Šta stoji iza nastojanja Slovenije da prizna Palestinu?

Dok bjesni izraelski rat u Gazi, Slovenija se pridružuje grupi evropskih država koje se nadaju da će utabati put ka miru.

Svi ljudi, bez obzira na etničku pripadnost, rasu ili podrijetlo, zaslužuju ista ljudska prava (AP Photo/Jehad Alshrafi/Ilustracija)

Slovenija bi u junu trebala priznati palestinsku državnost, slijedeći korake Irske, Norveške i Španije.

No, izraelski rat protiv Gaze nastavlja dijeliti članice Evropske unije. Na jednom kraju, zemlje poput Njemačke, Mađarske i Nizozemske čvrsto podržavaju vladu premijera Benjamina Netanyahua.

S druge strane, oni poput Slovenije, koji su oštro kritizirali ponašanje izraelske vojske, pozivaju međunarodnu zajednicu da izraelske čelnike pozove na odgovornost.

Osuđujući i Hamas i Izrael, Ljubljana se dosljedno zalagala za trajni prekid vatre u Gazi, ukidanje ograničenja ulaska humanitarne pomoći i korake prema rješenju sa dvije države.

U oktobru 2023. Slovenija se pridružila Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Luksemburgu i Španiji u glasanju za trenutni prekid vatre na Generalnoj skupštini UN-a.

Kada su izraelski dužnosnici optužili Agenciju Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA) da je dopustila Hamasu da se infiltrira u nju, što je rezultiralo prekidom podrške SAD-a i drugih zapadnih vlada Agenciji, Slovenija ne samo da ju je nastavila finansirati, nego je čak povećala doprinose.

Glasanje za članstvo Palestine u UN-u

Pred Međunarodnim sudom pravde Slovenija sudjeluje u južnoafričkom procesu koji Izrael optužuje za genocid u Gazi.

Slovenija je prošlog mjeseca, u svojstvu nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, glasala za nacrt rezolucije o dodjeli punopravnog članstva Palestini u UN-u.

Ranije ovog mjeseca, Slovenija je glasala za rezoluciju koja poziva Palestinu na punopravno članstvo u UN-u, što je Opća skupština UN-a usvojila velikom većinom.

Ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon opisala je priznavanje palestinske državnosti kao “moralnu dužnost”.

“Slovenija nije niti proizraelska ni propalestinska, razumijemo i suosjećamo sa ljudima s obje strane”, rekla je za Al Jazeeru Eva Tomič, savjetnica slovenskog predsjednika za klimatsku politiku i ljudska prava.

“Ljudi s obje strane zaslužuju živjeti jedni uz druge u miru i sigurnosti, a uloga međunarodne zajednice je da im pomogne u tome.”

Ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon opisala je priznavanje palestinske državnosti kao moralnu dužnost (Al Jazeera)

Pojasnila je da Slovenija kao relativno mala država “čvrsto vjeruje” u prednosti multilateralne saradnje.

“Nismo opterećeni nikakvom historijskom kolonijalnom prošlošću, slušamo druge dijelove svijeta. Izraelsko-palestinski sukob jedan je od najstarijih i najtežih, ali po prvi put nakon mnogo decenija, svjetsko javno mnijenje se mijenja. I studenti u Sloveniji protestuju za pravdu i mir”, dodala je.

Zaštita malih država od moćnijih

Boštjan Videmšek, nagrađivani strani dopisnik i ratni reporter slovenskih dnevnih novina DELO, ne vjeruje da je Slovenija nužno vodeći palestinski zagovornik unutar EU-a.

“Činjenica je da veliki dio EU-a, naime Njemačka, [opet] stoji na krivoj strani historije, a u nekim drugim zemljama, uključujući i Evropsku komisiju, nedostaje političke hrabrosti”, rekao je za Al Jazeeru.

“Ono što Slovenija podržava su osnove osnova. Ni više ni manje.”

Budući da je dugo bila sklona podržavati prava drugih na samoopredjeljenje, uključujući i Palestince, vanjska politika Slovenije usmjerena je na poštivanje međunarodnog prava i multilateralnu koordinaciju.

U praksi to znači zaštitu malih država od moćnijih aktera i država.

