Posustaje li ruski napad na sjeveroistočnu Ukrajinu

Zbog kanonade oko sebe policajac je morao urlati.

“Neprijatelj zauzima položaje na ulicama Vovčanska. Ljudi, evakuirajte se”, pozivao je bradati oficir u pancirnoj jakni i kacigi stanovnike ukrajinskog grada koji se nalazi blizu ruske granice.

Njegov poziv snimljen je i objavljen na Telegramu u srijedu. Kako ruski rat protiv Ukrajine eskalira, od tada je pogledan više od 13.000 puta.

Vovčansk je industrijski grad u sjeveroistočnoj regiji Harkiv, koji se nalazi samo pet kilometara od ruske granice i od petka je pod napadima.

Tada su ruske snage počele svoj dvosmjerni napad na regiju i zauzele gotovo desetak sela za nekoliko dana.

Sa stambenim i tvorničkim zgradama koje mogu braniti male grupe vojnika, Vovčansk je tvrđi orah.

‘Skrivena mobilizacija’ ruskih vojnika

Rusi još pokušavaju zauzeti aerodrom koji nije u upotrebi i klaonicu iz sovjetske ere koja bi mogla poslužiti kao baza za dalje napredovanje.

Drugi smjer njihove ofanzive počeo je u pograničnom gradu Lipciju, oko 50 kilometara zapadno od Vovčanska.

Nalazi se na autoputu koji vodi do glavnog grada regije, Harkiva.

Harkiv, drugi po veličini grad u Ukrajini s prijeratnim stanovništvom od 1,5 miliona ljudi, bombardiran je gotovo bez prestanka posljednjih mjeseci.

Ovaj napad je najveća ruska kopnena ofanziva od augusta 2022, kada je ukrajinska vojska izbacila okupatora iz većeg dijela regije Harkiv.

“Napredovali su na taktičkom nivou “, rekao je Al Jazeeri general-pukovnik Ihor Romanenko, bivši zamjenik načelnika Generalštaba Ukrajinskih oružanih snaga.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Moskva želi stvoriti “tampon-zonu” u Harkivu kako bi zaštitila rusku regiju Belgorod koja se nalazi sjeverno od nje i koju ukrajinske snage žestoko granatiraju.

Iako je Ukrajinska obavještajna služba prije nekoliko sedmica izvijestila da će Rusi napasti regiju, ukrajinske snage nisu uspjele stvoriti stabilnu odbrambenu liniju kako bi spriječile invaziju, rekao je Romanenko.

“Tamo je situacija teška”, rekao je.

Ali, zasad se čini da Rusi nemaju dovoljno snaga. Najmanje 150.000 vojnika potrebno je za opsadu grada Harkiva, a njihov trenutni kontingent duž granice je oko tri puta manji, rekao je Romanenko.

Moskva, međutim, provodi “skrivenu mobilizaciju” stotina hiljada ljudi i mogla bi rasporediti veće snage u nastojanju da zauzme Harkiv do kraja maja ili početka juna, rekao je.

“Možemo prikupiti resurse, formirati odbrambeni sistem i osujetiti njihov plan napada”, rekao je.

Pritisak Moskve u Harkivu može se činiti zabrinjavajućim, ali “s obzirom na izazove s kojima se Rusija suočava, malo je vjerovatno da će dovesti do operativno važnog prodora”, rekao je za Al Jazeeru penzionisani general NATO-a Gordon Davis Jr.

Rusija je angažirala značajan broj borbenih vozila u smjeru Harkiva uz podršku intenzivne zračne podrške s očiglednim pokušajem da se ukrajinske snage pojačaju na sjeveru kako bi se omogućilo napredovanje prema jugu, rekao je.

“Ovaj napredak omogućio bi ruskim snagama da osvoje teritoriju nezakonito pripojenih regija koje su ostale pod ukrajinskom kontrolom”, rekao je.

Ruska zračna nadmoć

Jedan od faktora koji stoje iza njihovog uspjeha je zračna nadmoć koja je neosporna od početka rata 2022. godine.

Kopneni napad podržavaju ruski bombarderi koji bacaju teške bombe koje mogu uništiti čak i najutvrđenije objekte.

Ove bombe odigrale su ključnu ulogu u nedavnim osvajanjima Moskve u istočnoj regiji Donjecka.

Ukrajina se riješila većine svojih zračnih snaga iz sovjetske ere, prebacivši sve svoje strateške bombardere u Rusiju kasnih 1990-ih u okviru otplate dugova za prirodni plin.

Zapadne sile pristale su isporučiti nekoliko desetaka borbenih aviona F-16, no prvih šest očekuje se tek naljeto.

Još jedna velika prepreka je strah od korištenja oružja NATO-a na ruskoj teritoriji jer se zapadni čelnici plaše antagonizirati Putina.

“Vrijeme je da zapadni čelnici uklone ova izvana nametnuta ograničenja i dopuste Ukrajini da se učinkovito brani svim raspoloživim sredstvima.”

Helsinška komisija, grupa za ljudska prava, izjavila je u srijedu da Bijela kuća “mora ne samo dopustiti, nego i podsticati ukrajinske oružane snage da napadnu ruske koje pucaju sa ruske granice gdje su stacionirane i razmjenjuju obavještajne podatke kako bi spriječili masovne gubitke života”.

Čini se da se Bijela kuća koleba.

“Nismo poticali niti omogućili udare izvan Ukrajine, ali na kraju, Ukrajina mora sama donijeti odluke o tome kako će voditi ovaj rat”, rekao je ranije u srijedu američki državni sekretar Antony Blinken.

U međuvremenu, ruski vojnici plaćaju visoku cijenu za svoj uspjeh.

One koji su odbili sudjelovati u prvim napadima na ukrajinske rovove – koji obično ne ostavljaju preživjele – ubili su drugi ruski vojnici, prema mišljenju Kirila Sazonova, ukrajinskog vojnog analitičara.

Sazonov je na svom kanalu na Telegramu objavio pismena odbijanja koja su pronađena na tijelima četvorice ruskih vojnika ubijenih u blizini sela Staritsa.

‘Noćna mora koja se ponavlja’

Ukrajinski kontranapadi prisilili su Ruse da napuste selo Zelene, koje se nalazi na putu prema Harkivu.

“U ovom segmentu ‘velikog napredovanja Rusije prema Harkivu’, njegova brzina pala je gotovo na nulu”, napisao je vojni analitičar Konstantin Mašoveč na Telegramu u četvrtak.

S njim se slažu i zapadni analitičari.

Brzina ofanzive Moskve u Harkivu “nastavlja se smanjivati nakon što su ruske snage zauzele područja za koja su ukrajinski dužnosnici sada potvrdili da su manje branjena”, saopćio je u četvrtak Institut za proučavanje rata, američko savjetodavno tijelo.

Međutim, mnogi stanovnici Harkiva osjećaju se dezorijentirano i uplašeno.

“Ovo izgleda kao noćna mora koja se ponavlja”, rekla je Oleksandra Bondarenko, 42-godišnja prodavačica koja je pobjegla iz Harkiva 2022. i nastanila se u Kijevu sa svojom kćerkom.

“Evropa i Amerika se svađaju o tome trebaju li nam dati avione ili rakete, glasaju o vojnoj pomoći, a Rusi jednostavno ne prestaju”, rekla je za Al Jazeeru ispred trgovine u centru Kijeva, u kojoj radi, nervozno povlačeći dim iz cigarete.

“Čini se da demokratija ne funkcionira tokom rata, a za nas to znači beskrajne gubitke.”