Treba li jednoj državi 160 političkih stranaka

Od nekada velikih političkih stranaka koje su vladale Hrvatskom ostale su samo ruševine, a svakog dana zbog podjela rađaju se nove stranke.

Prema zakonu, političku stranku u Hrvatskoj može osnovati najmanje 100 punoljetnih državljana (Antonio Bat / EPA)

Hrvatska je država s manje od četiri milijuna stanovnika i taj broj će prema trenutnim pokazateljima i dalje padati. Iako je broj građana sve manji u Hrvatskoj, nema problema s brojem registriranih političkih stranaka. Prema podacima iz ožujka 2024. godine u Hrvatskoj je tada djelovala 161 politička stranka koja je službeno upisana u Registar političkih stranaka. Tada je to bilo tako jer Zakonom o važećim političkim strankama, kojim se uređuje pravni položaj, uvjeti, način i postupak osnivanja, taj broj iz mjeseca u mjesec varira.

Prema tome zakonu, za koji se kaže kako je previše liberalan i treba ga mijenjati, političku stranku u Hrvatskoj može osnovati najmanje 100 punoljetnih poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske pri čemu je uz zahtjev za upis u Registar potrebno dostaviti zapisnik o radu i odluke osnivačkog tijela stranke, program rada i statut, popis osnivača i članova upravnih tijela kao i imena osoba ovlaštenih za predstavljanje i zastupanje.

Kada se govori o broju i radu političkih stranaka u Hrvatskoj, tu treba svakako spomenuti i nekakve zanimljivosti. Jedna od njih je svakako da u Hrvatskoj postoji veliki broj političkih stranaka koje gotovo da i ne djeluju aktivno, niti se pojavljuju na izborima. Druga specifičnost je i ta što su nekada velike i moćne stranke u Hrvatskoj danas gotovo nestale s političke scene i one djeluju zahvaljujući jednom čovjeku. Primjer takvih stranaka su Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska seljačka stranka (HSS), Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), Hrvatska stranka prava (HSP)… To su stranke koje su nekada sudjelovale u vladama, imale ministre, državne tajnike, saborske zastupnike, župane, gradonačelnike… Popisu tih stranaka treba dodati i neke novije primjere poput Živog zida ili Oraha.

Stranka jednog čovjeka

Jedna od takvih stranaka je i nekada veliki i moćni HNS čija je ministrica još samo prije desetak godina bila Anka Mrak-Taritaš. Ona je u međuvremenu napustila HNS i osnovala političku stranku Glas čija je predsjednica.

„HNS sam napustila u trenutku kada je ta stranka izgubila smjer kojim je trebala i željela ići, poslije čega su dali ruku za drugi politički smjer, odnosno za HDZ. Ključno je bilo kada je HNS digao ruku za HDZ i zamijenio Most u Vladi. Tada sam ja, kao i neki drugi članovi stranke, rekla da ne želim biti dio takve stranke“, pojasnila je Mrak-Taritaš svoje razloge napuštanja HNS-a.

Smatra kako poslije takvih događanja unutar tih političkih stranaka ostaju samo oni pragmatični, ali i da su oni tu dok su potrebni za neke stvari. Napomenula je i kako, kada jedna manja stranka uđe u koaliciju s nekom velikom strankom i postane junior partner, sigurno će izgubiti dio svoga identiteta, a onda samim tim i dio svojih birača koji takve stvari ne prihvaćaju.

„Od takvih događanja u manjim strankama profitiraju velike stranke, a kod nas je to najčešće HDZ. U isto vrijeme one male stranke postaju sve manje i polako nestaju, što se vidi u Hrvatskoj iz niza primjera“, kazala je Mrak-Taritaš.

Tako je i drugdje, a Hrvatska nije izuzetak

Govoreći na temu nestanka nekada velikih političkih stranaka u Hrvatskoj, politički analitičar Davor Gjenero kaže kako to nije specifičnost samo Hrvatske nego da takvih slučajeva ima i u drugim državama. Podsjetio je na niz takvih primjera u Srbiji među kojima je svakako najpoznatiji politički nestanak nekada velike Demokratske stranke. Gjenero kaže kako nije normalno da jedna država, kao što je Hrvatska, ima više od 150 političkih stranaka i da je osnovni razlog tome loš zakon.

