Cseh: Dodik jača tenzije na Balkanu, a ne Rezolucija o Srebrenici

Apsolutno je apsurdno za jačanje tenzija u Bosni i Hercegovini, pa i regiji Zapadnog Balkana, kriviti Nacrt rezolucije o Srebrenici, o kojoj će se uskoro glasati na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda i u kojoj se navode historijski utvrđene činjenice za jačanje tenzija umjesto secesionističkih lidera poput Milorada Dodika, govori za Al Jazeeru mađarska europarlamentarka, Katalin Cseh.

Komentirajući stavove Budimpešte prema spomenutoj rezoluciji, navodi kako mađarske vlasti vode dvoličnu politiku prema Balkanu, te potencira kako međunarodna zajednica ne smije pokleknuti pod pritiscima secesionista i „malicioznih remetitelja“ stanja na Balkanu već im se usprotiviti.

• Kako komentirate posljednje izjave mađarskih zvaničnika da ova država neće glasati za Rezoluciju o Srebrenici na Općoj skupštini UN-a?

– Trenutna mađarska vlast pokazuje dvoličan pristup prema Balkanu već godinama. (Premijer Viktor) Orban i (ministar vanjskih poslova Peter) Szijjarto glasno podržavaju širenje Evropske unije na jugu Evrope, a istovremeno javno podržavaju političke figure regije koji vode najjače politike podjela i destrukcije, poput Milorada Dodika. Oni ignoriraju Dodikove izjave kada poziva na raspad Bosne i Hercegovine ili odbijaju genocidom nazvati masovna ubistva, obimno dokumentirana, u Srebrenici. U ovom kontekstu, kada Szijjarto istupi sa argumentom da bi rezolucija kojom se priznanje univerzalno osuđeni genocid ugrozio integritet Bosne i Hercegovine i njenu integraciju u Evropu je odvratno i pogrešno.

• U kojoj ulozi je nedavno evropski komesar za proširenje i mađarski političar Oliver Varhelyi govorio o Srebrenici i kako je došlo do toga da je promijenio svoju priču – od izražavanja žaljenja i sućuti do negiranja genocida u Srebrenici?

– Oliver Varhelyi ima dugu historiju neortodoksnih istupa pri komuniciranju u kapacitetu zvaničnika, iznijevši kontroverzne izjave koje povremeno idu protiv položaja u Evropskoj komisiji koje predstavlja. On i ministar vanjskih poslova BiH (Elmedin Konaković) su pojasnili svoja stajališta i pokušali deeskalirati situaciju, ali to ne mijenja činjenicu da Varhelyi izgleda manje kao razboriti predstavnik Komisije, nego kao neugodan odjek Vlade koja ga je prije četiri godine poslala u Brisel.

• Trebaju li i hoće li evropske države glasati u Općoj skupštini za navedenu rezoluciju?

– Rastužuje me činjenica kako, nešto manje od 30 godina i završetka razarajućeg rata u Bosni i Hercegovini, uopće postoji debata i podjele o Srebrenici, umjesto da se zajednički procesira sva ta trauma. No, kriviti nacrt rezolucije na UN-u, u kojoj se navode očite historijske činjenice i odaje počast nevinim žrtvama agresorskog rata, za jačanje tenzija umjesto serijskog lažljivca i separatističkog kreatora problema koga podržava putinistički propagandni stroj u negiranju historijske stvarnosti je apsurdno. Međunarodna zajednica ne smije napraviti grešku i popustiti ovim malicioznim remeteljima. Nadam se da će rezolucija biti usvojena i tako biti poslana jasna poruka i Dodiku i onima koji ga podržavaju.

• Često kritizirate čelnike iz Beograda (Aleksandra Vučića) i iz Banje Luke (Milorada Dodika) za opasne izjave i političke poteze. Jesu li Bosna i Hercegovina i Balkan (ponovo) u opasnosti od podjela i nasilja?

– Zabrinuta sam zbog porasta tenzija u Bosni i Hercegovini, Srbiji i u drugim dijelovima Balkana. Ono što ove države najviše trebaju na pragu pristupa EU jeste odgovorno, ozbiljno političko vodstvo svojih političara. Moramo im se usprotiviti, a ne udovoljavati im jer oni to shvataju kao ohrabrenje da nastave sa takvim ponašanjem.

Da li postoji iko ko ozbiljno misli kako će takvo ponašanje izabranih zvaničnika biti tolerirano u EU u slučaju pristupa BiH? Mi srdačno podržavamo širenje Unije na Balkanu, no Dodik ih vuče u suprotnom smjeru i moramo poslati mu jasnu poruku kako ga to neće dovesti nigdje. Deeskalacija je jedini put ka EU.

• Šta EU i Zapad trebaju uraditi kako bi spriječili dalje eskaliranje stanja u balkanskoj regiji?

– Moramo se držati naše podrške postojećim mirovnim sporazumima i dogovorima o pristupu koji su stvorili okvir za mirni suživot i evropske integracije Balkana. Međunarodna zajednica mora održavati regiju na ispravnom putu jer se već suočavamo sa previše sukoba danas i od najviše važnosti je da održavamo sve dijelove Evrope stabilnim.

Mislim da je EU stvorio ispravne inicijative za ove države kako bi se razvijale i napredovanje u saradnji s nama, ali kakvo je stanje moramo ih također podsjetiti da ti uvjeri nisu samo preporuke, već da i njihovo kršenje ima svoje posljedice.

Potrebna nam je stabilna vladavina prava, zaštita osnovnih prava za žene, manjine, funkcionalno i slobodno okruženje za medije i ne smijemo pristati na kompromis kada je to u pitanju.

• S tim u vezi, kako komentirate generalno rad u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji na putu ka EU? Hoće li regija uskoro biti bliže članstvu u Uniji ili Rusiji?

– Pažljivo pratimo politička dešavanja i razvoj u regiji koja se bilježe u izvještajima Evropskog parlamenta za svaku državu. Osim kritika, želimo i nagraditi napredak u procesu pridruživanja i ovaj pristup također podržava Komisija. Evropski parlament je nedavno glasao u korist ekonomskog plana rasta Zapadnog Balkana kako bi se smanjila privredna razlika između EU i Balkana osiguranjem fondova za razvoj ovih država. To je znak povjerenja u pozitivan ishod i poruka građanima i kompanijama u regiji da je EU jedini pouzdani garant dugoročne, prosperitetne budućnosti regije.