja susjed je SAD-a. Najbliže tačke dvije zemlje, koje su već decenijama u napetim odnosima, udaljene su samo oko 150 kilometara.

Iako ovo nije prvi put da brodovi ruske mornarice dolaze na Kubu, čini se da je ovaj konvoj najveći u posljednjih nekoliko godina. Očekuje se da će flota u Havani ostati od 12. i 17. juna, a javnosti će biti dopušteno da razgledaju plovila.

Evo šta znamo o tome zašto je Rusija sada poslala brodove na Kubu, kakve su rusko-kubanske veze i zašto su se dvije zemlje zbližile prošle godine.

Zašto su ratni brodovi u Havani?

Dolazak flote je dio “prijateljske” rutinske posjete, rekli su kubanski zvaničnici. Očekuje se da će posada na brodu provoditi vojne vježbe tokom boravka na Karibima.

Analitičari kažu da je potez Moskve umnogome osmišljen kako bi pokazao mornaričke mišiće u američkom dvorištu. Taj potez uslijedio je nakon eskalacije napetosti između Rusije i SAD-a, nakon odluke američkog predsjednika Joea Bidena u maju da dopusti Ukrajini da napadne ruske ciljeve američkim oružjem.

Ruski predsjednik Putin obećao je odmazdu ne samo protiv SAD-a, već i protiv drugih zapadnih saveznika Ukrajine koji su također uklonili ograničenja na upotrebu svog oružja protiv Moskve.

“To bi značilo njihovu direktnu uključenost u rat protiv Ruske Federacije, a mi zadržavamo pravo postupiti na isti način”, rekao je Putin prošle sedmice, dodajući da je Moskva spremna upotrijebiti nuklearno oružje.

Benjamin Gedan, direktor programa za Latinsku Ameriku pri istraživačkom centru Wilson sa sjedištem u Washingtonu, rekao je za novinsku agenciju Associated Press da su “ratni brodovi podsjetnik Washingtonu da nije ugodno kada se druga strana miješa u vaše susjedstvo“.

Pomorska ekspedicija također ima za cilj uvjeriti ruske latinoameričke saveznike – Kubu i Venecuelu da ih kontinuirano podržava protiv SAD-a, govore neki stručnjaci.

Poput Rusije i Kube, ekonomski opustošena Venezuela ima neugodne odnose sa SAD-om i pod američkim je sankcijama.

Koje brodove je Rusija poslala i koliku prijetnju predstavljaju?

Ruska flota uključuje ukupno četiri plovila.

• Admiral Gorškov – je vodeći brod u konvoju. Fregata, odnosno ratni brod koji je lagan za upravljanje, jedan je od najmodernijih modela ruske mornarice. Sposoban je izvoditi raketne napade dugog dometa i za protivpodmorničko ratovanje, a zbog korištenja stealth tehnologije teško ga je otkriti radarima. Brod je opremljen hipersoničnim projektilima Cirkon, za koje je Putin ranije rekao da mogu letjeti devet puta brže od brzine zvuka na udaljenosti većoj od 1.000 kilometara. Također nosi krstareće rakete Kalibr i Oniks.
• Kazan – je podmornica na nuklearni pogon i u njoj se nalazi nuklearni reaktor. Također se vjeruje da je opremljena projektilima iz porodica Kalibr i Oniks.
• Pašin – naftni tanker flote i tegljač za spašavanje
• Nikolai Chiker – kompletiraju konvoj kao pomoćna plovila.

Kako je SAD odgovorio?

Američki zvaničnici javno umanjuju važnost raspoređivanja i kažu da je to dio uobičajenih aktivnosti između Rusije i Kube.

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je novinarima u srijedu da su takve mornaričke vježbe rutinske i da nema znakova da Moskva prebacuje projektile u Havanu.

Prošlog jula, Perekop, ruski školski brod opremljen protivzračnim topovima i raketnim bacačem, bio je u četverodnevnoj posjeti Havani i proveo je “niz aktivnosti” prema kubanskim dužnosnicima.

“Vidjeli smo ovakve stvari prije i očekujemo da ćemo ih vidjeti opet i neću govoriti ni o kakvim posebnim motivima”, rekao je Sullivan, dodajući da će SAD ostati na oprezu.

SAD je rasporedio brodove i avione koji su pratili kretanje flote čak i prije nego što je stigla na Kubu i procijenio da na brodu nema nuklearnog oružja, rekli su zvaničnici u razgovoru s američkim medijima, ističući da je flota sve vrijeme bila u međunarodnim vodama.

