Dan kad je poplavljena Posavina: Hrvatska se nakon katastrofe iskazala, ali moglo je i bolje

Sami mještani Gunje prisjećaju se kako niko od njih nije vjerovao da je moguće da će doći do puknuća nasipa, a onda i poplava.

U pomoć stanovnicima Gunje i okolnih sela pristigli su pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske (Marko Mrkonjić / Pixsell)

Točno deset godina prošlo je od katastrofalnih poplava koje su u svibnju 2014. godine pogodile Gunju i ostala naselja u području poznatom kao Cvelferija, nedaleko Županje na istoku Hrvatske. Poplavama je prethodio višednevni enormni porast vodostaja rijeke Save i njezinih pritoka koje su dovele i do nikad zabilježenog protoka vode u ovoj rijeci. Kulminiralo je sve to 17. svibnja 2014. godine kada je vodostaj Save dosegao nikad zabilježenih 1.176 centimetara.

O visini vode govori i to da se ona poravnala s vrhom savskog nasipa na kojem su bile postavljane vreće punjene pijeskom ili kako se to naziva – zečji nasipi. Poplava je uslijedila kada je istoga dana, oko 15 sati i u razmaku od 20-ak minuta, uslijedilo puknuće nasipa na dva mjesta – u Račinovcima i Rajevom Selu.

Voda je prodrla u nebranjeni dio zemljišta pri čemu su prva na udaru bila spomenuta dva sela. Ipak, najgore je prošla obližnja Gunja koja se nalazi uz Savu između ta dva sela i koja je u prirodnoj depresiji. Voda je ubrzo počela puniti cijeli prostor. Prvoga dana poplave u Rajevom Selu su smrtno stradale dvije osobe, Ruža Sirotković i Franjo Šoltes.

Kada se prisjećaju tih dana, mnogi kažu i kako je prava sreća bila da broj smrtno stradalih nije bio i veći. Pričinjena je ogromna materijalna šteta koja je procijenjena na tadašnjih gotovo 230 milijuna eura. O šteti govori i to da su bile oštećene i stradale tisuće obiteljskih kuća, staja, poplavljeni su bili i objekti javne namjene poput škola, crkvi, džamije u Gunji, groblja… U vodi su smrtno stradale tisuće grla stoke. U samo nekoliko sati voda je u nekim dijelovima Gunje dosezala i do četiri metra.

Govoreći o tim danima, mještani kažu kako su u Gunji bile poplavljene gotovo sve kuće, a da su se u nekim dijelovima sela iz vode mogli vidjeti samo krovovi i dimnjaci kuća.

„Danima prije toga vodostaj je rastao i mi smo poduzimali sve potrebne radnje kako bismo spriječili moguće štete. I pored rekordnog vodostaja nitko nije mogao niti sanjati da je moguće da dođe do puknuća nasipa, što se, nažalost, dogodilo“, prisjeća se Božo Galić, koji je u to vrijeme obnašao dužnost vukovarsko-srijemskog župana.

„Radili smo svi zajedno, evakuiralo se stanovništvo, poduzeli korake da ih se smjesti na sigurno… Kada je poplavilo, mogli smo samo čekati da se voda povuče i da krenemo s raščišćavanjem i obnovom oštećenih kuća. Danas, deset godina poslije, mislim kako možemo reći da smo napravili odličan posao. Građani Hrvatske, kao i nekih drugih zemalja, pokazali su veliku empatiju te su slali brojne donacije kako bi se pomoglo stradalim građanima. Ubrzo poslije povlačenja vode počela je i obnova, tako da je od te poplave ostalo samo jedno ružno sjećanje za koje se nadamo da se više nikada neće ponoviti“.

‘Bilo je to kao pravo more’

Govoreći o poplavi, glavni imam Gunje Idriz ef. Bešić kaže kako je vijest o puknuću nasipa i poplavi dočekao na Bleiburgu te je, kada je došao u Gunju, već sve bilo poplavljeno.

„Voda je tada već bila svuda. I danas se sjećam kako je sve to izgledalo pod vodom kao i kolike su štete napravljene. Džamija u Gunji, koja je najstarija džamija u Hrvatskoj, bila je sva u vodi. Unutar džamije je bilo preko dva metra vode, a vani i preko tri metra. Bilo je to kao pravo more“, prisjeća se Bešić.

Voda je prije deset godina stanovnicima županjske Posavine uništila sve (Marko Mrkonjić / Pixsell)

Prema njegovim riječima, treba zahvaliti svima koji su na bilo koji način bili uključeni u obnovu ili angažirani u to vrijeme jer su učinili ogroman posao. Kada je riječ o samoj obnovi, istakao je kako je ona bila skupa, vjerojatno najskuplji kvadrat u Europi, ali i da ljudi iz poplavljenih područja mogu biti zadovoljni kako je sve obnovljeno i izgrađeno.

„Hrvatska se u poplavi pokazala da je država, jer se pokazala u najboljem mogućem svjetlu. Sve službe su bile na terenu i radile svoj posao. Treba svakako zahvaliti i agenciji Turske vlade TIKA-i, koja je u obnovu džamije i drugih objekata uložila preko pola milijuna eura. Donirali su mještanima 100 steonih junica, kao i 50 velikih plastenika. Bilo je i puno drugih donatora“, rekao je Bešić.

