Wilson o Rezoluciji o Srebrenici: Zbog kratkoročnih političkih poena, nepotrebno igrati se vatrom

‘Trebat će vremena da pojedinci u Srbiji i RS-u shvate da Rezolucija ne stigmatizira nijedan narod, već samo pojedince koji su počinili zločine’, poručio je Damon Wilson, čelnik Nacionalne fondacije za demokratiju (NED).

Prošlost se ne treba zaboraviti, ali u njoj ne treba tražiti razloge za podjele, rekla je Melanne Verveer, bivša američka ambasadorica, na panelu u Sarajevu (Jasmin Brutus / EPA-EFE)

“U Bosni i Hercegovini nema mirnog razilaženja. Takve inicijative su veoma opasne. Zbog kratkoročnih političkih poena, nepotrebno je igrati se vatrom”, rekao je Damon Wilson, predsjednik i izvršni direktor Nacionalne fondacije za demokratiju (NED), komentirajući nedavno usvajanje Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o genocidu u Srebrenici. Tim dokumentom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i njime se osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Smatra da će trebati vremena da pojedinci u Srbiji i bh. entitetu Republika Srpska shvate da Rezolucija ne stigmatizira nijedan narod, već samo pojedince koji su počinili zločine.

“I to je potvrda da sada imate stvarno jaku ulogu u Ujedinjenim narodima, gdje ste imali diplomatu koji je sa svojim saradnicima agilno obavljao svoj posao”, govorio je Wilson tokom panel-diskusije Geopolitički izazovi i prilike za Bosnu i Hercegovinu unutar euroatlantskog okvira, koja je održana na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Panelisti su bili visoko rangirani američki zvaničnici iz političkog i akademskog svijeta.

Pomirenje

Među panelistima bila je i bivša američka ambasadorica Melanne Verveer, izvršna direktorica Instituta za žene, mir i sigurnost na Univerzitetu Georgetown, koja kaže da je “pomirenje od velike važnosti i kako je bez toga teško ići naprijed”.

“Razgovarala sam sa ženama iz Srebrenice, koje su toliko bile povrijeđene zbog svih dešavanja iz prošlosti. Kažu da ima mjesta za dijalog i da se problemi mogu rješavati na lokalnom nivou”.

“Prošlost se ne treba zaboraviti, ali u njoj ne treba tražiti razloge za podjele”, mišljenja je Verveer.

“Šteta je da neki Rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici, koja je tako pomno utemeljena, koriste za pokretanje tema podjele i širenja mržnje”.

Verveer je bila prva američka ambasadorica za globalna pitanja žena, koju je imenovao predsjednik Barack Obama 2009. godine (Al Jazeera)

Vraćanje povjerenja

Peter Roskam služio je šest mandata u Američkom kongresu i bio je voditelj savezne politike u BakerHostetleru. Trenutno obavlja dužnost potpredsjednika Upravnog odbora Nacionalne fondacije za demokratiju. Tokom panel-diskusije predstavio je perspektivu američke politike, dajući uvid u međunarodni kontekst.

“Dosljedni smo i imamo takav pristup više od 30 godina. Zbog toga smo ovdje da to na neki način naglasimo kao pružanje podrške narodu kroz djelovanje Sjedinjenih Američkih Država. Pomogli smo ljudima da se prilagode propisima koje su u konačnici i sami prihvatili”.

Prema njegovim riječima, namjerne akcije koje imaju za cilj sijanje razdora unutar Ujedinjenih naroda su, također, opasne.

“Trenutno smo u teškoj situaciji u Sjedinjenim Američkim Državama. Postoje različiti pogledi na zbivanja u svijetu. Tu moramo biti posebno oprezni u pogledu vraćanja povjerenja ljudi […] u smislu da trebaju izaći na izbore i da će njihov glas uistinu vrijediti”, govorio je Roskam o američkim izborima koji će se održati u novembru ove godine.

Na prošlim izborima je Donald Trump (republikanski kandidat i na predsjedničkim izborima ove godine) dovodio u pitanje iskazanu volju građana i to je bila ogromna strateška greška zbog koje je izgubio izbore, smatra kongresmen.

“Moramo biti veoma pažljivi u pogledu integriteta glasačkih listića i visokog nivoa učešća”.

Predstojeću neizvjesnu utrku na američkim izborima komentirala je i Verveer, rekavši da se “obećanja ne mogu uzimati zdravo za gotovo” u ovom slučaju.

“Svi će reći: vi djelujete u Sjedinjenim Američkim Državama već 200 i nešto godina i vaše institucije su snažne. Međutim, vidimo i vidjeli smo, kako se institucijama može manipulirati jer 30 posto američke populacije još vjeruje u to da je na prošlim izborima, uprkos svim dokazima, svemu što se pojavilo, Trump pobijedio, a ne Biden. Dakle, svuda postoje različita tumačenja”.

Roskam je član nekoliko prestižnih odbora i komisija (Al Jazeera)

‘Oštra moć’

Wilson je naglasio važnost demokratskih procesa i podrške širenju demokratije, posebno u trenutnom globalnom kontekstu sukoba u Ukrajini i Pojasu Gaze.