„Razlozi nestanka nekih političkih stranaka su različiti od stranke do stranke. Tako je HNS počeo nestajati kada je isključen iz stranke Radimir Čačić. HSLS je bio doživio neke unutarnje tektonske poremećaje radi čega su izgubili dio vodstva, a onda i dijela glasačkog tijela. Neke su, pak, stranke poput Oraha i Hrvatskih laburista, nestale jer nisu nikada bile potpuno konsolidirane. Isto tako ima tu puno i nekih osobnih razloga, razmirica, neostvarenih osobnih političkih ciljeva i drugih stvari koje dovode do pucanja i razlaza. Vrlo često jedan pogrešan ili nepromišljen korak dovodi do podjele“, rekao je Gjenero.

Dodaje kako se kod tih podjela ne razmišlja da stranke koje su nekada imale 7-8 posto podrške građana padaju ispod pet posto i prestaju biti nacionalne stranke. Smatra kako takve političke podjele najviše naruku idu prije svega HDZ-u koji onda te male stranke jednostavno „usisa“ pri čemu one izgube svoj identitet. Osvrnuo se i na trenutnu političku situaciju, prije svega na Domovinski pokret i Most, rekavši kako i njima prijeti sličan scenarij. Prema njegovim riječima, obje te stranke su politički nekonsolidirane što pokazuje i njihovo osipanje ubrzo nakon parlamentarnih izbora. Zbog svega toga očekuje daljnja razdvajanja u obje stranke.

„Sve to ukazuje kako je Hrvatskoj potrebna promjena zakona kada je riječ o uvjetima osnivanja političke stranke, a onda isto tako i obveze. Politička stranka je organizacija koja želi utjecati na vlast ili djelovati da dođe na vlast, a to može samo sudjelujući na izborima. U Njemačkoj postoji zakon prema kojem stranka koja ne nastupa na izborima na lokalnoj, državnoj ili EU razini bude brisana iz Registra. Kada bi se ti kriteriji uzeli u obzir, u Hrvatskoj bi postojalo nekih 20-ak političkih stranaka, što je, možda, i optimalan broj za državu kakva je Hrvatska“, rekao je Gjenero.

Opasnost po Most i Domovinski pokret

Slično razmišlja i politički analitičar Žarko Puhovski koji smatra da, kada se gledaju političke aktivnosti i djelovanje kako na nacionalnoj tako i lokalnoj razini, u Hrvatskoj postoji maksimalno 40 političkih stranaka.

„U Hrvatskoj imamo niz stranaka koje su faktički prestale postojati, ali opstaju zahvaljujući jednoj osobi. Takva je situacija s HSS-om i njihovim predsjednikom Krešom Beljakom ili HSLS-om s predsjednikom Dariom Hrebakom. Danas većina građana u Hrvatskoj niti ne zna tko je predsjednik tih stranaka ili, pak, tko je predsjednik nekada velikog HNS-a. Te stranke gotovo da ne postoje, nemaju organizacije širom Hrvatske, a u Sabor ulaze prije svega jer se vežu za velike stranke“, rekao je Puhovski.

Osvrnuo se na trenutnu političku situaciju, rekavši kako je Most izgledan kandidat da im se ponovi scenario HSS-a, HSLS-a i HNS-a. Kao razloge tome vidi osipanje broja saborskih zastupnika odmah poslije izbora, ali i činjenicu da s njima nitko ne surađuje niti oni pokazuju želju da surađuju bilo s kim. Prema njegovim riječima, Most polako, ali sigurno gubi svoj klub dok je Domovinski pokret sada u situaciji da čeka kada će ih HDZ usisati i pojesti.

„S obzirom na trenutnu političku situaciju i kako se radi, HDZ je danas u Hrvatskoj jedina prava politička stranka. SDP je to nekada bio, ali više nisu. Oni su jako loši, ali neće propasti pa su tako na prošlim izborima, zahvaljujući intervenciji Zorana Milanovića, ostvarili dobar rezultat. Međutim, takve stvari se događaju svagdje, pa i u razvijenim državama EU-a, što pokazuje da Hrvatska nije izuzetak“, zaključio je Puhovski.

Izvor: Al Jazeera