Šta kažu Kuba i Rusija?

Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je u utorak da je flota izvela vježbe u Atlantiku dok je bila na putu za Kubu.

Ruska posada vježbala je korištenje visokopreciznog raketnog oružja uz pomoć računarski simuliranih neprijateljskih brodskih ciljeva koji se nalaze na udaljenosti većoj od 600 km, navodi Ministarstvo.

U međuvremenu je kubansko ministarstvo vanjskih poslova, prije dolaska flote, naglasilo da niti jedan od ratnih brodova neće nositi nuklearno oružje i dodalo da njihova prisutnost “ne predstavlja prijetnju regiji”.

“Posjete mornaričkih jedinica iz drugih zemalja historijska su praksa revolucionarne vlade s nacijama koje održavaju odnose prijateljstva i saradnje”, navodi se u saopćenju Ministarstva.

Je li ovo repriza 1962. godine?

I Rusija i Kuba dugo su ujedinjene u svom protivljenju SAD-u. Tokom Hladnog rata njihove su se veze intenzivno produbile, jer se tadašnji Sovjetski Savez sprijateljio s ideološki podobnom Havanom. Moskva je Kubi osigurala finansijsku pomoć, vojnu opremu i pomorsku obuku, jačajući vojnu moć zemlje na Karibima.

Stvari su došle do vrhunca 1962. kada je Moskva prebacila nuklearno oružje na Kubu, što je izazvalo odgovor SAD-a, koji je nametnuo pomorsku blokadu Havani. Ta napeta epizoda danas je poznata kao Kubanska raketna kriza iz 1962.

Padom Sovjetskog Saveza Kuba je izgubila glavnog ekonomskog partnera i zapala u ekonomsku depresiju. No, posljednjih godina saradnja zemalja se ponovo produbila.

Analitičari su rekli da je ovo pomorsko razmetanje obilježilo taj intenzivniji odnos, ali su napomenuli da to ne mora nužno značiti ponavljanje događaja iz 1962. Umjesto toga, Kuba je privučena Rusiji iz ekonomskih, a ne ideoloških razloga.

Koliko su se ekonomske veze Rusije i Kube produbile u protekloj godini?

U najdugotrajnijim trgovinskim sankcijama u modernoj historiji, SAD je 1958. godine zabranio američkim subjektima trgovinu s Kubom – nakon što je Fidel Castro svrgnuo vladu koju je podržavao SAD.

Iako su sankcije u različitim razdobljima ublažavane, uglavnom su ostale na snazi tokom godina. Godine 2015. američki predsjednik Barack Obama odlučio je obnoviti diplomatske veze s Kubom nakon 50 godina, no njegov nasljednik Donald Trump promijenio je smjer četiri godine kasnije.

To je djelimično pridonijelo kontinuiranoj ekonomskoj krizi u karipskoj zemlji – uz klimavu vladinu ekonomsku politiku – rekli su analitičari.

“Blokada se kvalificira kao zločin genocida”, rekao je kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodriguez Parrilla na sastanku Generalne skupštine UN-a u novembru, govoreći o američkim sankcijama.

Sve lošije javne usluge, redovna isključenja struje, nestašice hrane i goriva te visoka inflacija gurnuli su Kubu u najgoru ekonomsku krizu u decenijama.

Posljednjih godina Kuba se ponovo okrenula Rusiji s ciljem privlačenja stranih investitora.

Dvije su zemlje prošlog maja počele niz ekonomskih partnerstava, uključujući i ono koje će ruskim kompanijama omogućiti da zakupe kubansku zemlju na 30 godina – što je neobičan potez za ovu uglavnom zatvorenu državu.

Bilateralna trgovina između Kube i Rusije 2022. godine je dostigla je 450 miliona dolara, tri puta više nego 2021, rekli su ruski dužnosnici. Otprilike 90 posto trgovine čini prodaja naftnih proizvoda i sojinog ulja, s obzirom na to da Rusija daje prijeko potrebno gorivo Kubi.

Ricardo Cabrisas, bivši kubanski ministar vanjske trgovine, rekao je novinarima na marginama poslovnog foruma na kojem su bili ruski investitori u Havani prošlog maja, da će ekonomske veze između Rusije i Kube samo jačati.

“Ništa i niko to ne može zaustaviti”, rekao je Cabrisas.