“I vidimo koncepte autokratije. Oni koji rade zajedno kao što to čini Evropa, bore se protiv ruske autokratije koja ugrožava Ukrajinu. Vidimo da se oštra moć, a ne ona mekša, koristi na način da potkopa naša vlastita slobodna društva u kombinaciji sa spin diktatorima”.

U 2024. godini demokratija i društvene slobode nastavljaju biti sastavni dijelovi strukture globalnog upravljanja.

“I tako se nalazimo u okruženju ovog autokratskog oživljavanja, što nam predstavlja izazov. To je i vrijeme da vidimo kako smo dorasli prilici, dok igramo na svoju snagu u slobodnim društvima u kojima ne trebamo tražiti dopuštenje ili eksperimentirati, već se prilagođavati, inovirati i učiti. A ovo jesu inovacije. Takva demokratska otpornost ulijeva povjerenje da ćemo ovo prebroditi”, pojašnjava Wilson, dodajući kako “moramo imati malo vjere u te temeljne vrijednosti koje uistinu podupiru opseg slobodnih demokratskih društava”.

Damon Wilson, (desno) bivši je izvršni potpredsjednik Atlantskog vijeća, gdje je transformisao organizaciju u vodeće globalno savjetodavno tijelo (Al Jazeera)

Prema podacima UN Women, globalno će biti potrebno više od 300 godina i 360 milijardi dolara investicija da se zatvori jaz u rodnoj ravnopravnosti. Verveer se osvrnula na ulogu žena u izgradnji mira i sigurnosti.

“Svjetski ekonomski forum, koji nije ženska organizacija, kao što svi vrlo dobro znate, objavljuje godišnje izvještaje o rodnim razlikama. Mjerili su četiri ključne stavke: političko i ekonomsko sudjelovanje, obrazovanje, pristup i zdravlje. Vidjeli su, tokom vremena, ocjenjujući sve te zemlje, značajan napredak u obrazovanju i zdravstvu, iako to nije savršena priča. Veliki napredak vodi do ekonomskog sudjelovanja”.

Razbijanje predrasuda

To je bila jedna od ponovljenih priča koju je čula tokom prošle godine, kada ju je jedna žena upitala: “Šta će biti s nama? Kada ćemo dobiti prihode? Gdje ćemo raditi?”

“Ekonomski napredak utiče na sve nas. Mislim da je to pitanje svake političke kampanje. No, u političkom smislu, u cijelom svijetu, žene su najmanje napredovale. Moramo promijeniti naše norme. Moramo mijenjati stavove. Moramo se istrgnuti iz predrasuda koje su duboko usađene i ukorijenjene u ljudima, jer dokle god ima žena, one neće imati iste prilike u politici. U ovom trenutku neće imati iste prilike. I ne možemo reći da se norme ne mogu mijenjati”.

Iako je u mnogim društvima postignut određeni napredak u uključivanju žena u političke procese, još postoji značajan jaz u zastupljenosti i utjecaju žena na vlasti.

“Vidjela sam kako se norme mijenjaju na nekim od najtežih mjesta kada je postojao veliki nedostatak formalnog obrazovanja, kada su zabilježena ozbiljna kršenja ljudskih prava koja su ljudi pokušavali riješiti. Djelovanje kroz zajednicu dovodi do promjena. I na tim mjestima, na kraju, norma se promijenila, udaljila se od ove duboko ukorijenjene prakse, ovih stavova da žene moraju prolaziti kroz sve ovo”.

Ovo nije njena prva posjeta Bosni i Hercegovini.

“Svaki put kad se vratim, vidim određeni napredak. Izazova ima svakako, ali svi se suočavamo sa njima. Tako da se osjećam posebno ugodno u društvu profesora i studenata. Znam šta fakultet znači. To je mjesto gdje će mladi ljudi koji diplomiraju dobiti samopouzdanje i znanje s kojim će uspješno graditi budućnost ove zemlje”.

Ključni aspekti diskusije obuhvatili su pitanja regionalne stabilnosti, demokratskog razvoja, ekonomskih izgleda i međunarodne integracije.

‘Istinsko licemjerje’

Wilson je govorio i o stranom finansiranju, navodeći da ono otkriva istinsko licemjerje.

“Radeći za strance, shvatio sam da tu ima dosta patriotizma. Oni rade za svoje zajednice. I licemjerje koje vidimo od tolikih vlada: ako ne žele strano finansiranje, a moraju vratiti sve direktne strane investicije, trebale bi odbiti sve strukturne fondove Evropske unije. Sjedinjene Američke Države bi trebale prestati davati pomoć i sav taj novac koji ide u njihove džepove bi trebao biti uskraćen”.

Takvo licemjerje, prema njegovim riječima, podriva društva.

“Oni koji su inicijatori promjena u društvu, oni koji otključavaju potencijal svog naroda, postaju stigmatizirani. To nije bosanski problem, ali se nazire i ovdje”.

Panelisti su se složili da Bosna i Hercegovina ima potencijal za dalji napredak u euroatlantskom okviru, ali su neophodni konkretni koraci ka reformama i jačanju vladavine prava.

Naglašena je važnost podrške međunarodne zajednice u ovom procesu, kao i potreba za jačanje saradnje sa drugim zemljama.

Izvor: Al Jazeera