Drugi svjetski rat: Zenička rezolucija za spas Roma

Odluka muslimanskih lidera iz Zenice da se suprotstave politici diskriminacije i progonstva Roma u NDH 1942, predstavlja primjer moralne odgovornosti.

Zajednički su otkrili spomen-ploču muftija zenički Mevludin ef. Dizdarević, premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić, gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović, glavni imam Medžlisa IZ Zenica Sumedin ef. Kobilica, predsjednik Medžisa IZ Zenica Besim Begić i predsjednik Bošnjačke zajednice kulture 'Preporod' Zenica Ajdin Huseinspahić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Zenička rezolucija iz maja 1942. godine predstavlja jedan od važnih momenata u historiji borbe za ljudska prava i zaštitu ugroženih grupa, posebno Roma, tokom Drugog svjetskog rata na prostoru bivše Jugoslavije. Potpisivanje ovog dokumenta od strane 27 zeničkih prvaka, muslimanskih lidera, pomoglo je u spašavanju mnogih romskih života.

Važnost Zeničke rezolucije nije samo u njenom historijskom kontekstu, već i u njenim moralnim i etičkim implikacijama. Potpisnici su pokazali hrabrost i humanost u suočavanju sa okrutnošću tog vremena.

Neki od potpisnika završili u Jasenovcu

Povodom obilježavanja godišnjice potpisivanja Zeničke rezolucije (potpisana 26. maja 1942. godine), na zgradi nekadašnje Sultan Ahmedove medrese u Zenici danas je otkrivena spomen-ploča.

Muftija zenički kaže da su neki od potpisnika Zeničke rezolucije platili svojim životima u logoru Jasenovac, što dodatno naglašava težinu i hrabrost tog čina. Njihova žrtva ostaje trajni podsjetnik na važnost borbe za univerzalne vrijednosti poput jednakosti, pravde i dostojanstva svakog ljudskog bića, bez obzira na rasu, religiju ili nacionalnu pripadnost.

Spomen-ploča u znak sjećanja na Zeničku rezoluciju (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Taj dokument je potpisala zenička bošnjačka elita sa željom da se spase bosanskohercegovački Romi”, rekao je zenički muftija Mevludin ef. Dizdarević.

“To je rezolucija koja pripada redu drugih rezolucija napisanih u jesen 1941. godine, neke su bile u zaštitu Jevreja, neke u zaštitu Srba, a ova je bila u zaštitu Roma. Iza nje je stajala cjelokupna Islamska zajednica. Važna je jer je spasila mnoge živote naših komšija Roma”.

Podsjetio je da su Romi u Hrvatskoj gotovo u potpunosti istrijebljeni, da je oko 70 posto Roma u Srbiji ubijeno, a da su u značajnijoj mjeri sačuvani Romi u Bosni i Hercegovini.

“Bilo je i u drugim narodima gesta dobre volje”, rekao je Dizdarević.

Doktor historijskih nauka Senija Milišić, nekadašnja direktorica Instituta za historiju Sarajevskog univerziteta, smatra da je Zenička rezolucija bila čin hrabrosti muslimanskih prvaka tog grada jer je stala u zaštitu Roma od ustaškog režima Nezavisne države Hrvatske. Prije toga su u 12 gradova u Bosni i Hercegovini donošene rezolucije koje su “muslimansko građanstvo i vjerska inteligencija donijeli za zaštitu ugroženih kategorija stanovništva – Srba i Jevreja”.

Senija Milišić (Ustupljeno Al Jazeeri)

Rezolucija je donesena nakon vijesti da u Travniku ustaška vlast hapsi Rome na temelju naredbi viših organa vlasti Nezavisne države Hrvatske. Kako bi spasili Rome, vjerska, intelektualna i poslovna elita Zenice poduzima organiziranu akciju, jasno iskazujući spremnost da stanu u zaštitu svojih komšija.

U njoj se navodi da “sveta, uzvišena i zakonom priznata vjera Islama ne poznaje podjelu ljudi po rasi i klasi”, da jedino priznaje “razlikovanje po uljudbi i pojedinačnoj vrijednosti, pošto su najpribraniji kod Boga dž.š. samo oni, koji se najtačnije drže propisa vjere”.