“Bez međunarodnog prava u međunarodnim odnosima, postojala bi ‘džungla’ bezakonja u kojoj bi veće države mogle slobodno nametati svoju volju manjim državama“, rekao je Al Jazeeri Primož Šterbenc, docent na Univerzitetu Primorska u Kopru.

“Kako je Izrael od 1967. neprekidno i flagrantno kršio međunarodno pravo… na [okupiranim palestinskim teritorijima], uništavajući time mogućnost uspostave suverene i održive palestinske države, Slovenija je na neki način bila primorana biti kritična prema Izraelu.”

Čelnici nacija koje po prvi put priznaju palestinsku državnost tvrde da je to bitan korak prema rješenju sa dvije države.

“Svaki budući pregovori o svim preostalim pitanjima izraelsko-palestinskog sukoba trebaju se rješavati između dvije države, a ne između okupacijske sile i okupiranih kao što je sada slučaj”, rekao je Tomič.

Slovenska ambasada u SAD-u je u izjavi za Al Jazeeru rekla: “Naš plan jasno pokazuje da Palestinci imaju pravo na samoopredjeljenje, državnost i opstanak… Rigorozno poštivanje međunarodnog prava može stati na kraj neprihvatljivoj i neizdrživoj situaciji na Bliskom istoku”.

‘Slovencima je lako osjetiti empatiju’

Historija Slovenije relevantna je za vanjsku politiku Ljubljane prema Palestini – njen stav o državnosti mogao bi se djelomično objasniti u kontekstu uloge Josipa Broza Tita kao vođe Pokreta nesvrstanih i položaja Jugoslavije prema sukobu.

Raspad Jugoslavije početkom 1990-ih usred 10-dnevnog rata 1991. uticao je na perspektivu nekih Slovenaca o Palestini.

“Većina Slovenaca još se sjeća rata za nezavisnost iz 1991. protiv mnogo veće i mnogo jače jugoslavenske vojske”, rekao je Novica Mihajlović, novinar i urednik u novinama DELO.

“Slovencima je lako osjetiti empatiju prema bilo kojoj strani u bilo kojem međunarodnom sukobu koju napada jači i veći protivnik.”

Ljudska prava ne mogu biti privilegija samo za zapad ili sjever (AP Photo/Ismael Abu Dayyah) (AP)

Prije osamostaljenja 1991. Slovenija je bila pod vlašću drugih država i dio većih federalnih država.

Odluka Slovenije da stekne državnost proizašla je iz “vlastite građanske potrage za demokratijom i ljudskim pravima”, rekao je Tomič.

“Ostvarivanje vlastitog prava na samopredjeljenje određuje naš stav da to pravo ne uskraćujemo drugima. To pomaže objasniti slovenski stav u UN-u i EU-u o stanju ljudskih prava u Palestini.”

Potez Slovenije pozdravilo je nekoliko nacija globalnog juga – što je izraz koji označava Latinsku Ameriku, Afriku i veliki dio Azije.

“Iskreno se nadam da će ovaj užasni rat u Gazi poslužiti produbljivanju našeg osjećaja humanosti bez obzira u kojem dijelu svijeta živimo”, rekao je Tomič.

“Svi ljudi, bez obzira na etničku pripadnost, rasu ili podrijetlo, zaslužuju ista ljudska prava i vjerujem da je ovo srž našeg zajedničkog razumijevanja s arapskim svijetom i Globalnim jugom: ljudska prava ne mogu biti privilegija samo za zapad ili sjever.”

Međutim, kako sve više zemalja priznaje palestinsku državnost, mnogi se posmatrači pitaju hoće li taj pritisak imati učinka.

Šterbenc je upozorio da bi priznanje moglo biti “kontraproduktivno”, rekavši da bi ono moglo stvoriti “lažan dojam” pravde bez promjene realnosti na terenu.

Slovenski akademik je rekao da bi priznavanje Palestine moglo riskirati stvaranje uslova u kojima članice EU-a izbjegavaju svoje obaveze prema međunarodnom pravu. Kazao je da blok mora ići dalje i početi uvoditi ekonomske sankcije Izraelu na nivou EU-a.

“Unija bi trebala preispitati svoju tradicionalnu praksu finansiranja palestinskih vlasti… budući da je ta praksa samo skinula finansijski teret s Izraela koji bi ta država trebala nositi, kao okupacijska sila”, rekao je Šterbenc za Al Jazeeru.

Izvor: Al Jazeera