Zašto je Izrael prihvatio da se vrati pregovorima?

Različita su mišljenja političkih analitičara o očekivanjima od sljedećeg kruga pregovora između Izraela i Islamskog pokreta otpora (Hamas) za sklapanje sporazuma o razmjeni talaca, nakon što je izraelski pregovarački tim dobio smjernicu iz ureda premijera Benjamina Netanyahua da nastavi komunikacije.

Adel Shadid, istraživač specijaliziran za izraelska pitanja, kaže da je promjena izraelske pozicije prije svega rezultat unutrašnjeg razvoja i američko-izraelskog neslaganja, ističući da većina izraelskog društva traži da se slučaj Rona Arada ne ponovi sa taocima u Gazi.

U emisiji „Gaza… Šta dalje?“ Shadid je dodao da je Netanyahu pod unutrašnjim pritiskom, kako zbog neupozoravanja vojske na žestoki napad zbog čega se smatra odgovornim za 7. oktobar, tako i zbog roka koji je dao član Ratnog kabineta Benny Gantz.

Istakao je da većina javnog mnijenja u Izraelu i njegova vojna elita vjeruje da će vraćanje talaca vojnom silom dovesti do konačnog zatvaranja dosijea talaca te je dodao da se situacija neće promijeniti ako Tel Aviv ne pristane na konačni prekid rata.

Kako održati vladu?

Prema Shadidu, Netanyahuov problem je kako održati svoju vladu, a da ne usvoji sporazum o razmjeni. Pokušava ugoditi svojim ekstremističkim ministrima Itamaru Ben Gviru i Bezalelu Smotrichu ponovnim uvođenjem zakona o vojnoj obavezi, ukidanjem zakona o razdruživanju s naseljima u Jeninu, legitimiziranjem uspostave naselja i pripajanjem više zemljišta. U ovom slučaju, sporazum o razmjeni zarobljenika mogao bi biti usvojen jer će Ben Gviru i Smotrichu dati ono što žele na Zapadnoj obali u zamjenu za opstanak njegove vladine koalicije, prema stručnjaku za izraelska pitanja.

Istakao je da Izrael predviđa sve odluke koje bi Međunarodni sud pravde mogao donijeti u vezi s ratom u Gazi i prkosno objavljuje svojoj vojsci da se operacija Rafah nastavlja, istovremeno priznajući da se uloga i status Izraela na globalnom nivou stalno urušava.

Što se tiče snimka Al-Qassama koji se odnosi na komandanta Južne brigade u Gazi Asafa Hamamija, Shadid smatra da je povezan sa snimkom izraelskih vojnikinja zarobjenih u prvim danima Potopa al-Aksa, a predstavlja i uvredu i udarac za izraelski vojni vrh jer se odnosi na najvišeg vojnog oficira koji je uhapšen od strane otpora.

‘Nova pregovaračka situacija’

Istraživač političkih i strateških pitanja Saeed Ziad slaže se da su promjene u Izraelu, poput konferencije Gantza i ministra odbrane Yoava Gallanta, videosnimaka vojnikinja i američkog pritiska, put ka ponovnom uništavanju putem pregovora, u koje Netanyahu ne vjeruje.

Netanyahu se, prema Ziadu, drži strategije odugovlačenja i tvrdi da je vojni pritisak ono što će vratiti taoce. Otkriva da usmjerava ka novoj pregovaračkoj situaciji u kojoj otpor neće prihvatiti da bude strana koja ometa, ali trenutno ima bolju situaciju na terenu i nema unutrašnje nesuglasice ili eksterne pritiske, što bi mu moglo usloviti da prihvati sporazum.

Iako nije optimista po pitanju pozicije Netanyahua u pregovorima nakon prošlog kruga, Ziad smatra da izraelski premijer pokušava smanjiti bijes izraelske ulice nakon snimka zarobljavanja izraelskih vojnikinja i slabosti raspoređenih jedinica u Gazi.

Potvrdio je da se pozicija otpora nije promijenila, dok se resusrsi Izraela smanjuju te smatra neviđenim njegov potez da podnese pregovarački prijedlog, što implicitno predstavlja odustajanje od njegovog cilja eliminacije Hamasa i prihvatanje njegovog opstanka u okviru scenarija za dan nakon rata te udaljavanje od scenarija anarhije.

‘Nepovjerenje u Netanyahua’

Profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa dr. Khalil al-Anani rekao je da nema povjerenja u Netanyahua, za kojeg je rekao da se poigrava sa porodicama talaca, Ratnim kabinetom i administracijom američkog predsjednika Joe Bidena i iskorištava političko neslaganje između njegove administracije i Kongresa.

Al-Anani smatra da je teško očekivati ​​iskorak ili nešto novo u sljedećem krugu pregovora nakon dva u Parizu, jednog u Dohi i jednog u Kairu te – nakon stizanja do faze prihvatanja prijedloga 6. maja – preokretanja situacije Njetanyahuovom okupacijom prijelaza Rafah i dvije trećine koridora Philadelphija.

Naglasio je da svi stoje u istom mjestu zbog zbunjujuće američke pozicije na koju utječu unutrašnji sporovi u Izraelu.

Istakao je da postoji ljutnja unutar izraelskog vojnog establišmenta i neslaganje sa političkim vrhom zbog nastavka rata u Gazi i njegovog pretvaranja u iscrpljivanje.

Spomenuo je američka unutarpolitička neslaganja i političke intrige, poput „republikanske ucjene Bidena, koji pati od neprestanog pada popularnosti pod utjecajem studentskog pokreta, kao i sporazuma između Washingtona i Rijada u okviru normalizacije u regiji“.

Na kraju je spomenuo „nadmetanje sa republikancima, koji tvrde da Bidenova administracija napušta Izrael kako bi dobili veće šanse na predstojećim izborima i većinu u Kongresu“.