Podsjetio je i kako je kod džamije bila postavljena kuhinja koja je mjesecima prehranjivala mještane u Gunji.

„Muftija Aziz Hasanović rekao je kako su spremni i dvije godine prehranjivati ljude u Gunji ako bude potrebe. Nije bilo baš toliko potrebe, ali je to trajalo mjesecima“, napomenuo je Bešić.

Zakazala ekonomska i infrastrukturna obnova

Sami mještani Gunje prisjećaju se kako nitko od njih nije vjerovao da je moguće da će nasip puknuti, a onda uslijediti i poplava. Neki nisu htjeli niti napuštati svoje domove, unatoč vodi koja je nailazila, ali su na kraju, ipak, odlučili skloniti se na sigurno. Dio njih su iz već poplavljenoga sela u čamcima ili vojnim vozilima izvlačili pripadnici Hrvatske vojske, HGSS-a ili vatrogasci. Poslije povlačenja vode neki su smještaj pronašli u kontejnerskim naseljima koja su bila postavljena u Gunji, Račinovcima i Rajevom Selu. Tu su imali osiguranu prehranu, toalete, prostor za djecu…

Josip Nasurović, načelnik Općine Drenovci, koja u svom sastavu ima pet sela od kojih su dva bila gotovo u cijelosti pod vodom (Rajevo Selo i Račinovci) smatra kako je obnova urađena odlično i da mještani mogu biti zadovoljni sa svime što je napravljeno kada je riječ o obnovi obiteljskih kuća. Ipak, kada je riječ o obnovi infrastrukture, gospodarstva i slično, moglo se i moralo, prema njegovom mišljenju, učiniti mnogo više.

„Činjenica je kako je ta obnova kuća brzo tekla i da je odrađena jako kvalitetno. Međutim, moralo se puno više napraviti kada je riječ o obnovi gospodarstva, jer to je ono što hrani ljude. Zakazalo se i kada je riječ o obnovi komunalne infrastrukture, jer puno toga nije napravljeno, a moglo se. Tu, pak, ne krivim samo državu, nego najviše ondašnje općinske vlasti koje su to vrijeme trebale iskoristiti da se napravi više. To je bilo vrijeme kada se mogla napraviti kanalizacija, urediti sve prometnice, nogostupe i slično. Ipak nije, pa zato i danas imamo taj problem“, rekao je Nasurović.

Evakuacija životinja iz poplavljenog sela Gunja u maju 2014. godine (Marko Mrkonjić / Pixsell)

Kada se govori o naseljima u Općini Drenovci, danas kaže kako je najveći problem to što nedostaje radnih mjesta i to prije svega onih bolje plaćenih. Oni koji se bave poljoprivredom ili posjeduju obrt imaju zadovoljavajuća primanja, dok su oni preostali u problemu i žele nešto više. Stoga i ne čudi što je poslije poplave, što se gotovo poklopilo s otvaranjem granica nakon ulaska Hrvatske u EU, dosta ljudi iselilo u potrazi za poslom i boljim životom. Dodatni problem je što su najvećim dijelom iselili mladi.

„To je problem za čije rješenje će nam trebati dosta vremena. To je nešto i što ne možemo sami“, istakao je Nasurović.

Općinske vlasti su mogle tražiti više

Razgovarali smo i s Antom Gutićem, načelnikom Općine Gunja, koji se slaže sa svojim kolegom Nasurovićem kako je obnova obiteljskih kuća odrađena odlično, ali i da su ondašnje općinske vlasti mogle insistirati na obnovi nekih drugih objekata ili ulica. Podsjetio je kako je država tada nudila čelnicima Općine Gunja da se izgradi novi vodovod, ali da se to odbilo i tražilo neko drugo rješenje koje se sada pokazuje lošim jer često bilježe razne kvarove na vodovodnoj mreži.

„Rezultat svega toga je da me na mjestu načelnika dočekalo više neasfaltiranih ulica i neuređenih ili strganih nogostupa. Neki od njih su oštećeni i tijekom poplave. Moralo se učiniti više da se nadoknadi šteta gospodarstvenicima koji su pretrpjeli velike štete ili da im se barem nadoknade troškovi stradalih strojeva i sirovina. Ipak nije, pa nam se dogodilo da su dva velika drvoprerađivača u Gunji, koji su zapošljavali stotinjak radnika, zatvorili svoje pogone. Na taj način smo ostali bez stotinjak radnih mjesta, što je za Gunju ogromna brojka“, istakao je Gutić.

Vraćajući se desetak godina unazad, kaže kako je Gunja od novih objekata dobila samo novo nogometno igralište, kao i Društveni dom i knjižnicu. Škola je brzo obnovljena, pa su učenici već u rujnu krenuli na nastavu u svoju školu, iako su se radovi u prizemlju odvijali još neko vrijeme. Obnovljeni su i prostori udruge Zvjezdica, zgrada Općine…

Deseta obljetnica poplave u selima županjske Cvelferije bit će skromno obilježena. Na sam dan puknuća nasipa bit će služena sveta misa i položeni vijenci kod spomen-obilježja u Rajevom Selu u spomen na dvije osobe koje su smrtno stradale u poplavi. Najavljuje se kako će u rujnu, kada Općina Drenovci bude obilježavala Dan Općine, obljetnica biti obilježena na primjeren način.

Izvor: Al Jazeera