Je li pomoć koja je u Gazu ušla preko američke luke dovoljna?

Svjetski program za hranu (WFP) potvrdio je ovih dana obustavu distribucije pomoći preko američke plutajuće luke u Gazi što je ponovo pokrenulo pitanje koristi od te luke. Posebno je to važno u svjetlu činjenice da je danima bila zatvorena zbog vremenskih uslova, pa ponovo otvorena dan prije nego što je okupacija pokrenula operaciju Nuseirat za izvlačenje četiri taoca. Uz sve to, stigla je i vijest da su izraelske invazione snage koristile ovu američku luku.

Dok je vladin Ured za medije u Gazi potvrdio da kroz luku nije ušlo više od 120 kamiona pomoći i da to nije značajan doprinos humanitarnoj katastrofi s kojom se Pojas suočava, Svjetski program za hranu naglasio je da je prošlog mjeseca na sjeveru Pojasa Gaze uspio obezbijediti određen broj obroka od pomoći koja je ušla preko ove luke.

WFP je tražio otvaranje prijelaza Rafah i Kerem Shalom za ulazak pomoći s obzirom na to da su prijelazi najbolji način za ulazak pomoći u Pojas koji se suočava sa glađu.

Količina pomoći

Tokom 10 dana maja u kojima je luka funkcionirala prije nego što se pokvarila, Američka centralna komanda (CENTCOM) saopćila je da je prevezla 1.005 metričkih tona pomoći na obalu Gaze, od kojih je 903 stiglo u skladišta Ujedinjenih nacija širom Pojasa.

Nakon što se pošiljke istovare, WFP je zadužen za distribuciju pomoći u svoja skladišta, u kojima je pomoć na raspolaganju agencijama UN-a ili nevladinim organizacijama za dalju distribuciju.

Međutim, WFP je morao smanjiti obroke hrane koje je dijelio za najmanje milion ljudi u Gazi u maju zbog ograničenja koja je nametnula izraelska vojska na kopnenim prijelazima i smanjenja zaliha hrane.

Istakao je da je pomoć koju je podijelio prošlog mjeseca uključivala samo konzerviranu hranu, gotova jela i keks, a nije bio u mogućnosti podijeliti hranu od koje bi ljudi mogli spremati obroke.

WFP je, također, potvrdio da glad sa kojom se suočavaju stanovnici Pojasa Gaze, posebno na sjeveru u posljednjih šest mjeseci, zahtijeva unos veće količine pomoći visoke nutritivne vrijednosti koja se može uvesti samo preko kopnenih prijelaza, koji su primarni način uvoza pomoći.

CENTCOM je prije dva dana objavio ponovni rad luke i isporuku oko 492 metričke tone humanitarne pomoći, uz napomenu da „niko od američkog vojnog osoblja nije kročio na obalu Gaze“.

Troškovi izgradnje

Ministarstvo obrane SAD-a (Pentagon) izvijestilo je u aprilu da je izgradnja luke koštala Sjedinjene Američke Države gotovo 320 miliona dolara te da je vjerovatno da će cijena rada luke rasti u narednim mjesecima.

Pošto se luka pokvarila nakon nekoliko dana rada, The Washington Post je objavio procjenu troškova potrebnih popravaka na gotovo 22 miliona dolara, s mogućnošću porasta na 28 miliona dolara.

Navedeno je da je uspostavljanje plutajuće luke neophodno da bi se „ublažila patnja ljudi u Pojasu Gaze“ te da bi koristila međunarodnim i humanitarnim institucijama u osiguravanju hrane za stanovnike Pojasa.

Sigurnosna upozorenja

Dolaskom prve pomoći preko plutajuće luke 17. maja, Islamski pokret otpora (Hamas) potvrdio je da odbija bilo kakvo vojno prisustvo bilo koje sile na palestinskoj teritoriji, zbog upozorenja da bi Izrael mogao koristiti luku u vojne svrhe.

Nakon izraelske operacije u kampu Nuseirat u subotu, palestinski izvori su izvijestili da su specijalne snage koristile morsku luku za upad u kamp, ​​potvrđujući da su okupacijske snage tamo krenule morem te da su se infiltrirale pomoću kamiona humanitarne pomoći.

Izvjestiteljica UN-a za okupirane palestinske teritorije, Francesca Albanese potvrdila je da su se izraelski i strani vojnici sakrili u kamion pomoći kako bi ušli u Nuseirat, nakon optužbi da je korištena američka privremena luka za isporuku pomoći.

Washington je to negirao, rekavši da se izraelska vojska kretala područjem „blizu luke“ da upadne u kamp.

Vladin Ured za medije u Gazi smatra da je „plutajuća luka humanitarna laž kojom je američka administracija prodala iluziju svjetskom javnom mnijenju te ju iskoristila kao paravan za uljepšavanje svoje pristrane pozicije i partnerstva s okupacijom“. Ako je Washington želio ublažiti humanitarnu tragediju u Gazi, ističe se, tada bi izvršio pritisak na Izrael da otvori kopnene prijelaze i omogući lakši ulazak pomoći.

Broj preminulih od gladi u Pojasu Gaze od početka agresije 7. oktobra dostigao je oko 32, od kojih su većinom djeca, koja umiru zbog širenja pothranjenosti i bolesti te nemogućnosti liječenja povrijeđenih jer je onemogućen ulazak medicinske pomoći.