Ko su stručnjaci koji podržavaju naloge za hapšenje čelnika Izraela i Hamasa
Pravni stručnjaci su potvrdili da nije prvi put da ih je međunarodni tužitelj sazvao kako bi zatražio savjet u vezi sa sukobom, kao što nije neuobičajeno ni da tužitelj pozove vanjske stručnjake da pregledaju dokaze.
Karim Khan, glavni tužitelj Međunarodnog krivičnog suda (ICC), potvrdio je u ponedjeljak da je podnio zahtjev za naloge za hapšenje najviših čelnika Izraela i Hamasa, koje njegov tim sumnjiči da su počinili ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom i nakon napada Hamasa na jug Izraela 7. oktobra prošle godine u kojem je ubijeno oko 1.140 ljudi. Izraelsko bombardiranje i kopnena invazija Pojasa Gaze, koji traju više od sedam mjeseci od tog napada, doveli su do ubistava više od 35.000 ljudi, većinom žena i djece, dok su hiljade izgubljene i strahuje se da su mrtve pod ruševinama.
Tužitelj Khan traži naloge za hapšenje pet osoba – izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, njegovog ministra odbrane Yoava Gallanta te vođe Hamasa Yahye Sinwara, Mohameda Diaba Ibrahima al-Masrija (poznatog i kao Mohamed Deif) i Ismaila Haniyeha.
Nastavite čitati
list of 3 itemsFrancuska kontra zapadnih saveznika, podržava tužitelja ICC-a protiv Izraela
Financial Times: Potez Međunarodnog krivičnog suda je težak udarac za Izrael
U svojoj izjavi Khan je pohvalio grupu stručnjaka koju je sazvao da pregledaju dokaze i pruže pravnu analizu koja podržava ove naloge za hapšenje. Kazao je kako oni imaju “neizmjeran ugled u međunarodnom humanitarnom i krivičnom pravu”.
U tekstu za Financial Times, grupa stručnjaka kolektivno je napisala da ovo nije prvi put da je međunarodni tužitelj sazvao takvu grupu kako bi zatražio savjet u vezi sa sukobom i da nije neuobičajeno da tužitelj pozove vanjske stručnjake da učestvuju u pregledu dokaza.
Ko su bili stručnjaci u panelu ICC-a?
- Sir Adrian Fulford: penzionisani lord, žalbeni sudija u Ujedinjenom Kraljevstvu, bio je sudija u Engleskoj i Walesu gotovo tri desetljeća dok se nije povukao iz Žalbenog suda 2022. Nakon što je bio advokat od 1978. godine imenovan je kraljicinim advokatom (QC), a sada je kraljev advokat (KC) od krunidbe kralja Charlesa. Trenutno je predsjedavajući Žalbenog vijeća za sigurnosnu provjeru foruma unutar kojeg podnositelji žalbe mogu osporiti odluku o odbijanju ili povlačenju provjere nacionalne sigurnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu. Prethodno je izabran za sudiju ICC-a na devet godina od 2003, a također je bio i sudija Visokog suda Engleske i Walesa. Među njegovim najistaknutijim slučajevima su predsjedavanje kod izricanja presude službeniku metropolitanske policije Wayneu Couzensu za ubistvo Sarah Everard 2021. godine.
- Sudija Theodor Meron: američko-izraelski advokat i sudija koji je radio na sudovima Ujedinjenih naroda u vezi s ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi. Također je gostujući profesor Pravnog fakulteta u Oxfordu, počasni saradnik Trinity Collegea, gostujući saradnik Mansfield Collegea i profesor emeritus na Pravnom fakultetu Univerziteta New York. Osim toga, on je posebni savjetnik za međunarodno humanitarno pravo tužitelja ICC-a i povezan je s Vijećem za vanjske odnose i Institutom za međunarodno pravo.
- Amal Clooney: britansko-libanska pravnica i advokatica za ljudska prava koja zastupa klijente pred ICC-om, Međunarodnim sudom pravde (ICJ) i Evropskim sudom za ljudska prava. Zastupala je žrtve genocida nad jezidima, kao i žrtve genocida u sudanskom Darfouru. Clooney je u prošlosti radila za slobodu političkih zatvorenika i novinara, uključujući šefa WikiLeaksa Juliana Assangea, a trenutno radi s nagrađivanom novinarkom Marijom Ressom s Filipina. Ona je profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Columbia. Zajedno sa suprugom, holivudskim glumcem Georgeom Clooneyjem, osnovala je Fondaciju za pravdu “Clooney”, koja pruža besplatnu pravnu podršku žrtvama kršenja ljudskih prava diljem svijeta.
Amal Clooney announces the conclusions of the Panel of Experts in International Law, convened by @KarimKhanQC to advise on @IntlCrimCourt arrest warrant applications for crimes in Israel and Palestine. Read her @FinancialTimes oped. https://t.co/cP4c9hhzUG
— Clooney Foundation for Justice (@ClooneyFDN) May 20, 2024
- Danny Friedman: advokat kraljevog savjetnika (KC) u londonskoj advokatskoj komori Matrix Chambers, čiji je jedan od osnivača bila Cherie Blair, supruga bivšeg britanskog premijera Tonyja Blaira. Friedman trenutno radi kao privremeni sudija Visokog suda u Sjevernoj Irskoj. Pravno savjetuje privatne pojedince, nevladine organizacije i državne organizacije koje žele poštovati ljudska prava i obaveze prema humanitarnom pravu unutar i izvan Ujedinjenog Kraljevstva. Friedman ima posebno iskustvo u terorizmu i protuterorističkom pravu.
