Hoće li ICC izdati naloge za hapšenje lidera Izraela i Hamasa

Nakon višemjesečnog prikupljanja dokaza glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Khan zatražio je naloge za hapšenje najviših izraelskih i Hamasovih čelnika.

Khan je u ponedjeljak dao izjavu u kojoj je objasnio da ima “razumne razloge” vjerovati da su izraelski premijer Benjamin Netanyahu i ministar odbrane Yoav Gallant krivi za ratne i zločine protiv čovječnosti u Pojasu Gaze od početka rata protiv te enklave, u kojem su izraelske snage ubile više od 35.000 Palestinaca.

Obojica su optuženi za korištenje izgladnjivanja kao metode ratovanja protiv Palestinaca u Gazi, kao i za “namjerno usmjeravanje napada” na civile i nadgledanje “istrebljenja i/ili ubistava” Palestinaca u Gazi.

Khan je, također, optužio više čelnike Hamasa – Yahyju Sinwara, Mohameda Diaba Ibrahima al-Masrija i Ismaila Haniyeha da su nadzirali zločine protiv izraelskih zajednica 7. oktobra prošle godine kada je 1.139 ljudi ubijeno, a 250 zarobljeno u južnom Izraelu. Mogu biti optuženi za zločine koji uključuju “ubijanje i istrebljenje”, “uzimanje talaca” te nadgledanje mučenja i drugih nehumanih djela.

Najava da Khan cilja na Netanyahua i Gallanta je, možda, najznačajnija, s obzirom na to da će to biti prvi put da glavni tužilac ICC-a pokušava optužiti čelnike američkog saveznika.

Slijedi sve što treba znati o Khanovoj najavi.

Hoće li ICC prihvatiti Khanov zahtjev?

U sljedećih nekoliko mjeseci, vijeće sudija u Predraspravnom vijeću ICC-a pregledat će Khanov zahtjev za nalozima za hapšenje.

Alonso Gurmendi, stručnjak za međunarodno pravo na King's Collegeu u Londonu, rekao je za Al Jazeeru da se u prošlosti dešavalo da su zahtjevi odbijani, iako je to neuobičajeno. Očekuje da će optužnice protiv čelnika Izraela i Hamasa biti odobrene.

Gurmendi je objasnio da Predraspravno vijeće treba utvrditi da postoje “razumni razlozi” da su dotični ljudi počinili zločin u okviru nadležnosti ICC-a, pravosudnom tijelu koje je 2015. godine dobilo nadležnost nad svim zločinima počinjenim na okupiranoj palestinskoj teritoriji.

“Ono što se događa u Gazi je tako vidljiv kriminalni čin. Ono što opisuje [Khan] je ono što vidimo… Jednostavno ne vidim nesklad između ponašanja optuženih i samog naloga”, rekao je Gurmendi za Al Jazeeru. Dodao je da postoji zabrinutost po kojoj bi izraelski saveznici mogli pokušati izvršiti pritisak na sudije da odbiju Khanove naloge za hapšenje izraelskih čelnika.

Balkees Jarrah, pomoćnica direktora programa međunarodne pravde u Human Rights Watchu, dijeli sličnu zabrinutost.

“Zemlje članice ICC-a trebale bi biti spremne odlučno zaštititi nezavisnost ICC-a jer će se neprijateljski pritisak vjerovatno povećati dok sudije ICC-a razmatraju Khanov zahtjev”, rekla je u izjavi poslanoj Al Jazeeri.

Kako su Hamas i Izrael odgovorili?

Rukovodstvo Hamasa pozvalo je Khana da poništi svoje zahtjeve za hapšenje njegovih čelnika. U saopćenju, grupa je navela da glavni tužilac izjednačava “žrtvu s krvnikom”.

Izraelski političari, uključujući Netanyahua, također su odbili zahtjeve.

“S gnušanjem odbacujem poređenje haškog tužioca između demokratskog Izraela i masovnih ubica Hamasa”, rekao je Netanyahu.

Član Izraelskog ratnog kabineta Benny Gantz te krajnje desničarski ministri Bezalel Smotrich i Itamar Ben-Gvir su, također, napali Khana. Pri tome su Smotrich i Ben-Gvir optužili Khana za antisemitizam. Međutim, Gurmendi je rekao da ta optužba zvuči prazno.

“Jedna vrlo važna stvar koju je ICC napravio je da je podnio ove naloge protiv Izraela i vođa Hamasa. To sprečava logičnu optužbu da su Khan ili ICC antisemitski i prohamasovi. To očito ruši tu pretpostavku”, rekao je Gurmendi.

SAD je podržao Izrael u odbijanju zahtjeva za nalozima za hapšenje, dok je Južnoafrička Republika, koja pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) vodi postupak za genocid protiv Izraela zbog njegovih postupaka u Gazi, podržala Khanov potez.

Kakve će biti posljedice Khanove odluke?

Svaki nalog za hapšenje mogao bi imati stvarne i simbolične posljedice za optužene, uključujući moguće hapšenje ako putuju u zemlje članice ICC-a. Međutim, niti Hamasu niti izraelskim čelnicima neće se suditi ako nisu u pritvoru Suda, a ICC nema ovlast uhapsiti bilo koga.

Sinwar i Deif se sakrivaju u Gazi, dok je Haniyeh u Kataru, koji nije član ICC-a.

Izrael je ranije zanemarivao međunarodne pravne odluke.

Tokom 2004. godine, savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde, koji je institucija Ujedinjenih naroda, pokazalo je da je izraelski zid razdvajanja nezakonit. Dvije decenije kasnije, Izrael se nije pridržavao privremenih mjera ICJ-a izdanih u januaru, kojima je naloženo povećanje pomoći civilima u Gazi.

Bez obzira na to kako će Izrael odgovoriti ako budu izdani nalozi za hapšenje, Gallant i Netanyahu neće moći toliko putovati izvan Izraela.

Kao premijer, Netanyahu se, možda, neće suočiti s prijetnjom hapšenja ako otputuje u SAD, koji nije potpisnik Rimskog statuta, ugovora kojim je uspostavljen ICC.

Neki posatrači strahuju da članice ICC-a koje su saveznice Izraela, poput Njemačke ili Ujedinjenog Kraljevstva, možda, neće uhapsiti Netanyahua ili Gallanta ako im budu dolazili u posjete, čime zapravo krše svoje obaveze prema Rimskom statutu.

“Ovo je ključni trenutak. To je konačno vatreno krštenje međunarodne krivične pravde”, rekao je Gurmendi. “Do koje su mjere licemjerja zapadne države spremne pasti kako bi omogućile ono što Izrael radi u Gazi? Zapad stvarno mora izabrati – je li međunarodna krivična pravda nešto što želi zagovarati ili je sve stvar realpolitike”.