I jedinstveni broj za hitne slučajeve politički problem

Samo jedan poziv, i to besplatan, na jedinstveni i jednostavan broj 112 može spasiti mnoge živote građana u nesreći. Ovim brojem su obuhvaćene sve hitne službe – policija, vatrogasci, medicinska služba, služba traganja i spašavanja na moru i pomoć na putu. Čim se uspostavi poziv, operater zna lokaciju s koje je zatražena pomoć, što olakšava cijeli postupak, ali i proceduru gdje pomoć poslati. Dojavu odmah prenosi nadležnim službama za konkretan slučaj.

„Šta se dogodilo? Gdje se dogodilo? Ima li povrijeđenih i koliko“, pitanja su koja će operater na broju 112 prvo postaviti. „Kakvu pomoć hitno trebate? Da li je potrebna pomoć za izvlačenje osoba? Kakve su okolnosti na mjestu nesreće“, neka su od dodatnih pitanja kako bi se odreagovalo na traženu pomoć brže.

Višković: Dok sam premijer, nema broja 112

Takvu mogućnost kao što postoji u Hrvatskoj, Evropi i drugdje u svijetu, da pozivom na jedan, zajednički broj za sve hitne službe, Bosna i Hercegovina još određeno vrijeme neće dobiti – barem tako tvrdi premijer entiteta Republika Srpska Radovan Višković.

„Dok sam premijer [Republike] Srpske ne mogu prihvatiti ove tri mjere – ukidanje entitetskog veta, uvođenje call-centra na nivou BiH i popunu Ustavnog suda BiH, umjesto našeg prijedloga da strance zamijene domaće sudije. Ovim [Republika] Srpska ne ruši evropski put BiH nego, nažalost, ovakvi zahtjevi su iživljavanje nad Republikom [Srpskom]“, tvrdi Višković.

A spomenute tri mjere dio su znatno većeg paketa, u kojem je 113 mjera, koje su predviđene Planom rasta Evropske unije iz kojeg bi iz evropskog u bosanskohercegovački budžet trebalo stići najmanje milijardu eura za razvojne projekte. Preostalih 110 mjera je, navodno, dogovoreno, ali sporne tri, među kojima je i jedinstveni broj za hitne telefonske pozive, nije moguće dogovoriti.

Višković smatra da, ono što je praksa drugdje u Evropi, nije moguće uraditi u Bosni i Hercegovini i da svaki entitet ima svoj centar. Prema njegovim riječima, „to nije u skladu sa Ustavom“.

„To znači da neko ko treba pomoć vatrogasaca ili policije treba zvati Sarajevo. Zar nije logičan naš prijedlog da budu dva call-centra, jedan u Republici Srpskoj, drugi u Federaciji BiH“, upitao je Višković.

Kad je evropski novac u pitanju, tvrdi kako je iz EU bilo uvjeravanja da će, kad bude usaglašeno 95 posto mjera, toliko novca od predviđene milijarde biti i isplaćeno.

„Zato sam rekao: usaglasili smo većinu, pa nam dajte toliko novca. Onda su nas obavijestili da ispod ove tri neusaglašene mjere ne mogu ići i da je to crvena linija i uslov je za Plan rasta i pomoć EU BiH. Zato sam rekao: ako je to uslov, nema potrebe za daljim razgovorima“, zaključio je Višković.

Federacija BiH nema problem sa uspostavljanjem broja

U drugom entitetu, Federaciji BiH nemaju problem s uspostavljanjem jedinstvenog broja za hitne situacije na nivou cijele države.

Federalna uprava Civilne zaštite dala je Vladi Federacije BiH preporuku da nosilac aktivnosti na uspostavljanju sistema na entitetskom nivou bude Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova. Vlada Federacije BiH je tu preporuku krajem aprila i prihvatila.

„Vlada Federacije BiH podržava uspostavljanje evropskog broja za hitne slučajeve (112) u okviru Ministarstva sigurnosti na nivou Bosne i Hercegovine i Federalne uprave policije na nivou entiteta Federacije BiH“, navedeno je u zaključku Federalne vlade.

Na pitanje, postavljeno Ministarstvu bezbjednosti/sigurnosti BiH, o uspostavljanju jedinstvenog broja 112 odgovoreno je: „Da bi se uspostavio ovaj sistem, potrebno je izmijeniti Zakon o komunikacijama. Stoga sugeriramo da se obratite Ministarstvu komunikacija i prometa BiH koje treba da predloži ove izmjene“.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, baš kao ni Republička uprava Civilne zaštite Republike Srpske, nije odgovorilo na postavljena pitanja do zaključenja teksta.

Pozitivna hrvatska iskustva

Vratimo se na Hrvatsku koja može da bude uzor po ovom pitanju. Ovaj veoma važan broj 112 kod njih postoji već gotovo dvije decenije.

Cijeli sistem djeluje u okviru Ravnateljstva civilne zaštite, koje je dio Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske, i neprekidno, tokom svih 365 dana u godini i 24 sata dnevno, osigurava prijem obavještenja na broj za hitne službe 112 – putem telefona, SMS poruka i e-poziva iz vozila.

Pozivom na broj 112 u Hrvatskoj može se pokrenuti akcija traganja i spašavanja na kopnu i moru, hitni helikopterski prijevoz žrtve nesreće, organa ili tima za transplantaciju, timova za traganje i spašavanje ili vatrogasaca, lociranje pozivaoca u nevolji te angažovanje nadležnih operativnih snaga i pripadnika Civilne zaštite.

O tome koliko je jedinstveni broj za hitne službe 112 važan u Hrvatskoj govore brojke: od 2005. do kraja 2023. godine na tom broju zabilježeno je više od 35,8 miliona poziva. Samo prošle godine, bilo je 1.967.116 poziva, pri čemu su u 68,9 posto slučajeva postupale hitne i druge nadležne službe. Na kraju, operateri u centrima 112 javljaju se na pozive prosječno za 6,86 sekundi, a u 87,7 posto poziva javljali su se za manje od deset sekundi.

(U pripremi teksta sarađivao je i Branimir Bradarić.)