- Baronica Helena Kennedy: škotska pravnica sa sjedištem u Doughty Street Chambers u Londonu i direktorica Instituta za ljudska prava Međunarodne advokatske komore. Helena Kennedy je predsjednica savjetodavnog tijela za reformu zakona “Pravda”. Među njezinim poznatijim slučajevima je zastupanje ozloglašene ubice djece Myrae Hindley tokom suđenja 1974. godine, nakon što je planirala bijeg iz zatvora Holloway.
- Elizabeth Wilmshurst: istaknuta saradnica međunarodnog prava u Chatham Houseu u Londonu. Radila je kao gostujuća profesorica na Univerzitetskom koledžu London. Bila je zamjenica pravnog savjetnika u Ministarstvu vanjskih poslova i Commonwealtha (FCO) 2003, ali je dala ostavku kada je njezino pravno mišljenje da je invazija na Irak bila nezakonita bez druge rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda poništeno 20. marta te godine. Godine 2010. dala je dokaz istrazi o legalnosti invazije na Irak i savjete koje je dala vladi.
Šta je panel ICC-a zaključio o izraelskom ratu protiv Gaze?
U izvještaju se navodi da je vijeće sazvano kako bi vještaci mogli “objektivno procijeniti materijal koji im je dostavio tužitelj i savjetovati tužitelja ispunjava li relevantni pravni test”.
U izvještaju je navedeno:
- Panel se slaže s Khanovom procjenom da ICC ima nadležnost nad slučajem budući da je Palestina država stranka prema statutu ICC-a.
- Vijeće zna da su istrage za dodatna krivična djela u toku i da se “očekuje da će dovesti do dodatnih prijava u budućnosti”.
- Stručnjaci pišu da je “Hamas visoko organizirana nedržavna oružana grupa”, a borbe između Izraela i Hamasa kvalificiraju se kao nemeđunarodni oružani sukob između vladinih snaga i jedne ili više naoružanih grupa.
- Međutim, panel primjećuje da, također, postoji međunarodni oružani sukob između Izraela i Palestine jer je potonja država “u skladu s kriterijima utvrđenim međunarodnim pravom”. Panel utvrđuje da su i Izrael i Palestina “visoke ugovorne strane” koje su ratificirale Ženevsku konvenciju i postoji “ratna okupacija Izraela” nad “barem dijelom” Palestine.
- Procjena panela zaključuje da su tri čelnika Hamasa “imala zajednički plan koji je nužno uključivao počinjenje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti” te da je taj plan bio sistematski protiv civilnog stanovništva Izraela. To se temelji na materijalu koji je dao Khan i izjavama “preživjelih i svjedoka na poprištima šest ključnih lokacija napada – Kfar Aza, Holit, lokacija Supernova Music Festivala, Be'eri, Nir Oz i Nahal Oz (videomaterijal i izjave počinitelja)”.
- U izvještaju se dodaje da su civili u Gazi ovisili o Izraelu u pogledu objekata bitnih za preživljavanje čak i prije 7. oktobra zbog više faktora, uključujući izraelsko ograničenje mobilnosti u Gazi nakon plana o povlačenju iz 2005, prema kojem se Izrael tehnički povukao iz Gaze i iselio svoje naseljenike.
- Govoreći o tome da izraelski čelnici koriste izgladnjivanje kao metodu ratovanja, izvještaj navodi da “strane u oružanom sukobu ne smiju namjerno ometati dostavu humanitarne pomoći za civile”, te da je nakon kopnenih operacija u Gazi “Izrael zasigurno postao okupacijska vlast u cijelom ili barem u značajnim dijelovima” enklave.
- Panel, također, dodaje da na temelju materijala koji je procijenio ima razloga vjerovati da su Netanyahu i Gallant namjerno gađali civilno stanovništvo u Gazi i pridonijeli gladovanju.
Šta je sljedeće?
Panel od troje sudija na ICC-u sada će donijeti odluku hoće li izdati naloge za hapšenje. Sudijama obično treba dva mjeseca da donesu takve odluke. Međutim, stručnjaci kažu kako je vjerovatno da će nalozi za hapšenje biti odobreni.
Mark Kersten, konsultant u Fondaciji Wayamo, neprofitnoj organizaciji za promociju međunarodnog krivičnog prava sa sjedištem u Berlinu te asistent profesora krivičnog prava i kriminologije na Univerzitetu Fraser Valley u Kanadi, rekao je:
“Sudije moraju biti zadovoljne pravnim standardom u ovoj fazi, a to je da postoje ‘razumni razlozi za vjerovanje’ da su navedeni pojedinci odgovorni za optužbe iznesene u zahtjevu tužitelja. Ovo je niska pravna prepreka”, rekao je Mark Kersten, konsultant u Fondaciji Wayamo, neprofitnoj organizaciji za promociju međunarodnog krivičnog prava sa sjedištem u Berlinu te asistent profesora krivičnog prava i kriminologije na Univerzitetu Fraser Valley u Kanadi.
“Nalozi su praktički zagarantirani zbog toga koliko je posla uloženo u zahtjev tužitelja i niskog praga koji se mora ispuniti.”