Spašeni životi mnogih komšija Roma

Potpisnici Zeničke rezolucije bili su: Šaćir Konjhodžić (predsjednik Kotarskog suda), Abdulah ef. Serdarević (direktor Medrese i predsjednik Vakufsko-mearifskog povjerenstva), Mehmedalija Tarabar (posjednik), Fadil Imamović (sudija), Ragib Hadžiabdić (upravnik Kaznione), Hasib Mujić (šerijatski sudija), Midhat Serdarević (sekretar Željezare), Asim ef. Tarabar (džematski imam), Muhamed Kundalić (šerijatski sudija), dr. Hasib Muminagić (liječnik), Mensur Serdarević (činovnik Željezare), Osman ef. Mutapčić (posjednik), Mehmed ef. Čoloman (predsjednik El-Hidaje), Teufik Limić (školski upravnik), Huseinbeg Kulenović (blagajnik Kaznione), Mustafa Šestić (trgovac), Enis Mutapčić (trgovac), Salih Mehmedić (trgovac), Muhamed Selesković (činovnik), Abdulah Tabaković (obrtnik), Safvet Karić, Ahmed Osmanagić (činovnik), Smail Soko (gruntovničar), Avdaga Haramandić (trgovac), Salim Tarabar (posjednik), Muhamed Salčinović (trgovac) i Mustafa Panjević (trgovac).

Velida Imamović – Sarajlić, kćerka je sudije Fadila Imamovića koji je bio jedan od autora i potpisnika Zeničke rezolucije.

“Važno je da se ne zaboravi Zenička rezolucija koja je primjer solidarnosti. Moj rahmetli otac je bio ponosan zbog toga što je ovim činom spašeni životi komšija romske nacionalnosti. Ta rezolucija je bila dugo zanemarena. Kao narod imamo problem zaborava. Bolje je da se loše zaboravlja a dobro pamti”, rekla je Velida Imamović – Sarajlić.

Velida Imamović – Sarajlić i Dževad Drino (Ustupljeno Al Jazeeri)

Zenička rezolucija je poslužila kao osnova i inspiracija za sličan akt muslimana Bugojna.

“Značaj Zeničke rezolucije je zaista veliki. U prvom redu zato što je to rezolucija koja spominje narode koji žive ovdje i njihove zaštite. Ona je poslužila kao urnek za izradu Bugojanske rezolucije koja je zadnja koje su nađene a potpisali su je muslimani Bugojna”, ispričao je Dževad Drino, profesor sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici.

“Zenička rezolucija je svijetli primjer ljudskosti i hrabrosti zeničkih muslimana u Drugom svjetskom ratu, ako u obzir uzmemo kontekst u kojem je donešena”, izjavio je Nezir Pivić, premijer Zeničko-dobojskog kantona.

Mevludin ef. Dizdarević je zaključio da je Zenička rezolucija zasigurno jedan od najsvjetlijih trenutaka u historiji Zenice, da je elita ovog grada posvjedočila opredjeljenost univerzalno-humanističkim ciljevima, islamsko-etičkim i kao izraz svojevrsne građanske hrabrosti. Ovaj dokument smatra važnim zbog pouka koje nam on šalje za naše vrijeme i buduće generacije, a to su “poštivanje drugoga i drugačijeg, borba za univerzalne vrijendosti i borba za zaštitu onoga ko je slabiji”.

Podsjeća na važnost poštovanja drugih

Zbog toga, kaže, moramo slaviti ljude koji su bili spremni žrtvovati vlastite živote za one koji su drugi i drugačiji.

A, Zenička rezolucija nije samo historijski artefakt, već i inspiracija i pouka za buduće generacije.

Ona nas podsjeća na važnost poštovanja drugačijih, na borbu za univerzalne vrijednosti i na zaštitu onih koji su u društvu najranjiviji.

Upravo ove vrijednosti koje su stajale u osnovi Zeničke rezolucije prenose se i danas kao imperativi za izgradnju pravednijeg i humanijeg društva.

Izvor: Al Jazeera