Stoji li Moskva iza usvajanja nacrta zakona o ‘stranim agentima’ u Gruziji?

Gruzijski parlament usvojio je u trećem čitanju Nacrt zakona o “stranim agentima”, koji je izazvao velike polemike u zemlji, što nije prošlo bez nasilnih incidenata unutar i izvan parlamenta, i prije i poslije glasanja. Opozicione snage smatraju da se ovim zakonom ograničavaju slobode u zemlji, zbog čega ga nazivaju “ruskim zakonom”.

Prije usvajanja zakona, vlasti u Gruziji su se suočile s oštrim kritikama evropskih zemalja koje su smatrale da je zakon nedemokratski, da je usmjeren protiv zapadnog sistema i da služi interesima Moskve.

Ministar odbrane Velike Britanije Grant Shapps usporedio je situaciju u Gruziji s ratom u Ukrajini, opisujući usvajanje zakona kao “rusko uplitanje u poslove Gruzije”. Uputio je direktan poziv građanima Gruzije da se “odupru Rusiji”.

Uoči glasanja, gruzijska vlada odbila je primiti evropsku delegaciju koja je došla u glavni grad Tbilisi u, kako se čini, pokušaju da odvrati gruzijske dužnosnike od odobrenja nacrta zakona.

Prema odredbama zakona, pravni subjekti i medijske kuće koje primaju više od 20 posto financijskih sredstava iz inozemstva moraju prijaviti izvore prihoda i pokazati sve svoje prihode. U protivnom, bit će im izrečena kazna od 25.000 gruzijskih larija (9.500 dolara).

‘Ruski zakon’

Vlada insistira na tome da je zakon neophodan kako bi se spriječili pokušaji destabilizacije političke situacije u zemlji, a koji se, prema vlastima, financiraju iz inozemstva. S druge strane, opozicija i snage civilnog društva vjeruju da će vlasti iskoristiti ovaj zakon za gušenje kritika, što će dovesti do gušenja civilnog društva, što se dogodilo sa sličnim zakonima u Rusiji, kako kažu.

Rusija poriče bilo kakvu umiješanost u gruzijski zakonodavni proces, a glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov ponovo je naglasio da se Moskva ne miješa u unutrašnje stvari Gruzije. Izjavio je da zapadne zemlje direktno prijete gruzijskoj vladi time da će biti posljedica ako se zakon o stranim agentima provede.

Brisel je ponovo pozvao Tbilisi na, kako je to opisao, “povratak na evropski put i ispunjavanje svih obaveza koje su vlasti dobrovoljno preuzele na sebe podnošenjem zahtjeva za dobivanje kandidatskog statusa za svoju zemlju”.

U Berlinu je Michael Roth, predsjedavajući Odbora za vanjsku politiku njemačkog Bundestaga, pozvao Evropsku uniju da poduzme “oštre mjere” protiv gruzijskog rukovodstva.

Sigurna udaljenost

Direktor Ruskog centra za političke prognoze Denis Korkodinov smatra da strahovi vlasti u Gruziji od iskorištavanja organizacija civilnog društva za uplitanje u unutrašnje poslove zemlje opravdavaju donošenje ovakvih zakona. Ovi zakoni to sprečavaju i to je, kako je rekao, politika koju slijede mnoge zemlje svijeta.

Napori koje ulažu vlasti u Gruziji da zadrže sigurnu udaljenost između Rusije i Evropske unije doveli su ih u sukob sa pobornicima liberalnog, prozapadnog usmjerenja, koji su spremni za bilo koji oblik “podređenosti”, čak i ako to je na račun nezavisnosti zemlje i žrtvovanja odnosa s Rusijom, dodao je za Al Jazeeru.

Korkodinov vjeruje da Tbilisi, bez obzira na snažno neprijateljstvo s Moskvom, koje je eskaliralo između dvije strane nakon rata u Južnoj Osetiji 2008. godine, želi zadržati marginu nezavisnosti u svojoj vanjskoj politici. O tome govori i protivljenje Tbilisija da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Moskve.

Prema njegovom predviđanjima, ako nacrt zakona postane stalna i obavezujuća odluka, zapadni sistem neće biti popustljiv prema tome i tretirat će to kao državni udar protiv svih sporazuma potpisanih između Tbilisija i Evropske unije, što će vjerovatno dovesti do okončanja starog gruzijskog sna o ulasku u Evropsku uniju, ili njegovog zamrzavanja na određeno vrijeme.

Zakon i kazna

S druge strane, Mamuka Mdinaradze, stručnjak za gruzijska pitanja, vjeruje da “svi prijatelji i međunarodni partneri Gruzije” žele vidjeti uvođenje sankcija aktualnim vlastima u Tbilisiju.

Dodao je, govoreći za Al Jazeeru, da će te mjere biti unutar sistema koji je odobrila Evropska unija u slučajevima kršenja ljudskih prava, s obzirom na to da “cijeli svijet” sada vidi šta gruzijska vlada radi mirnim demonstrantima, pored onoga što će novi nacrt zakona, kako je rekao, nametnuti slobodnim medijima i civilnom društvu.

Mdinaradze očekuje od Evropskog parlamenta da prekine svaku interakciju na visokom nivou s vladom Gruzije, uključujući i to da se preraspodijeli financijska podrška koja joj je pružena u korist civilnog društva u zemlji.

Prema njegovim riječima, predstojeći parlamentarni izbori (u oktobru iduće godine) bit će odlučujući za Gruziju, jer bi promjena vlasti omogućila izmjene zakona koji koče evropsku integraciju zemlje.

Osim toga, gruzijski zapadni partneri zabrinuti su da bi Rusija mogla iskoristiti Gruziju da zaobiđe sankcije, te da je novi nacrt zakona proaktivan korak da se ušutka svaki glas koji bi se mogao suprotstaviti tim praksama. Time bi se vjerojatno okončao desetljećima dug san Gruzije o integraciji s Evropskom unijom.